Ljepota krajolika turistički neiskorištena

Slika korisnika admin
zupanija_5
Ivan JAMIČIĆ
Zapuštene i lijepe plodne nizine kod Bribirskih Mostina

Naglo zahlađenje koje se početkom tjedna nadvilo i nad prostore Zadarske županije i susjedne joj krajeve, kao da je donijelo preuranjeni kraj ljeta. Možemo se još nadati jedino onome, babljem. Kupači su se bitno prorijedili, nautičari ivukli uvijek spremne komplete s dugim rukavima ukrašene sidrima i timunima, a ispred ugostiteljskih objekata sada se ne traži hlad, nego naprotiv, osunčane terase.

Ipak val zahlađenja izgleda pomalo popušta, osjećaj hladnoće dohranjuju jedino udari bure, a kako sve to skupa izgleda podalje od morske obale i valova, u kopnenom dijelu županije, poznatom i kao zaobalje, krenuli smo provjeriti.

Šest stoljeća Radučića

Prvi dojam svakako je optimističan, nema straha ni od kakvih strašno niskih temperatura kad se udaljite od mora. Naprotiv, već u Benkovcu i oko njega može se bez straha voziti s otvorenim prozorom.

Daljnja vožnja cestom od Benkovca prema Lišanima Ostrovičkim i dalje prema granici Zadarske sa Šibensko-kninskom županijom i više je nego ugodna, čemu osim umjerenih temperatura doprinosi i ljepota krajolika, još potpuno neiskorištenog u ikakve putničko-izletničke, da ne kažemo turističke svrhe. Možda je u ovom času tako čak i bolje, jer ovaj kraj svakako zahtijeva posebnu brigu i promišljen pristup turističkoj privredi. Ono što je ovoga ljeta istaknuto na stručnom simpoziju o otoku Ravi - nemojte da vam turizam bude monokultura - s jednakom težinom vrijedi i za prostore Ravnih kotara i Bukovice.

Određene pomake zatičemo prolazeći kroz Bribirske Mostine gdje se putnicima uz cestu nude domaći proizvodi, bajami, med i maslinovo ulje. U Đevrskama i Kistanjama, pak, lako je dostupna okrjepa s ražnja.

Prije samoga Knina cesta prolazi kroz Radučić, selo koje se prvi puta spominje još 14. studenoga 1369. u veoma zanimljivu dokumentu, u kojem se nabrajaju štete koje je kninskom biskupu nanio primorski ban Emerik Lacković. Vjerske i političke prilike u Dalmaciji toga doba nisu bile baš jednostavne, a veoma je jak bio utjecaj Crkve bosanske, odnosno patarena koji su se protivili skupljanju crkvene desetine. Jedan od banovih ljudi koji je sudjelovao u otimačini dobara koje je sebi bio namijenio biskup Nikola, bio je i Tompa iz Radučića koji se spominje u dva navrata. Oteta roba, pak, sastojala se od pšenice, prosa, ječma, zobi i vina.

Vjerojatno još iz tih, ako ne i ranijih vremena potječe i tamošnja crkva koja je danas posvećena Sv. Đurđu i pripada pravoslavnim vjernicima koji ovo mjesto nastanjuju nakon dolaska Turaka.

Postoji predaja po kojoj su ovu crkvu Turci koristili kao svoju bogomolju. Vjeruje se da je to dio koji se danas nalazi iza ikonostasa. Nakon brojnijeg naseljavanja pravoslavnih Vlaha, Turci su objekt predali njima tako da se navodi u tefterima iz 16. stoljeća kao pravoslavna crkva, a posvećena je za tu službu u razdoblju između 1524. i 1537. godine.

Danas u Radučiću živi oko osamdesetak stanovnika, većinom starije dobi i bave se uzgojem ovaca i krava. "Moderno" zanimanje koje je nastalo posljednjih godina je i "taksiranje" između ovih krajeva i Srbije kojim se bavi nešto mlađih stanovika.

Nad Zrmanjom

Dalje od Radučića je Oćestovo, jedino uporište bitke između Talijana i snaga Kraljevine Jugoslavije u povlačenju gdje su Talijani doživjeli poraz upavši nepripremljeni u zasjedu vojske i lokalnoga pučanstva, a dalje se cesta odvaja na jug prema Kninu i na sjever prema Lici pa tuda i mi krećemo, ponukani pričama o hladnoći i prijevremenom snijegu na obroncima Dinare i Velebita.

No toga nema nigdje, naprotiv, guste šume ovih slikovitih predjela još su potpuno zelene i ne navlače na sebe niti jesensko, a kamoli zimsko ruho. Takvo je stanje i u planinama koje kriju tajanstveni izvor rijeke Zrmanje oko kojega se i danas spore planinari na svojim forumima. Ljetni dojam potpomaže i gust promet na cesti Knin-Gračac u kojem sudjeluju i brojni automobili i motociklisti stranih registarskih oznaka.

Ponovno u Zadarskoj županiji gledamo turiste kako se dive krajobrazu na vijaduktima Kravlje i Brekine Drage.

Povratak cestom Knin - Zadar preko Kistanja i vodotornja koji dominira bukovačkom ravnicom pokazuje nam još mnoge, skoro pa bezbrojne neiskorištene mogućnosti ovog djela Hrvatske i njegove skrivene i malo poznate potencijale. Osim bogatog poljoprivrednog područja, prošli smo u kratkoj i ugodnoj vožnji dobrim cestama i porkaj mnogih značajnih povijesnih spomenika, Zvonigrada, Burnuma, Ostrovice, Kaštela u Benkovcu (koji je propisno obilježen kvalitetnom turističkom signalizacijom), Klićevice i mnogih crkava, a vremenske prilike koje su nas i potaknule na put bile su više nego povoljne. Zadarsko zaobalje pokazalo se tako vrlo primamljivim odredištem za domaće izletnike koji se mogu iznenaditi svim čudima koja se nalaze tako blizu njihovih domova, a i kvaliteta okrjepe s ražnja u ovim je krajevima poslovična.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 4 (1 glasova)