GORKA PRIČA O MEDU Falsificira se med lavande ili kadulje s ekstraktima raznih biljaka, što može biti otrovno

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Zlatko Elveđi iz Udruge pčelara Dalmatina upozorava
Danas je tehnologija proizvodnje lažnog meda toliko sofisticirana da se ti loši pripravci teško mogu razlučiti od pravoga meda, osim u laboratoriju analizom. Obično je riječ o nekakvom šećernom sirupu kojemu dodaju malo meda, recimo desetak posto. Drugi pripravak su gusti šećerni sirupi koji se rade od tko zna čega i u koje se dodaju ekstrakti raznih biljaka, a što može biti otrovno, kaže Zlatko Elveđi
Ukoliko kupac želi sto posto biti siguran u kvalitetu meda bilo bi najbolje da kupuje med od nekoga tko se bavi pčelarstvom

Med je ljekovita hrana koju su nekada zvali i nektar za bogove. Dolaskom hladnijih dana te početkom viroza raste potražnja za medom. Razne vrste se koriste za razne tegobe pa je tako najviše na cijeni onaj od kadulje koji se koristi za razne dišne probleme i probleme s grlom.
Mnogi kupuju cvjetni med koji koriste kao zdravi prirodni zaslađivač. Međutim, na tržištu se pored prirodnog i zdravog meda može naći i njegov falsifikat koji je često i opasan za zdravlje. Kupcima je teško procijeniti što je točno prirodni med, a što je nekakav glukozni sirup obojan da izgleda kao med.
O tome kako izbjeći prijevaru te kako kupiti pravi med razgovarali smo s Zlatkom Elveđijem, članom Upravnog odbora Udruge pčelara Dalmatina, jedne od pet pčelarskih udruga koje djeluju na području Zadarske županije. Inače, u udruzi Dalmatina je 58 članova što je čini drugom po veličini. Elveđi je pčelar s dugogodišnjim iskustvom te je upoznat s brojnim problemima s kojima se susreću kako kupci, tako i sami pčelari zbog lažnog meda koji se nalazi na tržištu.

Kako prepoznati pravi med?

Kao jedan od pokazatelja pravoga meda je njegova kristalizacija. Dakle, ako se med kristalizira, onda je riječ o pravom medu.
- U današnje vrijeme je jako teško procijeniti je li nešto patvorina ili je pravi med. Naime, danas je tehnologija proizvodnje lažnog meda toliko sofisticirana da se ti loši pripravci teško mogu razlučiti od pravoga meda, osim u laboratoriju analizom. Obično je riječ o nekakvom šećernom sirupu kojemu dodaju malo meda, recimo desetak posto, a sve kako bi se mogla vidjeti peludna zrnca. Drugi pripravak su gusti šećerni sirupi koji se rade od tko zna čega i u koje se dodaju ekstrakti raznih biljaka, a što može biti otrovno. Ovi se mogu lakše prepoznati prilikom otvaranja teglice i kad vas zapahne intenzivan miris. Tako primjerice falsificiraju med lavande ili med kadulje u koje stvaraju ekstrakte raznih biljaka. Ovakav lažni med se prodaje po štandovima ili po trgovačkim centrima, kaže Zlatko Elveđi upozorivši kupce da dobro paze što kupuju. Naglašava potrebu i važnost za čitanjem deklaracija na proizvodima te pojašnjava kako na deklaraciji treba pisati podrijetlo meda - je li iz Hrvatske, EU ili nekih trećih zemalja i kakav je točno med.
- Ukoliko kupac želi sto posto biti siguran u kvalitetu meda kojega kupuje bilo bi najbolje da ima svog pčelara, odnosno da poznaje nekoga tko se bavi pčelarstvom te da od njega kupuje med. To je jedina garancija da kupuje kvalitetan proizvod, ističe Elveđi.

Veliki uvoz meda

Ukazuje Elveđi i na drugi problem s kojim se pčelari susreću, a to je veliki uvoz meda. Pojašnjava nam je kako med iz uvoza košta po dolar i pol za kilogram i kako hrvatskim pčelarima nije jasno kako može biti tako niska cijena. S druge strane, u Hrvatskoj proizvodimo dovoljne količine meda za svoje potrebe od čega se jedan mali dio izvozi.
- Treba naglasiti kako se u Hrvatsku uveze jako puno meda, ali ne uvoze ga pčelari već tvrtke koje prepakiravaju taj med. To je najčešće med iz Kine, Argentine, Rusije i to je ono što nama obara cijenu i smeta nam prilikom poslovanja. Ipak, možda se stvari mijenjaju na bolje jer smo dobili informacije kako su pčelari u Srbiji uspjeli dobili cijenu za izvoz meda za čak 6,18 eura po kilogramu, što je zaista fantastična cijena, naglašava Elveđi dodajući kako mu nije jasno kako onda hrvatski pčelari ne mogu ostvariti takvu maloprodajnu cijenu. Naime, med pčelara u Slavoniji može se naći već za 40 kuna za kilogram, što je prema Elveđijevom mišljenju, ispod cijene.
- Kupci u Hrvatskoj nisu zaštićeni. Premalo je inspekcija koje bi trebale raditi svoj posao, uzimati uzorke i analizirati ih jer se ljudima svašta podvaljuje. Preporuka kupcima je da se jave raznim pčelarskim udrugama te preko njih dođu do pčelara koji su provjereni. Brojni kolege čak i šalju med poštom gdje god je to potrebno, pa tako imamo jako mnogo narudžbi iz unutrašnjosti, posebno meda od kadulje, kojega tamo nemaju, priča Elveđi.

Nacionalna staklenka za med

Kako bi se zaštitili od preprodavača i lažnjaka, pčelari su se dosjetili i nacionalne staklenke za med. Ova inicijativa je upravo krenula iz Udruge pčelara Dalmatina.
- Nacionalna staklenka za med je zaživjela i postoji točna procedura kako do nje doći. Dakle, pčelar mora popuniti određeni obrazac koji se šalje u Ministarstvo poljoprivrede gdje se potom dobiva dozvola. Pčelar navede količine koje su potrebne i onda se dobije dozvola za njihovu kupovinu u trgovinama ovlaštenima za njihovu prodaju. Kod nas u Dalmaciji jedna je trgovina za to. Dakle, čim se med prodaje u takvoj staklenci trebalo bi značiti da je riječ o hrvatskom medu, pojašnjava Elveđi proceduru kako doći do nacionalne staklenke. Dodaje kako se nada da će u Centru za med u Poličniku omogućiti distribuiranje staklenki za med.
Elveđi još napominje kako su u srpnju ove godine predali dokumente za zaštitu izvornosti osam vrsta dalmatinskog meda. Članovi udruga koji su plaćali članarinu dobit će markicu zaštite izvornosti, a što je najviši stupanj zaštite meda, uz markicu med hrvatskih pčelinjaka.
- Ovaj projekt trajao je pune četiri godine i sudjelovali su medari iz četiri dalmatinske županije. Kroz cijeli proces smo odradili brojne analize svih vrsta meda kako bismo obuhvatili dobre i loše godine te je sve skupa koštalo 600.000 kuna, rekao je Elveđi.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)