Petak, 26. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

5 C°

Država će poticati gradnju golf terena

Autor: Alenka Juričić

18.10.2012. 22:00
Država će poticati gradnju golf terena

Foto: Marin GOSPIĆ



Zelene površine unutar golf igrališta ipak se više neće tretirati kao građevinsko zemljište što znači da će zakonodavac nastojati ograničiti preizgrađenost golf igrališta i njihovo pretvaranje u apartmanska naselja
Lokalna samouprava ubuduće će sama odlučivati o tome koliko će graditi hotelskih, a koliko apartmanskih kreveta u svojim turističkim, takozvanim T1 i T2 zonama. Naime, prema novom Zakonu o prostornom uređenju i gradnji država više neće striktno definirati omjer od 30 naprema 70 posto hotelskih i apartmanskih kreveta, već odluku prepušta općinskoj i gradskoj vlasti. Osim toga, turističke će tvrtke, kada se donese novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, moći zatražiti prioritetne koncesije na pomorskom dobru unutar turističkih zona u kojima posluju, a najavljuju se i ekskluzivne koncesije.
Poticat će se i gradnja golf terena koja će moći čak proglasiti investicijama od posebnog interesa. Međutim, zelene površine unutar golf igrališta više se neće tretirati kao građevinsko zemljište čime će zakonodavac nastojati ograničiti preizgrađenost golf igrališta i njihovo pretvaranje u apartmanska naselja, a to je u Hrvatskoj već bio slučaj. Ove su novosti najavljene jučer na Danima hrvatskog turizma (DHT) gdje je održan tradicionalni sastanak turističkih djelatnika s predstavnicima Vlade. Uz domaćina, ministra turizma Veljka Ostojića, na sastanku su bili i potpredsjednik Vlade Branko Grčić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić, ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras te zamjenica ministra graditeljstva Anka Mrak-Taritaš.
Raspravu su obilježile investicije u turizam, ali i zapuštena vojna imovina te ostala turistička infrastruktura koja nikad nije vraćena u funkciju. Da bi se to promijenilo Vlada planira porez na imovinu uvesti i lokalnoj i regionalnoj samoupravi, ali i državi, najavio je Grčić.
Potpredsjednik Vlade je, naime, govoreći o upravljanju javnom imovinom u kojoj također »ima ruševina«, istaknuo kako je nužno napraviti korak na svim razinama kako bi se ta imovina konačno privela svrsi.
– Na taj način, uz ostalo, želimo prisiliti lokalnu samoupravu da na  prave registre i dalje definiraju što će napraviti s tom imovinom u  kojoj je mnogo turističke infrastrukture, rekao je potrpredsjednik Vlade ne iznoseći detalje same provedbe.


 ZADRANI MEĐU NAGRAĐENIMA


Običaj je da su Zadrani brojniji među dobitnicima nagrada prvog dana jer smo još uvijek nositelji priznanja za 2. i 3. mjesta, no i sve češće za prva. Tako su u četvrtak kasno navečer na binu izlazili: dr. Dražen Grgurović čak dvaput jer je Zadar 2. nagrađeni u Plavom cvijetu za uređenost među velikm gradovma na obali, ali i 2. nagrađen među velikim turističkim centrima (preko milijun noćenja). Emil Ćurko preuzeo je 3. nagradu nagradu za Nin kao malo turističko mjesto.
Posebno priznanje za najbolju marinu u kategoriji preko 450 vezova (najvećoj) preuzeo je Goran Ražnjević u ime llirije Biograd. Marko Peroš iz Zatona za 2. mjesto za najbolji mali kamp, a Josip Vučemilo 3. za srednji kamp za Kozaricu iz Pakoštana. Antonija Gospić za najoriginalniji suvenir – unikatni nakit. Znači šest Zadrana se penjalo na binu te prve večeri, ne računamo li Natali Dizdar koja se kao zadužena za zabavu posjetitelja na binu penjala češće i to i prvu i finalnu večer.
U tom finalnom “panjanju” na binu u petak navečer uz direktan prijenos na HTV-u pridružio se i Emil Ćurko jer je Nin s ostalim dosadašnjim pobjednicima u akciji Eden (Europska destinacija izvrsnosti) primio posebno priznanje. Marin Kirin preuzeo je nagradu u ime Falkensteiner Funimation kluba Borik kao najboljeg hotela hrvatskog Jadrana sa četiri zvjezdice. Kuriozitet je treće, u tri godine penjanje na binu Mirka Đinđića za najbolju ruralnu udaljenu plažu Jadrana – Sakarun.
Konačno u akciji “Čovjek ključ uspjeha u turizmu” kojim Hrvatska turistička zajednica nagrađuje pojedince iz 24 struke bez kojih ne bi bilo uspješnog turizma slavilo je dvoje Zadrana. Danijel Šango, spasitelj i animator kompleksa Zaton Holiday Resorta – Turisthotela te Marijana Prtenjača, direktorica Odjela prodaje, Ilirija d.d., Biograd na Moru.
D. MARIČIĆ




 ZADRANI U DUBROVNIKU


Gotovo je nemoguće nabrojati sve turističke djelatnike s područja Zadarske županije na Danima hrvatskog turizma. Početi valja od Meri Matešić, novoimenovane direktorice HTZ-a koja mandat preuzima od 1. studenog kada će biti još angažirana oko WTO-a u Londonu. Jadran Perinić predstavljao je DUZS instituciju za koju je ove godine bilo previše posla. Turističke zajednice standardno su dobro zastupljene od Ive Dunatova iz TZ Zadarske županije preko Zvonka Šupe, Ive Eškinje, Marije Dejanović, Danijele Vulin (TZ Zadra, Biograda, Nina, Pakoštana…) i mnogih drugih. Tu su zbog nagrada dogradonačelnik Zadra dr. Dražen Grgurović i gradonačelnik Nina Emil Ćurko. Tu su i direktori najznačajnijih ovdašnjih hotelskh tvrtki – Frane Skoblar s velikom rukovodećom ekipom Turisthotela, Goran Ražnjević i njegovi iz Ilirije, čelnici Falkensteinera, niza kampova i marina. Stipe Knežević ovdje je i u svojstvu predsjednika Obrtničke komore Hrvatske. Jaka je i ekipa s Vira – Kristijan Kapović i Zdenko Mičić. Spomenimo i Igora Čupahina i kolege direktore predstavništava HTZ-a u svijetu te Mira Šangulina iz Biograda, Petra Perkovića, suradnika ADAC-ove partnerske agencije.