Ove je godine imela zamijenila božićno drvo

U jednoj ovakvoj godini treba nam imela na vratima da potjera tu godinu, da sljedeća bude bolja, kaže Silvijana Dražović
Božić je najljepši u krugu obitelji, u toplini za tu priliku posebno uređenog doma, okićenom drvcu, bogatoj trpezi i raznoraznim ritualima i sitnicama koji ovo predblagdansko i blagdansko vrijeme tako izdvajaju od ostatka godine. To dobro zna zadarska umjetnica Silvijana Dražović.
Božić u njenom srcu i domu ima posebno značenje. Priprema se za njega preko mjesec dana, nastoji svaki detalj postaviti na svoje mjesto, osloniti se na svoju nepresušnu maštu i kreirati iznova jedan bajkovit svijet ukrasa, slika, vjenaca i vjenčića, aranžmana, prekrivača… Većih ili manjih umjetničkih djela, svog veselog umjetničkog izričaja. Silvijanu smo stoga posjetili upravo u ovo doba, pokucali na vrata njezinog doma, “opijenog” bojama, tako prepoznatljivo “njenog”. Razgovarali smo o Božiću, o njenom doživljaju ovih dana, o svim onim stvarima koje je inspiriraju i potiču da stvara, da nas mnoge uveseljava svojim djelima, tako dobrodošlim u ova tmurna i recesijska doba.
Imela – čarobno stablo
– Božić je vrijeme kada je moja kuća otvorena za sve moje drage goste i prijatelje, vrijeme kada se kuha, kada se peku kolači, piju likeri, vrijeme kada i ako se dogodi da mi nitko ne pozvoni na vrata ja zadržavam tu iluziju, to posebno blagdansko ozračje. To je potrebno mom slikarstvu, da mi jača maštu i ja jako držim do toga. Ponekad čak intimistički želim odustati i smanjiti tu senzaciju Božića, no on je tu, u meni i ja ne mogu da se ne pripremam kao da će mi doći 20 ljudi u goste pa makar ih i ne bilo toliko. To je ono što je za mene specifično i što me beskrajno raduje, jer ja sam žena od blagdana, priča Silvijana.
Njezin rad započinje motivom, događanjem, predmetom, biljkom, legendom, svim onim stvarima koje joj mogu poslužiti kao inspiracija za rad, za njezinu božićnu priču.
– Ove godine motiv na kojem sam izgradila svoj Božić je imela. Bila sam nedavno u Bosni i Hercegovini na raftingu. Tamo sam vidjela na svim stablima enormnih visina gnijezda imele. Zamolila sam prijateljicu da mi donese cijeli jedan grm koji sam okitila i njime započela. Imela je čarobno stablo zbog toga što ne dodiruje zemlju. Ona je polunametnik i živi na stablima s kojih uzima hranu, živi malo od fotosinteze, a malo od vode iz stabla na kojem živi. Njezinu su posebnost prepoznali još stari Kelti koji su se oblačili u specijalne bijele haljine i zlatnim srpom rezali taj grm. Suprotstavili su lunarnom ženskom motivu imele snagu vatre muškog zlatnog srpa. Imela se kasnije pojavljuje u literaturi, slikama, stripovima, ona daje nepobjedivost, besmrtnost.
Anđeli, horoskopski znakovi, dvorske dame…
U hrvatskoj mitologiji Odinova žena Friga, nakon što joj je boginja ljubavi darovala život umrlom sinu i darovala joj imelu, zamolila je boginju da učini da se svatko tko prođe ispod imele mora poljubiti. Tu je negdje izvučena ta mitologija o imeli.
– Kod nas imela nikada nije bila nešto posebno u uporabi, kao primjerice u skandinavskim državama. Svi znamo scene iz Shakespeareova “Sna ivanjske noći” gdje se obvezno pali imela kako bi se uništila biljka, taj nametnik, no i da bi se sačuvala magija, magija koja možda proizlazi i iz činjenice da je imela jedina biljka koja plod nosi devet mjeseci kao žena. Ovo je godina štakora u kineskom horoskopu, najgora koja postoji pa nam treba imela na vratima da potjera tu godinu, da sljedeća bude bolja, nastavlja Silvijana.
Imela je stoga ove godine kod nje umjesto bora, na aranžmanu koji mijenja bor, na vratima, od imele su vjenčići na salvetama kod aranžiranja stolova, kod svijećnjaka, gdje ju god može primijeniti.
U želji da nam svima ova godina bude bolja od prošle, Silvijana je simbolično sve svoje adventske vjenčiće ukrasila kraljevima.
– Najradije bih vdjela 3303 kralja kako prolaze gradom i daruju ljude. Ova depresija, epidemija tuge me žalosti. Zato sam ja svoje vjenčiće ukrasila samo kraljevima, objašnjava Silvijana.
Svestrana umjetnica božićnim ukrasima nije pretpostavila ni slikanje. Rad na novoj izložbi je također nešto čime se bavila u posljednje vrijeme.
– Uvijek je zahtjevno postaviti izložbu, no ta moja barokna duša uvijek me potiče da bez prevelike analize, mimo racija, stvaram. Na mojim najnovijim slikama su anđeli, horoskopski znakovi, dvorske dame, upravo ono što ova recesija traži, bogatstvo ili makar iluziju bogatstva, naglašava Silvijana.

 OBITELJSKE FOTOGRAFIJE U KUGLICAMA

– Ove sam godine na imelu stavila umjesto standardnih kuglica, prozirne plastične kuglice s likom moje unuke. Kako svake godine bor ili aranžmane koji mi zamjenjuju bor kitim drugačije, ove sam godine dobila inspiraciju da složim obiteljski album od kuglica, da sve kuglice napunim fotografijama svojih najmilijih.

 NEMA KOLAČA “MLAĐIH” OD ŠEST DESETLJEĆA

– Budući da obožavam torte, složila sam male jestive poklopce od bijelog šećernog fondanta, obojila tijesto prirodnim bojama, ubacila razne arome kako bih njima mogla prekriti kolač ili tortu, ukrasiti ih, no koji se mogu pojesti zajedno s kolačem ispod. Originalni su, nema ih na tržištu. Kod nas je, nažalost, zavladala kultura prosječnog kolača, otvaraju se slastičarnice s izborom kolača od prije šest desetljeća, to je nevjerojatno i tužno. Mislim da bi nam trebali mladi slastičari da nam ponude neke nove proizvode, neke nove kolače koje bi nakon njih i mi umjetnici mogli dotaknuti, ukrasiti, kaže Dražović.

 DJEČJA KOLEKCIJA OD FILCANE VUNE

Nastojeći potaknuti i druge da stvaraju, da žive vlastitu maštu, Silvijana je ponovo pokrenula i likovnu radionicu, ovog puta s filcanjem vune na suho.
– Filcanje je hit u svjetu, tako velik da se u Hrvatskoj ne mogu nabaviti igle za to, koliko se traže. Moje su polaznice stoga krenule s filcanjem te mi donijele ono što su napravile. Bila sam šokirana, ugodno iznenađena uradcima, tim bojama, maštom. Odlučila sam stoga napraviti dječju modnu reviju, jednu kompletnu kolekciju za mališane. Bit će to ne samo odjevni predmeti, već pravi buketi cvijeća od vune, bit će prekrasno, zaključuje Silvijana, moleći nas da joj omogućimo da ovom prilikom pozdravi svoje sugrađane i zaželi im sve najbolje za blagdane.