Vaterpolo u Polači i Nadinskom blatu

Kratko zatišje bez kiše od ponedjeljka do srijede izmamilo je poljodjelce da ubrzano obave sve ono što u proteklom periodu nisu uspjeli. A protekli period što se tiče vremena bio je prava katastrofa. Tijekom veljače na našem području palo je gotovo 150 litara kiše po četvornom metru. Naročito je katastrofalna bila kiša koja je pala na našem području u noći s 12. na 13. veljače. Obilne količine vodenog taloga izazvale su poplave jer ravnokotarski vodotoci nisu uspjeli prihvatiti svu pristiglu količinu vode.
Peršin u blatu
 Zbog velike količine vode koja je pristigla s retencije Nadinskog blata, i crpljenja vode iz nadinskih vinograda kroz ponor u vodotok prosika Prtenjača, došlo je do plavljenja polačkog polja.
   Pod vodom su se našli brojni usjevi spremni za berbu i oni koji su posađeni tijekom jeseni i zime koji će za berbu pristići u proljeće. Poplavljeni su usjevi mrkve, celera, peršina i poriluka koji se upravo ovih dana beru, kao i polja zasađena mladom kapulom čija berba je planirana tamo negdje oko Uskrsa.
 – Velika vlaga uzrokuje propadanje povrća. Najviše stradava mrkva, a ništa bolje ne prolazi peršin – pojašnjava Zdenko Prtenjača koji se, bez obzira na teške uvjete, uputio s bratom Vladom u Baru i izvadio peršin kojeg je pripremao za prodaju za vrijeme našeg posjeta.
  Koliko peršina, gotovo toliko i blata dovezli smo s njive kući. Sada sve to treba oprati od blata, ostaviti da se voda ocijedi, staviti u gajbe i odvesti u otkupnu stanicu. Ne znam koji dio posla je gori. Iz blata vaditi peršin i tovariti ga u prikolicu ili kući oprati svo to blato koje se zalijepilo za korijen? Kada se posao s peršinom završi i kad je sve spremno da se odveze na prodaju, treba počistiti i oprati dvorište od silnog blata.
Neuređeni odvodni kanali
Ostavljamo Prtenjaču i krećemo prema Nadinskom blatu da bismo vidjeli koliko ima vode u vinogradima. Naš naum se nije ostvario. Stigli smo samo do starog polačkog nogometnog igrališta. Dalje se nije moglo. Vode na igralištu i cesti koja povezuje Polaču s Nadinskim blatom gotovo metar. Ispred nas pravo malo jezero. Nogometno igralište više podsjeća na bazen za vaterpolo. U daljini vidimo da pumpa koja održava vodu u Nadinskom blatu radi punim kapacitetom. Već do ovog momenta otežano je bilo obavljati rezidbu vinograda, a nakon ove kiše rezidba se mora odgoditi do daljnjega.
   Zbog dugog kišnog razdoblja i iznimno velikih količina kiše u kratkom roku nije poplavljeno samo Polačko polje. Kao i Polačani isti problem s učestalim oborinama i poplavom imaju i drugi mještani ravnokotarskih sela: Prović, Galovac, Vukšić, Gorica, Vrana, da dalje ne nabrajam. Uz veliku količinu oborina krivac su većinom neuređeni i slabo održavani odvodni kanali na što se žale mještani svih poplavljenih područja.
Poplavila i Žarkova farma
Visoki vodostaj ne samo da je ugrozio poljoprivredne kulture već i životinje. Zvao nas Žarko Klanac iz Posedarja jer se razlio potok Bašćica i poplavio njegovu farmu. Na farmi kao na Noinoj arci izolirani tovar, kokoši, psi, dok guske i patke uživaju plivajući i roneći.
– Ove moje patke nisu pri pameti. Evo samo su četiri na broju od trinaest, ostale je odnijela bujica u more. Vidiš kako voda brzo teče i stvara virove. Tko se može oduprijeti struji matice, komentira Žarko koji u visokim ribarskim čizmama odlazi do nastambi kako bi nahranio perad, pse i tovara koji su se skupili na uzvisini.
  – Em’ ti tvoga, moga si doći bos, a ne u tenisicama. Kako ćeš doći do nastambi i snimiti blago? kori me Žarko.
– Posudi mi čizme, odgovaram kratko.
A kako ću ja?! u čudu će Žarko. Sve rješavamo, popni mi se na leđa i ja ću te prenijeti preko vode. Dogovoreno-učinjeno. Bez obzira što je Žarko zašao u šezdesete na leđima može prenijeti kvintal žive vage.
Utopile se kokoši
– Sada je već dobro, ali trebao si doći jutros – voda je ulazila u nastambe. Kokoši koje se nisu uspjele skloniti su se utopile. Utopilo se najmanje 20 kokoši. Potok Bašćica znao je poplaviti, ali nikada tako. Govore da je bio viši vodostaj tamo negdje pedesetih godina prije nego je sagrađena Jadranska magistrala. Govore da se tada utopilo u bujici nekoliko ljudi – pojašnjava Klanac.
Da je zbilja tome tako potvrđuje Joso Baričević iz Posedarja koji je, bez obzira na loše vremenske prilike, došao u maslinik u blizini potoka Bašćica da popravi ogradu i otpila nekoliko smriča.
– Jesenas sam iskopao rupe u koje planiram posaditi masline, ali kao što vidite one su pune vode. Nije to voda od kiše koja je pala, već je to podzemna voda koja prodire iz tla koje je puno vode da je ne može popiti. Moj maslinik je na povišenom terenu, recimo tri metra od razine potoka Bašćica a sve je puno vode. Trebaju nam vrijeme, dobra bura i sunce da se tlo prosuši kako bi se obavili neophodni poljoprivredni radovi – pojašnjava šjor Baričević. Otkriva još da je u siječnju na ovom istom terenu “poplašija” zmiju. Nije siguran, kaže, je li bio poskok?!   
 Meteorolozi krajem tjedna ponovno najavljuju kišu. Ne samo da se zabijelila snijegom Amerika, već je snijeg pao i u Saudijskoj Arabiji. S poplavom se bore Gorski kotar, Posavina, Međimurje i Podravina kod nas, ali i većina europskih zemalja. Očito je na djelu promjena klime izazvana globalnim zatopljenjem. Zato dobro razmislimo i čuvajmo okoliš za naša pokoljenja.