Djelatni pučani na pustim školjima

Slika korisnika admin
Autor: 

Hrvatski otoci u povijesti naseljeni su mahom nakon prodora Osmanlija u naše krajeve.

Najviše naseljavanja Hrvata iz Bosne zbilo se poslije propasti hrvatskog ramskog kraljevstva, poslije boja kod Jajca, u XV. stoljeću.

Najprije su naseljeni rubni dijelovi otočnih polja.

Živjelo se od pomorstva, poljodjelstva i ribarstva.

Polja i doci korišteni su za proizvodnju krušnih i stočnih žita i mahunarki, a u novije doba krumpira. Pribrežne terase kultivirane su vinogradima i maslinicima. Livade i divlji pašnjaci ostavljeni su za kozarstvo i ovčarstvo. Negdje su pasle i otporne, male krave buše.

Glavni izvor svakodnevne bjelančevinaste prehrane, sve više je dolazio iz morskog ribolova.

Kada se lovilo, moglo se živjeti. Pučanstvo je raslo.

Višak ulovljene ribe, ili je podijeljen potrebitima, ili je sušen, ili zasoljen i trošen u doba lovostaja.

Rubni zadarski otoci gotovo nikad u svojoj povijesti, kao danas, nisu bili tako slabo naseljeni.

Danas nas je toliko malo, gotovo kao u doba Rimljana.

Zadarski otoci postaju gole turističke zone sa sezonskim boravkom.

Postoje, međutim, neiskorištene a korisne prigode za razvitak pustolovnog, zdravstvenog, ribarskog i seoskog turizma. Postoje i izvrsni uvjeti za razvitak posebnih obiteljskih, poljodjelskih gospodarstava otočnog modela.

Preostali žitelji u obiteljskom gospodarstvu, za posebne putničarske zgode seoskog turizma, mogli bi povlašteno koristiti morske pošte malog ribolova.

Djelatni pučani na hrvatskim školjima, mogu udahnuti novi život napuštenim i ostavljenim, ali izdašnim otočnim poljima.

Vaš Bage

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno