Linić ograničava minuse građana - na jednu plaću

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
slavko linic
FAH
Poslovno bankarstvo se zabrinulo - Slavko Linić

Za najviše godinu i pol građani će moći ići u minus na tekućem računu samo u visini svoje plaće, ako prođe prijedlog Ministarstva financija prema kojemu više neće biti moguće imati minus na tekućem računu koji je dvostruko veći od mjesečnih primanja ili čak doseže visinu tri mjesečna dohotka. Jedna je to od promjena što ih Ministarstvo financija predlaže izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama. Uz to predlaže se da ministar financija dobije ovlast odrediti parametre za izračun promjenjivih kamata i da pravilnikom propiše najvišu efektivnu kamatnu stopu za stambene kredite. Bonusi koju dobivaju čelni ljudi banaka ubuduće bi mogao iznositi najviše jednu četvrtinu njihovih redovitih godišnjih primanja.

Zamjerke Vladi

Najveća, bomba u cijeloj priči zapravo je bila poslijepodnevna najava ili procjena ministra financija Slavka Linića da kamate na stambene kredite ne bi smjele biti veće od pet posto, dok su trenutno građani sretni ako im one ne prelaze 6,5 posto.

Ono što sigurno mogu reći je da kamate na na stambene kredite neće rasti, onako kako to banke ocjenjuju ili kako banke ugovaraju. Jednostavno, Vlada će ih nastojati kontrolirati. To se uspijeva u Europi, pa će se uspijevati i Hrvatskoj. A sve ovisi o politikama banaka i kontramjerama Vlade RH. Naravno da nećemo dozvoliti rast iznad neke stope, u ovom trenutku to je pet posto, poručio je Linić u svojoj izjavi jučer poslijepodne.  

Međutim, reakcije političara i analitičara izazvala je jedino najava ograničenja minusa na tekućim računima. Protiv toga su se pobunili i oporbeni političari ali i Hrvatska udruga banaka. Svi Vladi uglavnom zamjeraju da se time petlja u ugovoren odnose banke i klijenata i da intervenira u tržišnu utakmicu makar je dopušteni minus u pravilu opterećen kamatom koja je gotovo dosegnula maksimalnih 12 posto. Tako su građani u prošloj godini na dopušteni minus od oko 7,4 milijarde kuna platili ukupno 790 milijuna kamata. Samo prije pet godina minus građana bio je dvije i pol milijarde kuna manji.

Same banke na koje se izmjene najviše odnose jučer nisu reagirale na najavu izmjene, nego je to učinila njihova udruga Hrvatska udruga banka. No, ni oni nisu reagirali na najavu da će im ministar ograničiti visinu kamata na stambene kredite, niti da će odrediti parametre za izračun promjenjivih kamata. Očitovali su se tek na najavu smanjenja maksimalno dozvoljenog minusa.

Enormne kamate

Iz HUB-a priopćavaju kako oni već godinama napominju da je minus na tekućem računu jedan od najskupljih kredita i da bi trebao služiti samo za pokrivanje "rupa" u mjesečnom proračunu, do uplate plaće ili nekih drugih primanja. Podsjećaju da su kroz besplatne radionice od 2006. godine nastojali građanima ilustrirati da je "u pravilu povoljnije uzeti drugu vrstu kredita i tako otplatiti "stalni" minus redovnim uplatama.

- Ako je to cilj predlagatelja ovih izmjena, ne vidimo razloga da se to propisuje zakonom, jer zadire i u slobodu ugovaranja i izbora proizvoda za klijente, i u raznovrsnost ponude, a time i poslovne politike banaka. Umjesto toga, potrebno je podizati razinu financijske pismenosti kod građana i to koordiniranim djelovanjem regulatora i poslovnih banaka, poručuju iz HUB-a uz napomenu da "klijenti imaju slobodnu volju i poslovnu sposobnost da procijene razinu i način financiranja svojih potreba"

Na odgovor ministra financija Slavka Linić trebalo je čekati tek nekoliko sati, a on se u svojoj izjavio oštro kao nikad dosad obrušio na banke. Podsjetio je prvo da Ministarstvo više nijednoj banci, bez obzira kakve su izjave potpisali njihovi klijenti, ne dozvoljava pljenidbu cijele plaće ili mirovine, te da jedna trećina mora ostati zaštićena.

- Počeli smo razgovore oko potrošačkih kredita gdje smo utvrdili da više nećemo dozvoliti enormne kamate na stambene kredite pa je kompromis između Narodne banke i Ministarstva financija da ministar može ograničiti rast kamata, što znači da ćemo kontrolirati svakoga tko misli na račun stambenih kredita zarađivati više nego što je normalno. Želimo kontrolirati i kamate na potrošačke kredite, a to znači, želimo zaustaviti najskuplje kredite, a to su minusi na tekućem računu i to je razlog zašto smatramo da to treba ograničiti. Sve treba prebacivati na potrošačke kredite, koji imaju barem tri posto manju kamatu od kamate na minus na tekućem računu, kazao je Linić. Na taj način objasnio je ministar želi se zaustaviti neosnovana zarada na potrošnji građana.

Iz minusa u kredit

- Mene iznenađuje panika koju netko diže tvrdeći da je to dodatni udar na građane. To samo pokazuje koliki su protivnici Vlade kad ona želi zaustaviti prekomjernu zaradu na građanima. Nitko građane neće potjerati da plate svoje minuse odjednom. Samo ćemo ih pretvoriti u kredite koji će sigurno imati manju kamatu nego što su minusi na tekućim računima. To je mjera koja ide u korist građana, ali očito da ima puno onih kojima te mjere smetaju, ljutio se Linić.

Na pitanje hoće li to na kraju značiti minus jednak iznosu mjesečne plaće ministar je odgovorio da se oko tih detalja još razgovara, ali da vidi velike otpore onih koji su zarađivali na građanima.

Priznao je da Vlada želi da račun građana ne bude opterećen s više od jedne plaće minusa, a to znači da sve preko toga mora biti dogovoreno s ugovorima o kreditu, koji imaju manju kamatu.

- Banke žele daleko veći iznos, banke žele daleko veću zaradu, banke žele daleko veću kamatu. Banke pričaju o tome da je to sloboda tržišta, a očito bi moj posao bio da učim građane da se ne mogu zaduživati za tri mjesečne plaće i da to nikad više neće vratiti. Vlada ima mjere i mi ćemo građanima pomoći, rekao je Linić dodajući da će se građanima dati godinu dana da minuse iznad iznosa jedne plaće pretvore u redovne kreditne obveze bez zateznih kamata. Najavio je i da bankama neće dozvoliti da naplate naknadu troškova kod pretvaranja minusa u potrošačke kredite. To samo znači da Vlada RH mora paziti na te odnose između građana i bankarskog sustava. Neće moći obračunavati troškove kod pretvaranja minusa u kredite. To im nećemo dozvoliti. Amen, zaključio je ministar financija tu temu.

Na pitanje ima li potporu HNB-a odgovorio je niječno objašnjavajući da je riječ o poslu koji mora obaviti Vlada, ali je dodao da ima suglasnost središnje banke.

 - Poslovno bankarstvo se zabrinulo jer vide da ćemo itekako se ozbiljno postaviti u zaštiti građana. I samo neka galame, ali Vlada nosi svoj teret odgovornosti i želimo ga imati. Neće se moći više tek tako lako uzimati novac od građana, poručio je Linić bankama.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno