U mlijeku Meggle 7 puta više aflatoksina od dopuštene razine

Sad će, kad su troškovi u pitanju, i država i farmeri te mljekarska industrija – platiti, puno skuplje, kolektivne propuste

Od 12 uzoraka mlijeka proizvedenog u Hrvatskoj, BiH i EU, koje je Sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja uzela s polica hrvatskih trgovina na testiranje, kancerogeni aflatoksini pronađeni su u četiri mlijeka različitih proizvođača – objavili su jučer Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo poljoprivrede. Najviše plijesni pronađeno je u trajnom mlijeku Meggle s 2,8 posto mliječne masti, hrvatske proizvodnje, s rokom trajanja do 3. kolovoza ove godine – čak 0,36 mikrograma po kilogramu, što je sedam puta više od maksimalno dozvoljenih 0,05 mikrograma. U Mercatorovom trajnom mlijeku s 2,8 posto mliječne masti, proizvedenom u Tuzli, s rokom trajanja do 16. svibnja ove godine, pronađeno je triput više aflatoksina od maksimalno dozvoljenog, u Dukatovom trajnom mlijeku s 3,8 posto masti, proizvedenog u Hrvatskoj, s rokom trajanja do 15. svibnja, inspekcija je otkrila jedan i pol puta više aflatoksina, a u Lidlovom trajnom mlijeku s 2,8 posto masti, koje kao njegovu robnu marku proizvodi Mlijekoprodukt iz Kozarske Dubice u BiH, s rokom trajanja do 30. lipnja, pronađeno je 0,07 mikrograma aflatoksina po kilogramu. Sva ta mlijeka povlače se s tržišta i šalju na sveobuhvatniju analizu. Ostalih osam vrsta mlijeka koje je Sanitarna inspekcija testirala, sadrže aflatoksine, ali u zakonski dozvoljenim dozama.
Pametne krave
Kako je izvijestila pomoćnica ministra poljoprivrede, Mirjana Mataušić-Pišl, još se dvije šarže mlijeka pozitivnog na mikotoksine nalaze na granici – jedna isporuka mlijeka iz Tuzle i jedna iz Mađarske, u oba slučaja trajno mlijeko, koje će proizvođačima, ukoliko detaljnije pretrage potvrde prisustvo aflatoksina, biti vraćene, ili uništene u Hrvatskoj. Kako se može čuti, Mlijekoprodukt iz Kozarske Dubice, u čijoj je “Mojoj kravici” ranije pronađeno 0,08 aflatoksina, od Hrvatske je zatražilo da sa svoje granice sporno mlijeko vrati u BiH. Kako su jučer najavili pomoćnik ministra zdravlja Ivo Afrić i pomoćnica ministra poljoprivrede, testiranje mlijeka nastavit će se i u drugim trgovačkim centrima, kao i na farmama. Provjerava se i stočna hrana, i gdje god da se ustanovi prisustvo aflatoksina veće od dozvoljenog, farmerima će se ustupiti provjerena hrana iz robnih zaliha. Kravama treba od pet do deset dana da se iz njihovog mlijeka, nakon zamjene stočne hrane, izluče aflatoksini. Kako je kazala Mataušić-Pišl, kako krava i sama odbija jesti hranu u kojoj su doze aflatoksina jako visoke, veća je vjerojatnost da su, u slučaju spornog mlijeka, duže vrijeme konzumirale hranu s manjim količinama aflatoksina, koji se sada počeo izlučivati u njihovom mlijeku.
Namjerno šutjeli?
Kako se može čuti među farmerima, prerađivači mlijeka, koji otkupljuju njihovo sirovo mlijeko, još su im prije mjesec dana preporučivali da u stočnu hranu miješaju tzv. mikofiksatore, koji neutraliziraju djelovanje mikotoksina, plijesni nastale zbog suše i visoke vlage. Između ostalih, kažu seljaci, na to ih je prije mjesec dana pozivao Dukat, kojeg je naš list, slijedom te informacije, pitao je li već tada imao pozitivne nalaze na mikotoksine te ukoliko jest, zbog čega o tome nije obavijestio Ministarstvo poljoprivrede i javnost. Odnosno, ukoliko je farmerima upotrebu mikofiksatora preporučivao samo preventivno, pretpostavljajući da bi zbog suše i vlage mikotoksina u stočnoj hrani moglo biti, zašto već tada sam nije naručio testiranje na mikotoksine? Na upit jesu li znali, iz Dukata ne odgovaraju, navodeći samo kako “Dukat već duže vrijeme u ponudi za svoje kooperante ima dodatke prehrani krava, u koje spadaju i mikofiksatori. Osim što na sebe vežu mikotoksine, oni pozitivno djeluju na zdravstveno stanje krave i pospješuju plodnost krava te ih mi preporučamo našim kooperantima”.  
Kako i sama mljekarska industrija sada priznaje, to što su i sami uveli kontrolu na plijesni, rezultat je “isključivo njihove poslovne odluke i odgovornosti, ne i bilo koje druge vrste propisanih obveza”. A svi su u sustavu – država, farmeri i prerađivači mlijeka – mljekarska industrija, znali da bi problema moglo biti, pa čak možda i šutjeli dok netko drugi naš problem, u ovom slučaju BiH, nije javno otkrio.
Zatečeni stručnjaci
– I nas je, stručnjake, zatekla činjenica da se prisustvo na mikotoksine nije nakon suše pojačano kontroliralo! Prošla je godina bila izrazito pogodna za njihov razvoj. I mljekarska industrija ima u svojim redovima agronome koji su mogli pretpostaviti što će se događati, svima je to bilo jasno. S tim se nitko, ni farmeri, ni mljekarska industrija, ne trebaju šaliti, to mora biti njihov redoviti trošak, kaže za naš list prof.dr. Matija Domaćinović s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Puno više kontrole je, kao i odgovornosti, zaključuje, moralo biti.
Od 1998. godine samo je 300 uzoraka mlijeka testirano na mikotoksine, dakle, u prosjeku, 20 uzoraka godišnje, a od 300 njih, 40 na aflatoksine kao najopasniju vrstu mikotoksina, dakle niti tri uzorka godišnje.
– Ta se analiza radi na temelju procjene rizika – ako pet godina zaredom nemate mikotoksina, što je bio slučaj, naravno da se neće raditi 500 uzoraka godišnje, jer je skupo. Problem je bio upravo u tome – 40 uzoraka testiranih na aflatoksine bilo je negativno, i monitoring se ni za sljedeću godinu nije pojačavao, kaže Mataušić-Pišl. Sad će, kad su troškovi u pitanju, i država, kao i farmeri te mljekarska industrija – platiti, puno skuplje, kolektivne propuste.