Svaki počinitelj i svaka žrtva imaju svoje ime i prezime. Kad je riječ o oslobodilačkim pokretima, to što su pojedinci ili grupe počinili zločin, ne može dovesti u pitanje oslobodilačku borbu, obrambeni rat i patnje građana
U razmaku od svega nekoliko dana udarna vijest bilo je otkrivanje Kustošijanske jame, izjava ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka kako će se intenzivirati istraživanja i procesuiranja takozvanih komunističkih zločina, te konkretna najava podizanja kaznenih prijava protiv Josipa Manolića, Josipa Boljkovca i Rade Bulata zbog osobne i zapovjedne odgovornosti za likvidacije. Boljkovac, ali i bivši predsjednik Stjepan Mesić sve to dovode u vezu s predstojećim izborima. Treba li, po vama, pozdraviti najavu istraživanja odgovornosti ili je riječ o tome da se desnom biračkom tijelu nudi skretanje pozornosti s korupcijskih afera i “slučaja Purda”?
– Ono što načelno moram reći jest da, kad god se govori o ratnim zločinima, to pretpostavlja da postoje žrtve, i kad god se govori o tim temama treba govoriti s najvećim pijetetom i obazrivosti. Najgore je ako se žrtvama u određenom vremenskom razdoblju, a najčešće u povodu izbora, manipulira, a poslije od toga ne bude ništa, i te žrtve budu zaboravljene. Mi smo, na žalost, kroz našu recentnu prošlost često imali i zlouporabu branitelja. Sjetimo se samo generala Gotovine, kojeg se sad uopće više ne spominje. Moram reći da je još 2001. godine koalicijska vlada donijela zaključak da otkrivanje i procesuiranje svih ratnih zločina ne zadovoljava i donesene su konkretne mjere. Baš sam u to vrijeme došla na mjesto ministrice pravosuđa i donijeli smo zakon temeljem kojeg su utemeljeni sudovi za procesuiranje ratnih zločina sa sjedištima u Splitu, Osijeku, Rijeci i Zagrebu. Osim toga, donijeli smo i Zakon o primjeni Statuta Međunarodnog kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv međunarodnoga ratnog i humanitarnog prava. Dotad se praktično ništa i nije radilo, i tek tada su se počeli istraživati i ovi zločini. Želim reći da su II. svjetski rat i partizanski pokret, kao i Domovinski rat, bili oslobodilački. Nažalost, nema rata, pa ni oslobodilačkog rata, u kojem nisu počinjeni zločini, a tome da smo mi mislili ozbiljno u osudi svakog zločina svjedoči i odluka koalicijske vlade, i sve što smo potom učinili. Najava da se tek sada s tim istraživanjem ide, neodoljivo navodi na to da jest riječ o najavi u funkciji predstojećih izbora. Posao prikupljanja dokaza je svakodnevni posao, to ne može biti kampanjski posao i nije posao kojem su potrebna najave, nego se, kad se obave policijske radnje, prikupljani materijal dostavlja Državnom odvjetništvu ili Državno odvjetništvo daje nalog policiji koja radi operativu. Progon kaznenih djela i inače ne može ići kampanjski. Najavu toga što će u konkretnom slučaju odlučiti Državno odvjetništvo smatram, na neizravan način, miješanjem u poslove Državnog odvjetništva. Državno odvjetništvo, ne u dogovoru, nego samostalno odlučuje hoće li pokrenuti istragu ili ne, a policija samo prikuplja dokaze, građevni materijal za Državno odvjetništvo, bilo da nastupa samostalno ili po nalogu Državnog odvjetništva. To što se u takvim najavama preuzimaju kompetencije Državnog odvjetništva ozbiljno zabrinjava, a sve ukazuje na nakanu da se to čini kako bi se skrenula pozornost s naših današnjih najvećih neprijatelja, a to su nezaposlenost, siromaštvo i glad.
Vrijeme nije saveznik
Članovi HDZ-a nerijetko se u Saboru na članove SDP-a referiraju kao na sljednike Komunističke partije. Je li ovo zaista najava vođenja kampanje u tom smjeru i može li to uopće biti učinjeno s obzirom da je Manolić jedan od utemeljitelja HDZ-a?
– Ivica Račan i kompletno tadašnje vodstvo su se devedesetih godina ispričali građanima za sve ono što je učinjeno tijekom povijesti. Međutim, ostaje činjenica da je velika većina onih koji nama stalno, na direktan ili indirektan način, predbacuju određeno naslijeđe, otišla u HDZ. Sa sobom su pokupili i to komunističko naslijeđe odnosno način i metodologiju rada koja je i danas razvidna u djelovanju te stranke.
Ministar Karamarko je rekao da su se istrage provodile tri godine. Koliko je danas, 66 godina nakon završetka II. svjetskog rata, realno ostvarivo utvrđivanje identiteta osoba u masovnim grobnicama, i koliko je zaista moguće uspješno utvrditi tko je za te smrti odgovoran? Ima li policija dostatne kapacitete, s obzirom da je nepoznat čak i konačan broj takvih grobnica?
– Zabrinjava činjenica da se radi samo tri godine, imali su 17 godina vremena, a svu institucionalnu podršku imali su od 2002. godine. Zaista se ozbiljno može prigovoriti da vrijeme istječe i zašto to nisu učinili ranije. Kada govorimo o istraživanju zločina, vrijeme nikad nije dobar saveznik, kako vrijeme ide vremena gubite i dokaze i svjedoke. Na sreću, suvremena medicinska tehnologija omogućuje ono što je do nedavno bilo nezamislivo. Ipak, neki potencijalni osumnjičenici, ljudi na koje u konkretnom slučaju pada sjenka sumnje već su u dubokim godinama.
Od termina “žrtve komunizma” iz doba kad se tražila dodjela ovog naziva trgovima i ulicama, u javnom diskursu došlo se do termina “komunistički zločin”, čak do termina “partizansko-komunistički zločin” kojeg je u razgovoru za Zadarski list upotrijebio povjesničar sa Sveučilišta u Zadru dr. Zlatko Begonja. Mesić je protiv upotrebe tog termina u televizijskom nastupu prosvjedovao na nespretan način navodeći kako u NOB-u nisu bili samo komunisti, i ukazujući na potrebu razlikovanja pobjednika od pobijeđenih. Je li, po vašem mišljenju, korištenje termina “komunistički zločin” samo neprimjerena simplifikacija ili u tome treba gledati namjere desnice da se zanemare doktrinske razlike i komunističku doktrinu izjednači s nacističkom, tim više što se nitko u Hrvatskoj ne bi usudio zločinima počinjenim od strane pripadnika Hrvatske vojske u Domovinskom ratu dati stranački pridjev ?
– Ne treba biti pripadnik određene grupacije da bi se počinio zločin. Na žalost, svaki čovjek sam po sebi ima kapacitet da to učini. Isto tako, zločini počinjeni u obrambenom ratu ne mogu relativizirati stvari. Svaki počinitelj i svaka žrtva imaju svoje ime i prezime. Kad je riječ o oslobodilačkim pokretima, to što su pojedinci ili grupe počinili zločin, ne može dovesti u pitanje oslobodilačku borbu, obrambeni rat i patnje građana.
Talijanska posezanja
Od strane desno orijentiranih među političarima, ali i znanstvenicima, često se čuje kako “komunistički režim” treba osuditi i praktično izjednačiti s nacizmom. Kako tumačite to što čak i povjesničari koriste sintagmu “komunistički režim” kad je svatko tko je u osnovnu školu krenuo u bivšoj Jugoslaviji učio kako živimo u socijalizmu koji je trebao biti prijelazna faza prema dostizanju komunističkog društva?
– To je na tragu ideje da se izjednači napadač i žrtva što nikako nije dobro. Prisjetite se naše Novele iz 2003. kada smo u Kazneni zakon unijeli odredbu o kažnjavanju veličanja fašističkih i totalitarnih sustava. Nakon što je ta odredba ukinuta, sjećam se da smo 2005. godine imali pojavu fašističkih simbola koja je bacila sjenu na Hrvatsku i ondašnji premijer Sanader je rekao kako je dao nalog Ministarstvu pravosuđa da izmijeni Kazneni zakon na tragu naše Novele. Međutim, to je palo u zaborav. Imamo stalno i uporno ponavljanje određenih stvari koje onda koriste nekim poraženim snagama u zemlji, ali idu i u korist posezanja od strane Italije. Imamo i izjave zadarskih čelnika da Zadar ’45. nije bio oslobođen, nego okupiran. Imamo i izjavu od strane tadašnjeg ministra u Berlusconijevoj vladi, zaduženog za odnos parlamenta i vlade, Carla Giovanardija, koji je izvolio reći da su Zadar, otoci, Rijeka i Istra bile i ostale talijanske povijesne zemlje, a da Hrvatska vlada uopće nije reagirala. Kada se 2001. dogodio slučaj dodjele državnog odličja okupacijskoj talijanskoj vlasti grada Zadra iz 1944., tadašnji ministar vanjskih poslova Tonino Picula je Italiji uputio prosvjednu notu i čin dodjele te nagrade od strane talijanskog predsjednika nije izvršen. To pokazuje da mi kao mala zemlja svoj ugled i dostojanstvo među velikima, i sutra u EU, možemo priskrbiti principijelnom politikom. Ti pokušaji izjednačavanja oslobodilačkog pokreta s fašističkom okupacijom dovode u pitanje nacionalne interese Republike Hrvatske. Moram podsjetiti i na preambulu Ustava, na koju izgleda stalno treba podsjećati, u kojoj je jasno rečeno što je bio partizanski pokret.
Po uzoru na Komisiju za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača koja je postojala nakon II. svjetskog rata, u samostalnoj Hrvatskoj osnovana je saborska Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava čije je kratko postojanje okrunjeno kompromitacijom zbog nastojanja umanjivanja broja stradalih u Jasenovcu, dok istodobno informacije o broju stradalih u Bleiburgu i na Križnom putu, ovisno o izvoru, variraju od nekoliko desetaka do nekoliko stotina tisuća. Kome takav ideološki pristup povijesti ide na ruku?
– Jedna se dobra nakana na žalost kompromitirala. Iako su postojale težnje sagledavanja stvarnih činjenica, nije se, na žalost, išlo u tom pravcu, već se posezalo za nekakvim smanjenjem i dodavanjem koje nikom treba jer je i onaj najmanji broj žrtava – previše žrtava. Cilj je bio da se dođe do potpunih podataka, ali ne da se umanjuju podaci o utvrđenim žrtvama fašističkog terora. U Njemačkoj i Austriji postoji posebno kazneno djelo koje se odnosi na čin umanjivanja žrtava Holokausta. Nažalost, tada nismo dobili mjerodavne podatke. Danas je to zadaća Hrvatskog instituta za povijest.
najnovije
najčitanije
KK Zadar
Reakcije trenera
Kvar semafora i ziceri odnijeli priliku za majstoricom
Hrvatska
SDP
Siniša Hajdaš Dončić nezadovoljan rezultatom SDP-a na nacionalnoj razini
Županija
radionica
U ponedjeljak se održava ekološka radionica Čistog otoka namijenjena virskim mališanima i svim građanima otoka Vira
Zadar & Županija
OSEBUJAN NASTUP
Gradonačelnik Benkovca na otvorenju Doma kulture spominjao zmajeve, zlonamjernike i Boga: Naše rodoljublje je kršćansko
KK Zadar
ABA liga, doigravanje
Budućnost poslala regionalnu sezonu Zadra u prošlost
Zadar
U CARSTVU SIRA
GLIGORA O ŠIRENJU PROIZVODNJE: ‘Čobani će biti Nepalci, plan je da stado sirane naraste do tisuću ovaca…’
Zadar
pojačan promet
OBAVIJEST MORH-a Kroz Zadar će proći hrvatska i španjolska vojna vozila, očekuju se gužve
Zadar
POČIVAO U MIRU
OD ‘SKITE’ SE OPRAŠTAJU BROJNI ZADRANI: ‘Veliki košarkaški virtuoz, zaljubljenik u košarku…’
Nogomet
MOHAMMED ALIYU OKECHUKWU
Nigerijac s biogradskom adresom: ‘Ako igraš u Hrvatskoj, moraš govoriti hrvatski’
Županija
velika stvar