Nakon Škabrnje zločin počinili u Nadinu

Slika korisnika admin
Siniša KLARICA

Paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca u Nadinu je u subotu obilježena 20. obljetnica nadinske tragedije. Dan nakon pada Škabrnje, 19. studenog 1991. palo je i ovom malo mjestašce, nakon čega su srbočetnički agresori počinili zločin u kojem je stradalo 19 osoba. Obilježavanje je započelo mimohodom 200 branitelja iz 20 udruga proizašlih iz Domovinskog rata kojeg je organizirala UHDDR Benkovac.

Pod nazivom „Da se ne zaboravi!", branitelji su otpješačili od Benkovca do Škabrnje. Križni put u Nadinu počeo je od nadinskog groblja do spomen obilježja, stijene u kojoj su uklesama imena 6 vojnih, 14 civilnih i 3 osobe koje se smatrahu nestalima. Vijence su položili mještani Nadina, KUD-a Nadin, UHDDR-a Benkovac, Grada Benkovca, Zadarske županije na čelu s županom Stipom Zrilićem, saborski zastupnici Nevenka Marinović i Branko Kutija te izaslanik ministra hrvatskih branitelja Svemir Vrsaljko. Sve udruge koje su sudjelovale u mimohodu zapalile su svijeću kod spomen obilježja.

Onima koj su došli obilježiti godišnjicu nadinske tragedije najprije je zhvalio predsjednik MO Nadin Veselko Glavić. Glavić je rekao da ratne rane teže zacijeljuju kad se zna da za žrtve Nadina nitko nije odgovarao te da ni jedan od krvnika nije privedeen pravdi. Nazočnima se ispred svih braniteljskih udruga obratio i predsjednik Hvidre Zadar Ivica Arbanas.

- Ovom mimohodom podsjetili smo sve one koji su na neki način zaboravili stradanje Nadina i Škabrnje. Svjesni smo kao i za stradanje Vukovara, kako još nema pravde za agresore. Međutim, mi hrvatski branitelji nećemo dopustiti pljuvanje po Domovinskom ratu, rekao je Arbanas.

Svojim sumještanima obratio se i izaslanik ministra hrvatskih branitelja, ratni zapovjednik „Poskoka"Svemir Vrsaljko. Vrsaljko je upozorio da svi oni koji su preživjeli strahote Nadina iz 1991. nemaju pravo na šutnju i da ne dozvole drugima da o tim danima pišu što hoće i lažu. Na ono što su Nadinjani napravili u obrani domovine, kaže Vrsaljko, samo mogu biti ponosni.

Nakon završetka službenog dijela obilježavanja tragedije u Nadinu, grupa mještana bila je odlučna u demantiranju novinskih napisa u kojima je ratni zapovjednik Samostalnog bataljuna Škabrnja Marko Miljanić rekao da je Nadin pao još 5. listopada 1991., dakle više od mjesec dana prije Škabrnje.

-  Mi hrvatski branitelji ostali smo sve do 19. 11.1991. kad se nas više od 30, zajedno s civilima noću počelo izvlačiti iz mjesta. 2. listopada bio je napad u kojem je poginuo Omer Brzoja. Osim na Trpinjskoj cesti, nigdje do tad nije uništeno i zarobljeno toliko neprijateljskih tenkova oklopnih vozila kao u Nadinu, Tog 2. listopada četnici su nam ušli do škole, ali smo mi njih odbili u protunapadu u Brzojama i Batovićima. Pogađa nas ta neistina jer mi smo i nakon pada Škabrnje ostali u Nadinu i to potpuno okruženi, govorili su Stanko Vrsaljko i Joso Škaulj.

Njihov ratni zapovjednik Marko Miljanić priznao je grešku kao govorni lapsus jer, kako kaže, teško je o tim danima govoriti bez emocija, a kad emocije govore događaju se greške i u tako očitim stvarima kao što je doprinos Nadinjana u borbi za slobodu Hrvatske.

 NADINSKE ŽRTVE

Vojne žrtve: Omer Slavko Brzoja, Milivoj Glavić, Novica Atelj, Tonči Šembera, Tomislav Šestan.

Civilne žrtve: Danka Brzoja, Stoja Brkić, Maša Čirjak, Ika Čirjak, Ive Glavić, Stana Glavić, Luca Glavić, Jakov Šestan, Marija Šestan, Ivanica Plastić, Roko Šimurina, Kata Šimurina, Šime Glavić i Nikola Atelj.

Nestali: Petar Glavić, Marija Glavić i Ante Marić.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno

Komentari

Slika korisnika ivoru
nakon 1941. zlocin pocinili i 1991.isti scenario i plan i nastavak ndhzaije,samo sto su srbe onda prisilno prekrstavali,a sad to bivsi srbi sami rade,ka i premjerka Jaca Vlaisavljevic i hiljade drugih podanika i otpadnika