U Zadarskoj županiji zabilježen pad od 37 posto

Na MojPosao platformama, web stranici MojPosao i mobilnoj aplikaciji PosLovac, prošle godine je objavljeno više od 53 tisuće oglasa za posao, što je 26% manje u odnosu na 2019. godinu.
Međutim, pad potražnje za radnom snagom nije svugdje jednako izražen.
Do najvećeg pada u broju oglasa je došlo u priobalnim županijama te u Zagrebu i okolici.
S druge strane, na istoku Hrvatske je usprkos pandemiji i gospodarskoj krizi ostvaren rast ukupnog broja natječaja za slobodna radna mjesta. Preciznije, u Požeško-slavonskoj županiji se nudilo 11% više radnih mjesta nego godinu prije, u Virovitičko-podravskoj je potražnja za radnicima porasla za 3%, a u Vukovarsko-srijemskoj 2%.
Zabilježen je i rast broja oglasa za poslove u inozemstvu, i to za 10%.
Najtraženija zanimanja u 2020. bila su redom: konobar (barmen), prodavač (trgovac), skladištar, programer, kuhar, osnovnoškolski učitelj te radnik u proizvodnji. U tri županije u kojima nije došlo do pada broja oglasa u odnosu na prethodnu godinu, najtraženija zanimanja bila su prodajni predstavnik, djelatnik u korisničkoj podršci, doktor, programer te komercijalist – mahom zanimanja koja nisu u tolikoj mjeri pogođena epidemijom i epidemiološkim mjerama.
Silazni trend u potražnji za radnom snagom iz 2020. nastavljen je i na početku nove godine pa je tako u siječnju zabilježen pad od 30% u broju objavljenih natječaja za posao. Međutim, u veljači se tržište rada počinje buditi a potražnja za radnicima rasti te u ovom trenutku pad u broju oglasa iznosi svega 8% u odnosu na isto razdoblje lani.
Kao što možemo vidjeti na grafu, kopnena Hrvatska se počela oporavljati znatno brže nego priobalne županije koje i dalje imaju izražen pad broja oglasa u odnosu na razdoblje prije epidemije. Najveći pad u prvih mjesec i pol dana 2021. i dalje bilježe Dubrovačko-neretvanska županija (-54%), Zadarska (-37%), Splitsko-dalmatinska (-36%), Šibensko-kninska (-28%) te Istarska županija (-27%).
S druge strane imamo Međimursku, Sisačko-moslavačku, Bjelovarsko-bilogorsku te Koprivničko-križevačku županiju koje rastu stopom većom od 20%.
Dolaskom ljepšeg vremena, popuštanjem mjera i procjepljivanjem većeg dijela stanovništva, vjerujemo kako da će se oporavak tržišta rada nastaviti u cijeloj Hrvatskoj.
Alen MRVAC