Poljoprivredne zadruge - prvi korak ka organizacijama proizvođača

Slika korisnika admin
Arif SITNICA
KRSTE NEKIĆ - Sadimo povrće da bismo mogli pokrivati troškove za voćnjake dok ne dođu na rod

U Vodicama je jučer započeo Trinaesti Noćnjak, Međunarodna manifestacija maslinara i uljara. Bogati program za sudionike i goste traje tri dana i sastoji se od sajma alata, opreme i repromaterijala, sajma ekoloških proizvoda, hrvatske burze maslinovih ulja, olio bara i degustacija kao i predstavljanja COAST programa. Jučer su, također, predstavljeni prošlogodišnji šampioni Olea BB, obitelj Kardum i Agrolaguna; Hrvatska poljoprivredna komora kao institucija, udruga EKO Dalmacija Marko Bencarić kao udruženje, zatim projekt "Komina masline - visokovrijedno gorivo", Cemex Hrvatska dd i autora Z. Jelića, u kategoriji tvrtka/ zadruga Dalmazanatagro te časopis "Maslina".

Održane su radionice Institute za jadranske kulture i melioraciju krša i radionica Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu i stručni skup o ekološkom maslinarstvu i uljarstvu.

U današnjem programu ističe se Okrugli stol o zadrugarstvu, koje je danas u žarištu interesa kako proizvođača, tako i institucija koje se bave organizacijom i okupljanjem proizvođača. Predsjednica Hrvatskog saveza zadruga, Vedrana Stecca kazala nam je da je važnost zadruga između ostalog i u tome što su one najbliže organizacijskim oblicima poljoprivrednika u EU.

 EU traži organiziranost

- U EU postoji oblik organiziranja u organizacije proizvođača odnosno, ako su manje, proizvodne grupe. Zadruge nisu identične s tim i potreban je proces pretvaranja zadruga u organizacije proizvođača, a posebno će se staviti naglasak na organizacije proizvođača vezano uz maslinarstvo i uljarstvo. Uključili smo se u ovaj proces jer smo prema elementima prepoznali zadrugu kao najbolje polazište prema formiranju organizacija proizvođača, kazala je Stecca koja dodaje da proces pretvorbe iz zadruge u organizaciju proizvođača nije jednostavan, ali je nužan za uvjete poslovanja kakvi će nastati u EU.

- Tržište u EU traži organiziranost. Mali proizvođači tu ne mogu opstati, a tako su organizirani i sustavi potpore koji funkcioniraju preko organizacija. Svi oni koji proizvode trebaju se organizirati i udružiti jer je to jedini način da se opstane na tržištu i mi to preporučujemo, naglasila je Vedrana Stecca.

Na ovogodišnjem Noćnjaku dodijelit će se i posebno priznanje Poljoprivrednoj zadrugi "Drobnica" iz Preka kao Priznanje uljarskoj zadrugi za 2010. godinu. O okolnostima koje su dovele do ovog vrijednog priznanja za zadrugare iz Preka, više nam je kazala rukovoditeljica Područnog odjela HZPSS, dipl. ing. agr. Gordana Dragun:

 Nagrada za PZ Drobnica

- Nagrađeni su jer osim što imaju zadružne maslinike, uzeli su u zakup još crkveno zemljište koje je bilo zapušteno. Radi se o otprilike tri hektara zemljišta koje je bilo stvarno zapušteno, na njemu je bila makija, a nije bilo ni pristupnog puta niti ičeg drugog. Oni su uzeli tu zemlju, participirali su na COAST program i UNDP, uz pomoć Savjetodavne službe i dobili su neka sredstva. S tim su oplemenili cijeli prostor, napravil su put do tog maslinika, obnovili su maslinik iz temelja i u to je bio uključen i Agronomski fakultet. Profesor Đani Benčić sa studentima je dolazio i pomagao, kao i naša savjetodavna služba i međunarodna organizacija UNDP. Sve je to skupa stavljeno pod ekološki nadzor. Pod ekološkim nadzorom se nalazi u ovom prelaznom razdoblju i nakon tri godine će dobiti i njihovo ulje, kada obnovljene masline daju rod, a već je prošle godine nešto malo bilo, tako da će dobiti znak "eko maslinovo ulje", kazala nam je Gordana Dragun te istaknula:

- Ta Poljoprivredna zadruga "Drobnica" je jedna od najaktivnijih poljoprivrednih zadruga u našoj županiji i zbilja su napravili veliki iskorak upravo u tome što su zadrugari osim svog maslinika, svojih površina koje imaju uređene, participirali i na nove površine koje su po najsuvremenijim metodama priveli kulturi i u konačnici će imati ekološko, certificirano maslinovo ulje, zaključila je rukovoditeljica Područnog odjela HZPSS, dipl. ing. agr. Gordana Dragun.

Prema službenim podatcima na području Zadarske županije šezdeset i tri zadruge su registrirane kao poljoprivredne zadruge. Osim toga registrirano je još šesnaest braniteljskih, tri ribarske i tri uljarske zadruge. Četrnaest ih je registrirano kao zanatske, prometne, uslužne,turističke zadruge. UZ PZ Drobnica iz Preka, aktivnošću se ističu i zadruge Maslina i vino iz Polače, PZ Maslina Kali, PZ List Biograd na moru, Pz Škabrnja iz Škabrnje, PZ Pakoška iz Pakoštana te PZ Korijeni iz Podgradine čija je posebnost da su se u zadrugu povezali brat i sestre s obiteljima.

 Obiteljska zadruga Korijeni

- Za unapređenje naše proizvodnje i okrupnjavanje našeg poljoprivrednog posjeda, mi smo se udružili u zadrugu, znači tri moje sestre i ja, zajedno s našim obiteljima. Ukupno ima osam članova u nadi da će to ići i da će to konačno biti cijenjen proizvođač hrane, što je konačno vrijeme, kazao nam je Krste Nekić iz Podgradine s kim su u zadruge ušle sestre Katarina Nekić, Snježana Fatone i Nediljka Perica. Zadrugari ukupno obrađuju deset i pol hektara zemljišta u Islamu Latinskom koje imaju u vlasništvu. Riječ je o nekadašnjem državnom zemljištvu, bivšim terenima PK Zadra, no bez obzira na to, ta su zemljišta prvi put privedena kulturama upravo u PZ Korijeni.

- Uglavnom, to što smo mi obradili i posadili to nikad nitko nije obrađivao niti je bilo obrađeno. Mi smo najprije morali dovesti teški buldožder da sve to iskopa i da se stuče taj veliki kamen, da bi kasnije došao isto ogroman traktor sa sitnilicom za kamen i nakon toga pripremiti zemljište ponovno i krenuti u sadnju, kazao je Nekić. Na terenima se pretežito uzgaja voće i povrće.

- Trenutačno imamo posađenih bresaka i nektarina tisuću i sedamsto, a trešanja oko 900, a ovu godinu namjeravamo posaditi još šesto trešanja. Od povrća se bavimo najviše kupusom zimi, a ljeti se bavimo paprikom i lubenicama. Ovo nam je treća godina i meni je žao što država nema sluha pa da nam je omogućila neki povoljan kredit, da mi možemo svih tih deset i pol hektara koje smo uzeli staviti u funkciju i posaditi voćnjake što bi bilo puno primjerenije. Ovako smo nemoćni, to jest, idemo korak po korak: sadimo povrće da bismo mogli pokrivati troškove za voćnjake dok ne dođu na rod, kazao nam je Nekić, koji je skupa s ostalim članovima i članicama zadruge u ovaj projekt uložio milijun i sedamsto tisuća kuna, a podigli su i tristo tisuća kuna kredita.

Zadrugarima lakše na otkupu

- To vam pokazuje da smo dobro radili. Nije neisplativo, isplativo je, ali traži puno truda, puno rada, a prednost je to što smo organizirani u zadrugu. To bih svakako i drugima preporučio jer pojedinac sam ne može ništa, jednostavno će nas Europa da tako kažem popapati da ne možemo ništa. A kad smo udruženi, nešto možemo, poručio je Nekić, koji je prednosti udruživanja osjetio i prigodom otkupa.

- Osjeti se na otkupu, kako ne. Treba imati količinu, a pojedinac ne može sam imati količinu, dok mi svi skupa možemo imati ogromne količine. Ili bi bolje bilo reći ne ogromne, nego količine koje sz toliko znatne da su nekom interesantne i da možemo nastupati prema njemu. Jer ako imate malo, to ne zanima nikoga. Ljudi to moraju shvatiti i ići u zadruge ili nešto drugo. Po meni je najdjelotvorniji model zadruge i zadrugarstvo, gdje postoje pravila, postoji upravitelj, postoje pravila igre i ako želite igrati po njima, odlično, a ako ne ispadate i to je to, ističe Nekić od kojeg smo saznali i čime nije zadovoljan.

- Po meni je način na koji država daje poticaje po hektarima, totalno krivo. Daje se plavi dizel, određen je po hektaru pšenice iz Slavonije, a voćarstvo kao da nikog ne zanima. Evo vam primjera: za hektar pšenice se dobije 120 litara plavog dizela, a isto tako i za hektar voćnjaka. A meni je 120 litara za hektar voćnjaka znači da mogu dvaput traktorom ući u nju. Tako može i onaj za pšenicu, ali njemu je to dovoljno, a meni nije dovoljno jer ja moram ući traktorom i dvadeset ili trideset radnji obaviti u voćnjaku. Tako mi se čini da sustav poticaja nije napravljen ni realno niti stručno. To možda jest dobro napravljeno za Slavoniju i za pšenicu koja jest osnovni prehrambeni artikl, ali ne smijemo zanemarivati ni voćarstvo. To je grana s kojom bi se moglo puno napraviti. Baštica je bila poznata prije rata, izvozilo se po cijeloj Europi, a sada nemamo ni za svoje potrebe. Treba malo više sluha da naš proizvod dođe na tržište. Ne može strani proizvod, iz Europe, biti povoljniji od našeg proizvoda. Naš proizvod je taj koji mora biti dostupan kupcu, jer on ima kvalitetu, ustvrdio je Krste Nekić i dodao:

- Mi smo ovo napravili s nadom da ćemo moći zaposliti ljude da tu rade. Ako ništa, moći ćemo mi raditi, nećemo trebati raditi u firmama i oslobodit ćemo nekom drugom radna mista. Tako da mislim da je vrijeme da se taj proizvođač počne cijeniti.

Zadrugarstvo se tako ponovno uspostavlja kao oblik primjerenog udruživanja poljoprivrednih proizvođača. Svjedoči tome i rad obiteljske zadruge Korijeni u Podgradini, kao i priznanje koje je dobila PZ Drobnica iz Preka, a ovome možemo dodati i mnogobrojna priznanja koja su protekle godine osvajala vina PZ Maslina i vino iz Polače. A kako kaže predsjednica Hrvatskog saveza zadruga, Vedrana Stecca, tržište u EU traži organiziranost, a zadrugari Zadarske županije svjedoče da se organiziranošću mogu postići pomaci i na domaćem tržištu, a u budućnosti sigurno i šire.

 ŠTO SVE TREBA ZNATI O ZADRUGAMA?

Sukladno odredbama Zakona o zadrugama ("Narodne novine", broj 36/95. 67/01. i 12/02.), zadrugar je fizička i pravna osoba koja u cijelosti ili djelomično posluje putem zadruge, tj. ona osoba koja putem zadruge prodaje svoje proizvode, odnosno usluge, nabavlja proizvode ili koristi usluge potrebne za obavljanje svoje djelatnosti ili na drugi način neposredno sudjeluje u ostvarivanju ciljeva zbog kojih je zadruga osnovana. Dakle, zadrugar mora u zadruzi neposredno sudjelovati u ostvarivanju ciljeva zbog kojih je zadruga osnovana, mora postojati određeni stupanj zajedništva u ostvarivanju interesa putem zadruge. Zadrugar mora poslovati putem zadruge, a ne samo sudjelovati u rezultatima poslovanja, kao što je slučaj u društvima kapitala.

Biti zadrugar ne znači biti u radnom odnosu u zadruzi, stoga taj status nema veze s radnim stažom, mirovinskim i socijalnim osiguranjem i općenito stečenim pravima osobe.

Zadruga je društvo osoba, a ne društvo kapitala, stoga nema temeljni kapital već zbroj članskih uloga. Zakon o zadrugama ne propisuje ni najmanji ni najveći iznos pojedinačnog članskog uloga, ali svakako je uputno da ukupan iznos bude dovoljan za početno poslovanje zadruge

Sukladno odredbama čl. 5 Zakona o zadrugama, predmet poslovanja zadruge može biti obavljanje svake djelatnosti koja nije zakonom zabranjena.

Posebne projekte za poticanje zadruga imaju Ministarstvo gospodarstva, rada i malog poduzetništva, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Također se povremeno raspisuju natječaji za poticanje zadružnog organiziranja i na razini županija i gradova.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno