Osim romana, tražena medicinska literatura

Naši korisnici zanimaju se, naime, za gotovo sva područja ljudskog znanja, te su teme o kojima se raspituju uistinu raznolike. Puno se čitaju knjige iz područja ljudskog zdravlja i medicine, politike, ili na primjer one o osobnim financijama. Aktualne su teme vezane uz poljoprivredu, posebno ekološku, a mnogi se zanimaju i za literaturu koja govori o odgoju djece, ističe informator Darko Blažević
U Gradskoj knjižnici Zadar, koja svakodnevno okuplja velik broj građana svih generacija, ni tijekom vrućih ljetnih mjeseci broj posjetitelja nije opadao. Jer, iako se s obzirom na vrijeme praznika smanjio broj studenata, upravo godišnji odmor za uživanje u zanimljivim zapletima odabranih knjiga iskoristila je zaposlena populacija.
A usluge knjižnice intenzivno su koristili i sezonski posjetitelji, takozvani vikendaši, koji se u knjižnicu upisuju isključivo u vrijeme ljeta. Kakvi su interesi čitalačke publike odnosno koje su knjige bile najtraženije, te žanrovi najčitaniji, provjerili smo u razgovoru s informatorom na odjelu za odrasle Darkom Blaževićem.
– Nekada je postojalo uvriježeno mišljenje da se ljeti čita samo beletristika, no to više nije tako. Naši korisnici zanimaju se, naime, za gotovo sva područja ljudskog znanja, te su teme o kojima se raspituju, kaže Blažević, uistinu raznolike. Puno se čitaju knjige iz područja ljudskog zdravlja i medicine, politike, ili na primjer one o osobnim financijama. Aktualne su teme vezane uz poljoprivredu, posebno ekološku, a mnogi se zanimaju i za literaturu koja govori o odgoju djece.
Prate se preporuke
Pored osobnih interesa i sve ono što se promovira u medijima, doznajemo, također je uvijek vrlo traženo. Korisnici često prate preporuke istaknute u časopisima, ili na primjer pitaju za knjige za koje su čuli u pojedinim emisijama. Nerjetko stoga i Gradsku knjižnicu posjećuju upravo u potrazi za novim naslovima ponuđenim na različitim top-listama.
– Ukus čitatelja u velikoj mjeri određuje utjecaj medija. Ljudi prate preporuke koje se promiviraju, bez obzira o kojem se području radi. Trudimo se da fond knjižnice bude uvijek aktualan i da do tih knjiga čitatelji vrlo brzo dođu, što nam zasad, kaže Blažević, i uspjeva.
Među najčitanijim knjigama beletristike ovoga ljeta našle su se “Kule u zraku” Stiega Larssona, “Čudo u Poskokovoj Dragi” Ante Tomića i knjiga “Fališ mi” autorice Mani Gotovac. Tu su i “Divlji detektivi” Roberta Bolana, a slijedi ih Alyson Noel s naslovima “Besmrtnici” i “Zauvijek.”
Kada je pak o publicistici i stručnoj literaturi riječ, kao najtraženije u Gradskoj knjižnici Zadar izdvojene su dvije knjige iz područja popularne psihologije – „Život s različlitima” Mirjane Krizmanić i „Govor tišine” Eckharta Tollea, potom „Sukob fundamentalizma” djelo političkog sadržaja Tariqa Alia, te naslovi koji obrađuju tematiku financija – „Snježna gruda: Warren Buffett i posao življenja” autorice Alice Schroeder, i „Novac i zakon privlačenja” Esther Hicks.
Korisna uloga informatora
Naslovi sa vrhova ljestvica čitanosti često su na rezervacijama, no osim preporuke medija čitatelji se doznajemo, oslanjaju i na preporuku informatora sa odjela. A djelatnici knjižnice, kaže Blažević, rado će predložiti dobro štivo.
– Pokušavamo biti edukativni, te nastojimo istaknuti i one pisce i sadržaje koji trenutno nisu u žiži interesa javnosti. Postoje naslovi koji nisu toliko promovirani u medijima te su za naše korisnike potpuna nepoznanica, no koji uz našu preporuku čitateljima postaju vrlo zamimljivi. Kao jedan od takvih knjižničar navodi roman „Polubrat”, norveškog autora Larsa Christensena ili na primjer „Elijahova stolica” domaćeg pisca Igora Štiksa.
Uloga informatora za korisnike knjižnice je od velikog je značaja. S obzirom na afinitete i njihove interese nastoje čitateljima ponuditi ono za što smatraju da bi ih moglo zanimati, a kako ističe Darko Blažević, u komunikaciji s korisnicima koji rado komentiraju pročitano i iznose svoje stavove, uvijek nastoje njegovati odnos dijaloga. Osim direktno u knjižnici savjete i preporuke moguće je dobiti i putem telefona, a sve je više onih korisnika koji se s upitima obraćaju i elektronskim putem. Ukoliko određenih naslova nemaju na raspolaganju knjižničari će je pokušati pronaći i uputiti korisnika kako do njih doći.

 BOGATA ZBIRKA STRIPA

Unatoč problemima s prostorom koji ne omogućava izlaganje knjiga na način na koji bi to željeli, u Gradskoj knjižnici i dalje se nastoje izdvojiti tematske ponude na izložbenim policama. Na ulaznom dijelu postavljene su tako knjige iz područja medicine, zdravlja, prirodnih i društvenih znanosti. Zasebno je prezentirana beletristika, a kao vrlo značajnu Blažević izdvaja i vrlo bogatu zbirku stripa, koja se na zadovoljstvo korisnika posljednjih godina posebno proširila.

 INTERES ZA RAD NA RAČUNALU

Središnja Gradska knjižnica svoje radno vrijeme tijekom ljeta nije mijenjala, te je za korisnike kao i uvijek bila otvorena 8 do 19 i 30 sati. Pored čitatelja, zabilježen je velik broj posjetitelja zainteresiranih za rad na računalu. Izuzetno dobro posjećena, kaže Blažević, bila je i studijska čitaonica, a i ove godine knjižnicu je posjećivao određeni broj stranaca koji su se učlanjivali ponajviše radi mogućnosti korištenja interneta.