Sve više oboljelih od teškog oblika demencije

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
A. SITNICA
Alzheimerova bolest i ostali oblici demencije u svijetu pogađaju oko 24 milijuna mahom starijih ljudi

Ovogodišnji Svjetski dan Alzheimerove bolesti, koji se obilježava u srijedu 21. rujna, obilježavanje je i 105. godišnjice otkako je njemački psihijatar i neurolog dr. Alois Alzheimer prvi put opisao bolest koja je kasnije dibila njegovo ime. Stoljeće poslije Alzheimerova bolest jednako plijeni pažnju i stručnjaka i laika jer i dalje predstavlja enigmu suvremene medicine.

Broj oboljelih nepoznat

Alzheimerova bolest i ostali oblici demencije pogađaju oko 24 milijuna ljudi u svijetu, a svjetski dan prilika je za solidarnost koja ujedinjuje oboljele, njihove obitelji, skrbnike, udruge i stručnjake u svrhu podizanja svijesti u javnosti o toj teškoj bolesti. U Hrvatskoj, kojoj nedostaje službeni registar oboljelih od Alzheimerove bolesti, procjenjuje se da danas ima preko 80 tisuća oboljelih od demencije. Osim Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest, koja se bavi pružanjem različitih oblika pomoći oboljelima i njihovim obiteljima u vidu savjetovanja, stručnih mišljenja i psihološke pomoći, u Zadru za sada nema udruge koja se bavi pomoći oboljelima. O Alzheimerovoj bolesti, prije svega bolesti mozga, koja svojim napredovanjem dovodi do demencije, odnosno gubitka pamćenja, poremećaja mišljenja te promjena u ponašanju i osobnosti bolesnika, govori dr. Ante Tolić, neurolog na Odjelu neurologije u Općoj bolnici Zadar.

- I dalje, nažalost, ne raspolažemo točnim informacijama o broju oboljelih, a razlog tome je još uvijek nedovoljno postavljanje dijagnoze Alzheimerove bolesti jer se veliki broj oboljelih vodi pod drugim dijagnozama, kao što su nespecificirana demencija ili psihoorganski sindrom. Također, problem je i još uvijek nedovoljan broj liječnika koji se usko bave ovim područjem, kazao je dr. Tolić, napomenuvši da tako ni broj oboljelih u Zadarskoj županiji nije točno poznat, ali evidentno je da se ranije liječniku javljaju obrazovaniji ljudi koji prije zamjećuju poteškoće u svakodnevnom funkcioniranju.

Kako je pojasnio, Alzheimerova bolest je izravno povezana sa starenjem, a s obzirom na to da se današnji životni vijek sve više produljuje, tako i demencije općenito postaju sve učestalije i prepoznate su kao važan zdravstveni i ekonomski problem.

Kasno otkrivanje bolesti

Evidentno je, stoga, da u ukupnoj populaciji iznad 50 godina oko 5 posto ljudi ima Alzheimerovu bolest, dok se u dobi od 85 do 90 godina ona pojavljuje kod čak 50 posto populacije.

- Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije, odnosno stečenih, generaliziranih i progresivnih poremećaja spoznajnih funkcija poput pamćenja, govora, prepoznavanja različitih podražaja, izvršnih funkcija i slično. Kod Alzheimerove bolesti dominantan je poremećaj pamćenja, prije svega kratkotrajnog, dok dugotrajno, odnosno sjećanje iz prošlosti ostaje dulje vrijeme očuvano, govori dr. Tolić, pojašnjavajući da je ovdje riječ o neurodegenerativnoj bolesti, čiji uzrok nije točno poznat, a smatra se da nastaje djelovanjem čimbenika iz okoliša uz složene genske čimbenike te da tek manji dio Alzheimerove bolesti spada u nasljedne oblike.

- Rani simptomi bolesti su oštećenje kratkotrajnog pamćenja, otežana orijentacija u vremenu i prostoru, bolesnici se često izgube u inače poznatoj okolini, može se javiti depresija, uznemirenost, poteškoće hoda, smetnje govora... U uznapredovaloj fazi bolesti dominiraju psihički simptomi, poput halucinacije, paranoidne ideje, ukočenosti, pa bolesnici postaju nepokretni i inkontinentni te zahtijevaju cjelodnevnu skrb. Smrt nastupa obično pet do deset godina nakon postavljanja dijagnoze, istaknuo je dr. Tolić, napomenuvši da se bolest obično otkriva u već razvijenoj fazi, što dodatno otežava liječenje koje ionako ima minimalne rezultate samo u početnoj fazi bolesti.

Pojasnio je također da se dijagnoza postavlja kliničkim pregledom uz psihološke testove te brojne testove spoznajnih funkcija, a dodatno se koriste laboratorijski nalazi kako bi se isključile neke druge bolesti te  neuroradiološka obrada i analiza cerebrospinalne tekućine.

Važna uloga obitelji

S obzirom na to da je riječ o bolesti kojoj nema lijeka, dr. Tolić ističe važnost djelovanja članova obitelji oboljelih.

- Bitno je da članovi obitelji budu na vrijeme upoznati s tijekom bolesti i prognozom, da se mogu kasnije suočiti s progresijom bolesti i biti bolesniku nužna potpora. Iznimno je važna njega bolesnika i fizikalna terapija koje pomažu duljem održanju samostalnosti bolesnika, pojasnio je dr. Tolić.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno