Turizam će svoje dati, ali nam treba više

Slika korisnika admin
Zvonko KUCELIN
Turizam će doprinijeti prometu, trgovini, bankarstvu, ugostiteljstvu, potrošnji...

Hrvatska ima slabu privredu značajno potresenu krizom, a koja je samo razobličila  sve naše strukturne probleme  na čelu s premalom proizvodnjom u svim segmentima,  niskom produktivnošću, niskom razinom zaposlenosti aktivnog stanovništva i visokom  stopom nezaposlenosti što ide  uz nju.

Turizam je posljednjih nekoliko godina dobio na snazi i  značenju i preko mjere koja je i  prethodno bila snažno  izražena. Turizam se i u tim  najgorim godinama potvrdio  kao najkonkurentniji ovdašnji  proizvod za međunarodno  tržište. No prihodi od turizma s  onih gotovo 7,5 milijardi eura  (riječ je o procjeni HNB-a) pali  su na lanjskih oko 6,3 milijarde  eura, iako smo turista kroz posljednje tri godine ipak imali  čak i više nego ranije.

Za ovu godinu očekivanja su  optimistična i govore, osim o  očekivanom i po svim pokazateljima potvrđenom visokom  rastu broja turista, o rastu  prihoda. Analitičari se razlikuju u procjenama, no barata se s  oko 200 do 300 milijuna eura  većim prihodom odnosno tri do  četiri posto. Tek rijetki se usude  prognozirati više. Bilo bi ipak  realno jer sadašnje brojke kažu  da bi do kraja godine stopa  rasta broja turista i noćenja  mogla uhvatiti gotovo 10 posto. Dakle, i ako potrošnja po  gostu bila ista pa i manja (a  nadamo se većoj) ukupan bi  prihod trebao rasti barem pet  posto.

 No svjesni smo da turizam  neće biti dovoljan za izvlačenje  iz krize. Najdrastičnije smo to  spoznali gotovo jedinstvenim  podatkom o kretanju nezaposlenosti na kraju srpnja u odnosu na kraj lipnja ove godine.

Pomalo neočekivano, u  srpnju je zaustavljen trend  smanjivanja broja nezaposlenih prisutan od svibnja. Unatoč  sezonskom zapošljavanju, krajem srpnja na zavodu je registrirano 287.595 nezaposlenih osoba, što je, u usporedbi s  lipnjem, porast od 0,03 posto ili  84 osobe. U odnosu na srpanj  prošle godine, broj osoba bez  posla povećan je za 1,7 posto ili  4.803 osobe

Tijekom srpnja 2011. u evidenciju nezaposlenih novoprijavljene su ukupno 24.943  osobe, i to: 13.042 osobe  izravno iz radnog odnosa,  219 osoba iz drugih oblika  rada, 6.544 osobe iz redovitog školovanja te 5.138 osoba  iz neaktivnosti.

Ne bih si dopustio cinizam  u komentiranju osvrta ministra Popijača na ove podatke  koji je u njima našao i odraz  vjere u sustav jer se navodno  ljudi revnosno prijavljuju na  zavod vjerujući da će dobiti  posao, već bih samo kazao  kako realni sektor privrede  očito spava. Strah nas je i  pomisli o studenom kada, i  posljednji ostaci blagotvornog utjecaja sezone, nekakvi  slobodni dani ili kod sretnika  koji su odradili šest mjeseci,  neki dani godišnjeg odmora  dođu na red, pa potom i prijava na Zavod.

Turizam će dakle i ove godine svoje dati. Rezultat nije  senzacionalan, ali je pozitivan. No za rješenje dubokih  gospodarskih problema uz  svako hvala turizmu, valja  konstatirati da on nije dovoljan.

RBA Analitičari: Ove godine rast prihoda od turizma 4,9 posto

 Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatsku je u lipnju  posjetilo 1,6 milijuna turista, što je 20,5% više nego u istom mjesecu prošle  godine, koji su ostvarili 7,8 milijuna noćenja (21,3%). Pri tome je veći rast  dolazaka ostvaren kod stranih turista.  Broj noćenja stranih turista tako se  povećao za 22,3%, a domaćih za 11%. Veći rast broja dolazaka i noćenja  stranih turista nego domaćih očekivan je s obzirom na brži gospodarski  oporavak naših najvažnijih tržišta (Njemačka, Austrija, Slovenija).

U strukturi noćenja stranih turista u lipnju su dominirali turisti iz  Njemačke s udjelom od 28,2% u ukupnom broju noćenja stranih turista,  a slijede Austrijanci (11%), Slovenci (9,7%), Česi (8,9%), Talijani (6,7%)  i Poljaci (5,2%). Predsezona se pokazala vrlo uspješnom, što se fizičkih  pokazatelja tiče. U prvih šest mjeseci ove godine Hrvatsku je posjetilo  3,4 milijuna turista koji su ostvarili 13,1 milijun noćenja (2%B1,9%), no  koliko je sezona uspješna pokazat će rezultati iz srpnja i kolovoza. Kao  i u prošloj godini u kojoj je zabilježen razmjerno snažan rast fizičkih  pokazatelja u turizmu, slične trendove, odnosno rast broja dolazaka i  noćenja očekujemo i u ovoj godini. Međutim, za razliku od 2010. kada  rast fizičkih pokazatelja nije pratio i rast prihoda od turizma, u ovoj godini  i u tom segmentu očekujemo povoljnije rezultate i rast od 4,9% godišnje.  To će se pozitivno odraziti na tekući račun bilance plaćanja.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno