Projektom “Uhvati-steriliziraj-vrati” žele spriječiti nekontrolirano razmnožavanje uličnih mačaka

S obzirom da u Zadru i Zadarskoj županiji ne postoji azil za  mačke, skupina djevojaka odlučila je okupiti se i na volonterskoj bazi  pokrenuti Facebook stranicu pod imenom "Uhvati, kastriraj, vrati Zadar". Dio je to projekta koji se zove "Uhvati – steriliziraj- vrati", a kojem je  cilj smanjiti broj "uličnih" mačaka,  samim time i spriječiti njihovo nekontrolirano razmnožavanje, nepotrebnu patnju, bolesti i zaraze.
Stranica postoji od 2010., a volonterke su aktivno krenule s projektom  krajem 2015. godine. U početku su, kažu, nailazile na "probleme" jer pojedini građani nisu vjerovali da će mačke zaista biti dobro, mislili su da  neće biti vraćene ili da će im se nauditi. No, strpljivo, uz razgovor i puno  objašnjavanja kako i zašto projekt funkcionira, djevojke su stekle njihovo  povjerenje i od tada je sve ostalo postalo "lakše", ispričala nam je jedna  od volonterki koja je htjela ostati anonimna. Zahvaljujući ovim djevojkama i dobroj volji donatora od kraja 2015. do danas kastrirano je čak 1.100  uličnih mačaka.

Građani sve svjesniji nekontroliranog razmnožavanja  mačaka
– Dobar glas se daleko čuo, ispričala nam je jedna od volonterki. Iako  nam se uglavnom javljaju uvijek isti građani koji sudjeluju u pružanju  privremenog doma, donacijama, u hvatanju maca i sl., sve nam se češće  javljaju i "novi" građani tražeći ili nudeći pomoć za mace, ispričala nam  je dodavši kako ih  je u početku bilo samo dvije, a iz godine u godinu se  broj "volontera mačkara" u Zadru povećava. Volonteri su stalno u kontaktu i međusobno si pomažu.
– Ljudi nam dojave, a u zadnje vrijeme i ulove napuštene mačke, a mi  osiguramo sve ostalo, od lovilice do veterinara. Sve mačke se veterinarski  obrađuju te vraćaju na svoja prvobitna hranilišta. Projekt se financira isključivo od donacija, stoga nam je svaka pomoć dobrodošla, kazala je  naglasivši kako su im najveći donatori Nijemci, proteklih godina pomagala im je i jedna austrijska udruga, a tu su uvijek i dobri ljudi iz Zadra i  cijele Hrvatske.
Također, dodala je kako sve mačke, čije su fotografije objavljene na  stranici "Uhvati, kastriraj, vrati Zadar", traže dom, te su samo privremeno smještene ili po domovima volontera.
– Pronađene mace, ako imamo mogućnost, sklonimo. No, s obzirom  da nemamo svoj prostor, nažalost ne možemo skloniti sve koje ljudi pronađu pa uvijek zamolimo nalaznike da ih pričuvaju barem na nekoliko  dana dok im se ne pronađe drugi smještaj, kazala nam je naša sugovornica.

Nakon  kastracije, udomljenje ili povratak na hranilište
Nakon kastriranja, sve se mačke vraćaju na hranilišta (tj. mjesta gdje ih  ljudi hrane ili gdje borave prije hvatanja) jer je zakonski zabranjeno dislociranje slobodnoživućih mačaka s njihovih staništa, kazala je.
– Rez je vrlo mali. Stavlja se unutarnji šav i samorazgrađujući konac  kako maca ne bi trebala ponovno kod veterinara i kako bi čim prije, sa  što manje stresa, sve zaraslo. Ako je neka od mačaka bolesna, to se sve  dodatno veterinarski obrađuje, nakon čega se, potpuno oporavljena,  vraća na hranilište, objasnila je dodavši kako se mačke koje volonterke  uzmu na skrb, prije svega zato jer su pitome, tretiraju protiv parazita, cijepe protiv zaraznih bolesti, a neke i dodatno testiraju na mačju sidu i  leukemiju.
Naša sugovornica objasnila nam je i kako se mačke hvataju, a radi se o  posebnim lovilicama kako ih se ne bi ozlijedilo ili previše prestrašilo.
-Većina slobodnoživućih mačaka je divlje i stoga ih se vraća dan nakon kastracije jer bi u zatočeništvu doslovno "poludjele". Ali uvijek provjerimo s hraniteljima da su mace dobro nakon što budu puštene.

U 2018. izbačeno mnoštvo vlasničkih legla
Situacija je bolja nego što je bila do prije par godina, nastavila je.
– Sve veći broj ljudi svjestan je da se kastracijom sprječava neželjeno i  nekontrolirano razmnožavanja, kao i širenje mačje side, leukemije i drugih zaraznih bolesti. Također, sve više ljudi donosi mace na cijepljenje, a  zamjetno je i manji broj mačaka koje slobodno izlaze i stradavaju od auta, otrova, zlih ljudi… Situacija je daleko od idealne, ali napredak se vidi,  objasnila je dodavši kako je 2018. bila godina kada su se u velikom broju  izbacivala vlasnička legla, a koja su prepoznatljiva po tome što leglo bude u potpunosti pitomo što nikada nije slučaj kada je leglo okoćeno na  ulici, a i ne bi se pojavilo s nekoliko mjeseci starosti.