Legalizacija ili rušenje za 31 tisuću objekata

U Milni, na istim lokacijama, kreće već četvrti val rušenja unatrag dvadeset godina, jer je tamo do sada uklonjeno preko stotinu objekata, no isti investitori opet grade na istim lokacijama
Ministarstvo   graditeljstva i prostornog  uređenja krenulo je s novim  valom rušenja bespravnih  građevina, koje nije moguće  ozakoniti – prošli je tjedan  rušenje započelo u Istri i na  Braču, no osim na Jadranu,  rušenja će biti i na kontinentu. Trenutačno se ruši u  Krnici unutar općine  Marčana, gdje vlasnici sami,  ili država, uklanjaju tri objekta u naselju Peruški. Riječ je o stambenim zgradama ili tek začecima gradnje  na negrađevinskim područjima, pri čemu su dvije  investicije u vlasništvu slovenskih državljana. Ruši se i  u Vintijanu u općini Medulin – započeta gradnja prizemnice, dok je investitor  betonskih temelja u Park  šumi Soline u općini Medulin već sam uklonio izgrađeno. Na području  općina Milna i Bol na Braču  uklanja se pet objekata,  mahom temelja začetih gradnji
 Kako se može čuti iz Ministarstva, to je u Milni, na  istim lokacijama, već četvrti  val rušenja unatrag dvadeset  godina, jer je tamo do sada  uklonjeno preko stotinu objekata, no isti investitori,  opet, grade na istim lokacijama. Nekim će se slučajevima, kako se doznaje, morati pozabaviti i Državno odvjetništvo, budući da je tamošnji državni ured izdavao  rješenja po kojima je  određeni objekt legalan jer  je sagrađen prije 1968. godine, makar zračna snimka  jasno pokazuje da ga nije  bilo još ni u lipnju prošle  godine! Također, prilagani  su i “dokazi” o postojanju  određenog stambenog objekta prije 1968. godine, kao  što su stare fotografije vlasnika s magarcem, slikane pored “tog” objekta, a zapravo  kamene pastirske kuće, zatim “dokazi” o poslovno-stambenom objektu u  šumi iz 60-tih, i slično. 
Zaštićena područja
U narednih mjesec dana  bit će srušeno ukupno tridesetak objekata u Hrvatskoj, započetih nakon 21.  lipnja 2011. godine, koji nisu  u građevinskom području i  nipošto ne mogu biti legalizirani. Bageri zatim sele na  zaštićena područja na kojima također nema osnove za  legalizaciju, a na kraju će se  rušiti i oni objekti čiji investitori imaju rješenje o izvršenju rušenja, a do kraja  godine ne podnesu zahtjev  za legalizacijom. Ukupno,  takvo je rješenje dobilo  31.000 objekata koji do kraja  ove godine imaju priliku podnijeti zahtjev za legalizacijom, platiti naknadu i komunalni doprinos.
Ukoliko to ne učine, bit će  rušeni, najavljuju iz Ministarstva. To znači da će se u  siječnju iduće godine znati  točan broj objekata koji će  sigurno biti srušeni jer su  investitori odbili ih legalizirati. Nakon 30. lipnja  2013. godine, kad ističe rok  za podnešenje zahtjeva onima koji rješenje o rušenju  bespravne gradnje još nemaju, bit će poznato koliko će  rušenja biti i dalje. Pritom,  rušenje sve bespravne graditelje košta puno manje  obave li posao sami.
Prema izračunu Ministarstva, državu rušenje, za koje  kasnije račun ispostavlja investitoru, košta, u prosjeku,  oko 150.000 kuna, dok je još  oko 200 tisuća potrebno za  propisno zbrinjavanje  građevinskog materijala.  Ruši li sam, investitor može  uštedjeti pa je Ministarstvo  ove godine na oko 150 do  sada uklonjenih objekata potrošilo svega dvjesto tisuća  kuna jer su se investitori na  posao odlučivali sami. U sljedećoj godini Ministarstvo će  za ovu namjenu na raspolaganju imati oko 20 milijuna kuna.
Neće se dogoditi
Zakonom o legalizaciji iz  kolovoza ove godine, podsjetimo, propisano je da se  legalizirati mogu samo  građevine nastale do 21. lipnja 2011. godine, osim one  na zaštićenim područjima.  Sve bespravno, građeno nakon toga, ne može biti ozakonjeno.
“Većina bespravnih gradnji može se legalizirati, osim  na zaštićenim područjima.  Model ozakonjenja sada je  jednostavan, procedura brza, a izdaci u granicama normale. Za jednokatnicu  od  oko stotinu ‘kvadrata’ legalizacijska naknada iznosi  oko tri tisuće kuna, s rokom  plaćanja od pet godina, plus  komunalna naknada, koju  određuju lokalne samouprave”, kazala je jučer zamjenica ministra Ana Mrak Taritaš, bespravnim graditeljima uvjerenim kako će ih,  jednom, država ipak legalizirati besplatno, poručujući da se to neće dogoditi.