Uzgajivači tune Županiji godišnje plate sto tisuća eura

Na prošloj sjednici Županijske skupštine s dnevnog reda skinut je zahtjev za koncesijom jednog mladog Zadranina koji je htio uzgajati dagnje u Mekoj Dragi u Kruševu, i to zbog peticije mještana koji se protive uzgajalištu

Zadarska županija godišnje uprihoduje 1.725,317 kuna samo od koncesija za marikulturu, a u nju spadaju koncesionari koji se bave uzgojem velike plave ribe, odnosno tune, bijele ribe i školjki.
Za uzgoj tune Županija je izdala dvanaest koncesija i to Jadran tuni, Kali tuni i Pelagos net farmi, tvrtki generala Ante Gotovine. Ukupna koncesionirana površina prostire se na površini od 987.500 metara četvornih, gdje je mogućnost uzgoja tune od 8.420 tona godišnje.
Ova tri koncesionara godišnje plaćaju koncesijsku naknadu od 767.100,00 kuna i svoje obveze uredno podmiruju, kaže Jerolim Uroda, pročelnik Upravnog odjela za more i turizam Zadarske županije.
Najjači Cromaris
Za uzgoj bijele ribe trenutačno postoji osamnaest koncesija i to na površini od 835.533 metara četvornih s mogućnošću uzgoja od 6.400 tona. Među koncesionarima za uzgoj ove ribe najjači je Cromaris koji namjerava ići u ekspanziju i proširiti svoje kapacitete, ali Županija trenutačno nema što ponuditi ovom najvećem izvozniku, odnosno da bi se Cromarisu omogućila ekspanzija, odnosno proširenje zone uzgoja bijele ribe, Županija mora ići s izmjenama prostornog plana, što će, nada se Uroda, i napraviti, jer bilo bi šteta ovoj uspješnoj tvrtki, koja će time i zaposliti nove ljude, ne omogućiti širenje.
Tako Zadarska županija samo od koncesija za uzgoj bijele ribe godišnje bude bogatija za 788.217 kuna.
Osim velike plave i bijele ribe, na zadarskom području puno je zainteresiranih i za uzgoj školjki, pa trenutačno 24 takva koncesionara na površini od 165.790 metara četvornih imaju mogućnost uzgoja od 1.400 tona godišnje, a Županija od toga uprihoduje iznos od 170 tisuća kuna.
Ipak, podsjetimo kako je na prošloj sjednici Županijske skupštine s dnevnog reda skinut zahtjev za koncesijom jednog mladog Zadranina koji je htio uzgajati dagnje u Mekoj Dragi u Kruševu. Njegov zahtjev promptno je skinut s dnevnog reda, kako nam je tada pojasnio predsjednik Skupštine Željko Lončar, jer se s peticijom protiv te koncesije javila skupina vikendaša koji sebe nazivaju “Udruga vikendaša Meka Draga”. Oni se, naime, protive uzgoju daganja zbog štetnosti turizmu, a i njima kao vlasnicima vikendica, jer se nemaju gdje kupati. U peticiji protiv sadašnje, a i buduće koncesije su tada spominjali kako ih bove podsjećaju na minsko polje i sl. Njihova žalba došla je i do Jerolima Urode koji je ovih dana, kaže, dobio odgovor Ministarstva pomorstva, kojima se ova udruga također žalila.
Vikendaši protiv daganja
– U odgovoru ministarstva jasno se kaže kako je Zadarska županija izdajući koncesiju Vatroslavu Karamarku postupila po zakonu. Koncesija se ne može oduzeti dok ne istekne, pa čak ni onda ako bi se izmijenio prostorni plan, koncesija je na snazi dok ne istekne rok na koji je dobivena, govori Uroda kojemu nije jasna logika po kojoj se koncesijama za uzgoj dagnji na tom području protive čak i gradske vlasti.
– Marikultura je od velikog interesa za Zadarsku županiju, jer više vrijedi naknada koju koncesionari plaćaju mjesečno nego prihod od 18 tisuća kuna koliko je od boravišnih pristojbi prošle godine zaradila obrovačka Turistička zajednica. A što se tiče zagađenja o kojem oni pričaju, to su potpune obmane. Dagnje su čistač mora. Tamo gdje se uzgaja dagnja, tamo je more čisto. Nema govora o nikakvom zagađenju, to bar svima treba biti jasno, kaže Uroda.
Osim na Mekoj Dragi, dagnje se uzgajaju na Pagu, u Podvelebitskom kanalu i Novigradskom moru. Nigdje do sada, navodi Uroda, nije bilo problema, samo na Mekoj Dragi.