Hrvati će za Božić potrošiti oko deset milijardi kuna

U Ersteu bilježe rast potražnje za gotovinskim kreditima, a u Splitskoj banci očekuju rast do 25 posto, pa bi sve moglo biti na lanjskoj razini. Određenu skepsu pokatuju tek u Reiffeisen Consultingu i PBZ-u

Blagdanski šoping je pred vratima, a budući da su i lani u jeku krize hrvatski građani prigodno potrošili desetak milijardi kuna, i ove se godine očekuje slična razina potrošnje. Pitanje je što će prevladati – želja za šopingom onih koji posao još imaju ili pesimistična očekivanja glede daljnjeg rasta nezaposlenosti u 2011. Sudeći prema podacima Erste banke koja je u listopadu zabilježila rast potražnje za gotovinskim kreditima mogla bi to biti stanovita uvertira u pojačano podizanje kredita i kupovinu prema kraju godine. I u Splitskoj banci podsjećaju da se u posljednjem kvartalu godine uobičajeno javlja pojačana potražnja, posebno za potrošačkim kreditima. Tako u toj banci i ove godine očekuju rast potražnje od 20 do 25 posto, pa bi se, kažu, sve moglo kretati na lanjskim razinama.
Rast prometa na malo
– U trećem ovogodišnjem tromjesečju zabilježen je rast prometa u maloprodaji na godišnjoj razini nakon konstantnog pada prometa od kraja 2008. godine. Ovaj rast prometa ponajviše je bio posljedica veće potrošnje stranih turista u maloprodaji te djelomičnog ukidanja kriznog poreza. Međutim, u nadolazećem razdoblju osobna će potrošnja i dalje biti pod pritiskom, i to prvenstveno uslijed nepovoljnih trendova na domaćem tržištu rada, kažu u Splitskoj banci. Također, dodaju, očekivani rast cijena energenata, prehrambenih proizvoda te komunalnih usluga u 2011. ublažit će rast neto plaća u realnim iznosima nakon potpunog ukidanja kriznog poreza te smanjiti diskrecijski dohodak kućanstava.
I u Zagrebačkoj banci očekuju da će se nastaviti blagi uzlazni trend kupnje putem roba i usluga karticama banke, s obzirom i na očekivano realno povećanu potražnju u posljednjem mjesecu u odnosu na ostatak godine.
No, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga Zrinka Živković Matijević kaže da su mogućnosti za jačanje potrošnje građana utemeljene na rastu kredita relativno male jer je bitno povećana averzija građana prema zaduživanju.
– Rastuća nezaposlenost i niža razina raspoloživog dohotka uz negativna očekivanja zadržavaju potrošački pesimizam na visokoj razini. Iako je ukidanjem kriznog poreza moguće očekivati blagi rast osobne potrošnje, ona zasigurno neće dosegnuti predkrizne razine ni u ovoj godini. Stoga očekujemo tek umjerene stope rasta prometa u trgovini na malo u predblagdansko i blagdansko vrijeme, zaključuje Živković Matijević.
Visoka nezaposlenost
Analitičarka Privredne banke Zagreb Ana Lokin, s obzirom na visoku nezaposlenost i realno niže dohotke kućanstava te potrošački pesimizam, ne očekuje da će zadnja dva mjeseca u godini donijeti znatne promjene u potražnji za kreditima, a niti u potrošnji, osim uobičajenog rasta u prosincu.
– Slabost potražnje pokazuje podatak da su u rujnu 2010. krediti po karticama bili za 10 posto niži nego krajem 2009., dok su ostali krediti stanovništvu, potrošački, prekoračenja po tekućim računima i drugi, bili viši za tek 1 posto, napominje Lokin.

 POVOLJNI I NEPOVOLJNI FAKTORI

Analitičar Erste banke Alen Kovač veli da nepovoljni trendovi na tržištu rada, usporena dinamika kreditiranja te zadržavanje povjerenja potrošača na niskim razinama ostaju faktori koji nepovoljno utječu na razinu osobne potrošnje, dok ukidanje posebnog poreza na dohodak kao stabilizirajući faktor.