Sanaciju bolnica zatražilo 13 županija, a uskoro će i ostale

Bili smo primorani tražiti sanaciju, a od nje ne očekujemo ništa dobro. Naša je bolnica radila dobro i razvijala se, a to je očito nekome smetalo. Dugovi su nastali jer HZZO nije htio platiti realizirani rad OB Zadar – Stipe Zrilić

Trinaest je županija dosad od države zatražilo sanaciju bolnica i drugih zdravstvenih ustanova u svojem vlasništvu, a zauzvrat pristalo ustupiti državi upravljačka prava na razdoblje od dvije godine. U tom vremenu opće bolnice trebale bi se riješiti nagomilanog duga teškog gotovo pet milijardi kuna, početi poslovati pozitivno, a rokove plaćanja dovesti u zakonom propisane okvire od 60 dana. Iako je većina županija Ministarstvu zdravlja prepustila sanaciju duga svojih ustanova, očekivanja od ishoda sanacije su različita.
Premda je državi podnio zahtjev za sanacijom Opće bolnice Zadar, čiji dug iznosi 130 milijuna kuna, župan zadarski Stipe Zrilić ne vjeruje da će aktualni ministar zdravlja Rajko Ostojić u tome uspjeti.
Floskule i paradiranja
– Bili smo primorani tražiti sanaciju, a od nje ne očekujemo ništa dobro. Naša je bolnica radila dobro i razvijala se, a to je očito nekome smetalo. Dugovi su nastali jer HZZO nije htio platiti realizirani rad OB Zadar – kaže Zrilić koji tvrdi da se radi o “prozirnoj priči jer i državne bolnice posluju loše”. Radi se o politizaciji s ciljem da se dovedu ljudi iz vladajuće političke opcije, nema vizije kako riješiti financijske probleme u zdravstvu, a floskule, paradiranja i slikanja takvo stanje neće riješiti, poručuje župan Zrilić.
Dubravko Tršinski, ravnatelj OB Varaždin koja također prednjači u visini duga, smatra da je za sanaciju krajnji čas jer dug u protivnom može samo rasti.
– Moja su očekivanja od sanacije velika, ako se tako uspije očistiti plato za gradnju boljeg i efikasnijeg sustava. Ako postignemo brže financijsko poslovanje, u roku od 60 dana, moći ćemo dobiti i povoljnije cijene jer je u cijene lijekova i medicinskog materijala danas ukalkulirano i čekanje od godinu dana – veli Tršinski. Kako će se to postići nije mu jasno jer u njegovoj ustanovi, veli, nema manevarskog prostora za nove uštede. Ova je bolnica u 2012. godini odradila usluge u vrijednosti 62 milijuna kuna iznad limita koje nije naplatila, a novi dug je 30 milijuna kuna. Ako se bude išlo na redukciju nekih usluga, upozorava ravnatelj varaždinske bolnice, svaki korak treba dobro promisliti jer za obnovu jednom ukinutog odjela treba najmanje 20 godina.
Zadržati kvalitetu
Kako nisu uspjeli odgoditi primjenu zakona o sanaciji, župani su od države zatražili da se prilikom sanacije zadrži postojeća kvaliteta i dostupnost zdravstvene zaštite, da se ne ide u reorganizaciju bolnica i da se redefiniraju bolnički limiti koji generiraju novi dug.
– Tražili smo i da u sanacijsko vijeće uđe po jedan predstavnik ustanove, te da se županijama da na uvid program sanacije. Službeni odgovor od ministarstva na te zahtjeve nismo dobili – veli Božo Galić, predsjednik Hrvatske zajednice županija.
I ostale će županije, uvjeren je Galić, zatražiti sanaciju svojih bolničkih ustanova, a to još nisu učinile jer njihove skupštine nisu zasjedale. Među njima su Bjelovarsko-bilogorska županija, Virovitičko-podravska i Koprivničko-križevačka županija, Grad Zagreb, ali i Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija na čijem se području nalaze klinički centri u vlasništvu države. O tome hoće li dobiti pravo na sanaciju obzirom da je zakonski rok istekao 31. siječnja, odlučit će resorno ministarstvo.