GLOBALNA TJESKOBA Važno je imati pozitivan stav jer i osjećaji su zarazni poput virusa

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Dora Srdelić Ljubičić, psihologinja iz Službe za mentalno zdravlje
S obzirom da ipak nismo potpuno bespomoćni, možemo se fokusirati na ono što mi možemo učiniti. Dovoljno je informirati se jednom ujutro i jednom navečer i to isključivo iz provjerenih izvora. Treba imati trenutke u kojima čovjek ne misli o virusu i cijeloj situaciji. U redu je gledati televizor, igrati igrice i slične distrakcije, ali ne cijeli dan. Aktivnosti trebaju biti raznolike. Možemo biti i produktivni, savjetuje psihologinja Dora Srdelić Ljubičić
Dora Srdelić Ljubičić iz Centra za prevenciju ovisnosti i mentalno zdravlje HZJZ-a

Događa nam se nešto radikalno i veliko te je normalno da je popraćeno tjeskobom i strahom. Trebamo si dozvoliti da se tako osjećamo, ne budimo prestrogi prema sebi, ali pokušajmo učiniti ono što možemo, prihvatiti ovu privremenu situaciju i izvući iz svega nešto dobro, govori psihologinja Dora Srdelić Ljubičić iz Centra za prevenciju ovisnosti i mentalno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, s kojom smo razgovorali o tome kako da u ovoj svima posve novoj situaciji sačuvamo zdravu glavu.

Ne smijemo zaboraviti na prolaznost ove situacije

- Tjeskoba i strah osjećaji su koji ovih dana prevladavaju kod ljudi i to na jednom kolektivnom, globalnom nivou. A osjećaji se prenose s jednih na druge, zarazni su poput virusa, pa je zato važno kako ćemo se sa svime nositi i kakav će nam biti stav. Jako je važno, prije svega, ostati povezan s obitelji i prijateljima, pri čemu se sad pokazala velika dobrobit digitalnih tehnologija. Poruke, pozivi, videopozivi s dragim osobama dat će nam osjećaj povezanosti i sigurnosti. Ako se fokusiramo na bespomoćnost, onda ostajemo u panici i tjeskobi. S obzirom da ipak nismo potpuno bespomoćni, možemo se fokusirati na ono što mi možemo učiniti. Također, pokušajmo se fokusirati na benefite svega ovoga jer, nešto smo izgubili i u redu je za tim žalovati, ali nešto smo i dobili, ističe psihologinja.
Ono što možemo učiniti, a važno je i za svakog osobno i za cijelu zajednicu, jest da se odgovorno pridržavamo mjera koje su propisane.
- Isto tako, tko je u mogućnosti, može pomoći ranjivim skupinama u svojoj blizini, što mu isto može umanjiti osjećaj bespomoćnosti i pomoći da štiti svoje mentalno zdravlje. Jer, bilo da pomažemo, bilo da se držimo podalje od drugih ljudi, u ovom trenutku sve to činimo za dobrobit zajednice, navodi Srdelić Ljubičić.
Još je jako važno naglasiti da ne smijemo zaboraviti na prolaznost ove situacije.
- Ovo je nešto što nam je došlo, ali će isto tako i proći. Važno je stoga biti svjestan i često reći ‘zasad je tako’, ‘zasad ne možemo izlaziti vani’, ‘zasad se ne možemo sastati sa svojim prijateljima’... To ‘zasad’ nas umiruje. Previše razmišljanja o budućnosti može donijeti tjeskobu. Ovo će nam biti dobar test koliki nam je kapacitet živjeti u sadašnjem trenutku. Sada je zapravo jedino što imamo, istaknula je Srdelić Ljubičić.
Puno toga, kako ističe, ipak nismo izgubili.

Uzeti bar deset minuta za sebe

- Nismo izgubili emocionalnu povezanost. I dalje se slave rođendani, ali na drugačiji način. I dalje trebamo fizičku aktivnost, ali će ona sad biti u kući ili stanu. Tu moramo biti kreativni, ali imamo mogućnost istraživanja na webu koji nam nudi razne ideje. Neka nova rutina, strukturirani dan, fizičke aktivnosti, distrakcije i relaksacije, pomoći će da se osjećamo bolje. Svatko treba misliti na ono što njega čini zadovoljnim i opušta - pročitati knjigu, slušati glazbu, pogledati film... A s obzirom da su brojne obiltelji sad na okupu pa se istovremeno od kuće radi, prati nastava i niz je aktivnosti koje se događaju istovremeno, nije loše ponekad se osamiti u jednoj prostoriji, uzeti bar deset minuta za sebe. U takvim situacijama izvjesni su i konflikti i nervoza pa je važno da svatko na neki način pronađe i vrijeme za sebe, govori psihologinja, dodajući da si trebamo dati malo vremena za prilagodbu i pronaći načine koji najbolje odgovaraju.
Potrebno je biti informiran, ali i toga se treba čuvati.
- Dovoljno je informirati se jednom ujutro i jednom navečer i to isključivo iz provjerenih izvora. Treba imati trenutke u kojima čovjek ne misli o virusu i cijeloj situaciji. U redu je gledati televizor, igrati igrice i slične distrakcije, ali ne cijeli dan. Aktivnosti trebaju biti raznolike. Možemo biti i produktivni. Stalno idemo kroz život i govorimo da nemamo vremena za nešto. Sad možemo, na primjer, presložiti ormare, posložiti fotografije i pripremiti koje ćemo razviti kad sve ovo prođe za različite albume, navodi psihologinja te na kraju zaključuje kako treba prihvatiti da su stresne situacije sastavni dio života.
- Nije to lako, ali bilo bi dobro raditi na tome, posvijestiti sebi da ne možemo na to utjecati i ta je to dio života. Novost je ova specifična situacija - izolacija zbog virusa, ali osjećaji boli, nesigurnosti i straha nam nisu nepoznanica, rekla je Srdelić Ljubičić, naglasivši još jednom da se treba fokusirati na benefite - svi smo dobili priliku da radimo na sebi i provodimo vrijeme s obitelji.
- Pronađimo u svakom danu trenutke radosti i nade te budimo na njima zahvalni, zaključila je Srdelić Ljubičić.

 

Neka nova druženja

S obzirom da su redovne kave, okupljanja, slavlja i ostale stvari koji su sastavni dio života većini ljudi, u ovom trenutku stvar prošlosti, povezanost s bliskim osobama mora se nastaviti njegovati putem telekomunikacija.
- Dok komuniciramo s ostalima, dobit ćemo i nove ideje kako bolje sve ovo izgurati, pomoći će nekome nekad razgovor, a i druženje možemo isprobati u drugačijem obliku. Tako se, primjerice, možemo dogovoriti s nekim da gledamo isti film ili pročitamo knjigu koju ćemo kasnije komentirati. Djeca se mogu nakon nastave čuti s razrednim kolegama i prokomentirati gradivo koje uče, navodi Srdelić Ljubičić.

 

Smiješna strana koronavirusa

Svjedočimo zadnjih dana nevjerojatnoj inspiraciji koju je situacija s koronavirusom donijela građanima Hrvatske i cijelog svijeta. Nema situacije koja nije iskarikirana ili humoristično prikazana te je postala viralna na društvenim mrežama.
- Humor se pokazao kao korisna metoda za održavanje ugode i pozitivnog stava. To je vještina suočavanja kod ljudi s visokom psihološkom otpornošću. Ponekad taj humor prelazi granice dobrog ukusa, ali sve u svemu je dobar štit od neugodnih osjećaja. Dobro je da humor pokušamo iskoristiti na taj način, naravno, ako je to naš autentičan stil, ističe Srdelić Ljubičić.

 

Djeca osjećaju da se nešto događa

Psihologinja Dora Srdelić Ljubičić posebnu je pozornost skrenula na pristup djeci u novonastaloj situacji.
- Za djecu je ovo velika promjena i ona osjećaju da se nešto događa. Stoga je važno s njima o tome i razgovarati, prvenstveno ovisno o njihovoj dobi. S adolescentima možemo o ovome svakodnevno razgovarati i to s raznih aspekata - o globalizaciji, ranjivim skupinama, moralnim vrijednostima... Nadalje, djeci predškolske dobi nećemo davati previše informacija jer ne mogu sve razumijeti, ali treba ih upoznati s onim što moraju znati te da ostajemo kući zbog sebe i zbog drugih. Moguće da smo i naše osjećaje tjeskobe i straha prenijeli na njih pa im trebamo na nježan način reći da je to normalno te im pružiti sigurnost verbalno i fizičkim kontaktom, zagrljajem, navodi psihologinja.
Prvenstveno je važno, s obzirom da reflektiramo na njih svoje osjećaje i raspoloženja, da se mi kao odrasle osobe pobrinemo da mi budemo dobro.
- Mala djeca ne mogu verbalizirati što osjećaju. Ako pitaju što se događa, to je dobro, znači da imaju povjerenja u nas. Ako ne pitaju, a pokazuju znakove tjeskobe i uzrujanosti, možemo potaknuti razgovor, reflektirati njihove osjećaje. ‘Čini mi se da te nešto muči’ ili ‘Vidim da si zbunjen, vidim da se bojiš’. Ne treba biti neiskren i reći, ma neće nama ništa biti, sve će biti u redu jer ne zna nitko od nas što će točno biti. Ali može im se pružiti sigurnost riječima da će roditelj dati sve od sebe da ga zaštiti ili reći ‘zasada smo zdravi i sigurni u našem domu’... Također, maloj djeci treba dati mogućnosti za puno slobodne nestrukturirane igre, a prostor treba biti prijateljski za igru, kaže Srdelić Ljubičić.
Nekoj djeci će, kaže, sigurno biti dosadno, ali to je dobro.
- Treba ih pustiti da nađu rješenje za svoju dosadu. Treba ih potaknuti na to da sami budu odgovorni kako koriste svoje vrijeme. Zasigurno će više gledati u ekrane, održavajući kontakte te kako bi se zabavili, ali ne treba ni u tome pretjerivati.
Osim toga, treba paziti što se pred djecom govori, ne bi trebali slušati o teorijama zavjere o virusu i slične rasprave ili stalno pratiti vijesti. Može se pokušati okrenuti stvari na igru i humor, koristiti se time da ih se nauči da često peru ruke i ne diraju lice i slično, ističe Srdelić Ljubičić.
Ono što će djeci pružiti sigurnost jest rutina, predvidljivost tijeka dana, fizička aktivnost, osobna higijena, redoviti obroci i tako dalje.

 

Telefonska psihoterapija

Razgovarali smo o uobičajenim problemima koje očekuju ljude u svakodnevnici, ali što je s onima koji i otprije imaju poteškoće s mentalnim zdravljem, ovisnicima na liječenju te pacijentima Službe za prevenciju ovisnosti i mentalno zdravlje.
- Organizirali smo rad na daljinu, s postojećim pacijentima razgovaramo telefonski, a možemo i preko drugih platformi. Nekolicina njih još uvijek dolazi, iako nije preporučljivo. U procesu smo pokretanja telefonske linije za psihološku pomoć, kojih je svakodnevno sve više u županiji i diljem zemlje, kazala je Srdelić Ljubičić.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)