Caritas svakodnevno dobiva doniranu hranu, jedini problem manjak skladišnog prostora

Doniranje hrane na zadarskom području provodi se već niz godina i jako je dobro organizirano, zahvaljujući prvenstveno dobroj koordinaciji svih uključenih u sustav doniranja prehrambenih namirnica, kaže Mirjana Tadić, pomoćnica ravnatelja Caritasa Zadarske nadbiskupije, te ističe kako je Ministarstvo poljoprivrede prepoznalo vrijedan projekt doniranja hrane koji je zaživio 2015. s donošenjem Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost kojim se omogućilo doniranje hrane bez plaćanja PDV-a. Navedenim pravilnikom je prvenstveno trgovačkim lancima omogućeno da se hrana kojoj istječe rok trajanja ili joj je oštećena ambalaža, može bez plaćanja poreza donirati udrugama koje skrbe o socijalno ugroženim stanovnicima.

Rok pri kraju, oštećena ambalaža
– Po hranu odlazimo svakodnevno prema unaprijed napravljenom rasporedu i jako smo zadovoljni opskrbom, a o doniranoj količini podnosimo Ministarstvu redovita izvješća, kaže Mirjana Tadić i navodi da su u doniranje hrane za Caritasovu socijalnu samoposlugu i Pučku kuhinju na zadarskom području uključeni brojni trgovački lanci – od Metroa, Konzuma, Kauflanda, Interspara, Lidla, do proizvođača Meglea, Dukata, Maraske i dr.
– Svako jutro, primjerice, dobivamo od Interspara kruh i krušne proizvode koji se prethodnoga dana nisu prodali, a koji su jestivi, te ih poslužujemo uz ostalu hranu u našoj Pučkoj kuhinji, dok one obitelji koje se ne hrane u našoj kuhinji dolaze po te pekarske proizvode. Od proizvođača mlijeka i mliječnih proizvoda također redovito dobivamo donirane artikle, kaže dalje Mirjana Tadić, te dodaje da im je nedavno i Maraska donirala sokove kojima je rok trajanja bio pri kraju, dok se za slatke proizvode pobrinuo Muller. Riječ je, doznajemo dalje, o njihovim neprodanim slatkišima koji su od božićno-novogodišnjih blagdana ostali upakirani u prigodnu blagdansku ambalažu, zbog čega više nisu prikladni za police trgovine, a Caritas će ih sada podijeliti svojim korisnicima za uskrsne blagdane.
Jedini problem, ističu u Caritasu, jest nedostatak skladišnog prostora zbog čega se doniranje odvija na dnevnoj bazi.
Proizvodi koji se zbog skorog isteka roka trajnosti ili oštećene ambalaže povlače s polica trgovina još uvijek su u ispravnom stanju za konzumaciju, te ovakav sustav doniranja omogućuje da hrana dođe do onih kojima je potrebna umjesto da završi u smeću.

Doniraju i mali proizvođači
Na žalost, na nacionalnoj, kao i na svjetskoj razini još se uvijek ogromne količine neprodane hrane bacaju, a u Hrvatskoj ta brojka iznosi 75 kilograma hrane po stanovniku godišnje. Ovaj poražavajući podatak iznesen je na nedavnoj saborskoj raspravi o zakonu o poljoprivredi, koji među ostalim, uređuje sprječavanje nastajanja otpada od hrane. Zastupnici su tako raspravljali o izmjenama Zakona o poljoprivredi koji će biti osnova za dokumente koji će jasnije propisati aktivnosti vezane uz doniranje hrane i sprječavanje da hrana postane otpad.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak istaknuo je da je od 2016. godine u Hrvatskoj količina donirane hrane u porastu, te da je u 2019. bila za trećinu veća u odnosu na 2018. i iznosila je 1,5 milijuna tona. Što se tiče realizacije plana smanjenja otpada od hrane, Majdak je istaknuo da je izrađen vodič za doniranje hrane, kao i studija o izvedivosti banke hrane u Hrvatskoj, te su definirane olakšice za doniranu hranu.
U Zadarskoj županiji sustav doniranja namirnica zaživio je u punom obliku, prvenstveno zahvaljujući, kako ističe Mirjana Tadić, dobroj umreženosti svih sudionika uključenih u proces doniranja – do samih proizvođača, odnosno prodavača, do Caritasa i Crvenog križa.
Osim velikih trgovačkih lanaca, doznajemo još od Mirjane Tadić, u doniranje se uključuju i mnogi mali proizvođači. Tako se nerijetko pred vratima Caritasa nađe neprodano voće i povrće, dok na zelenoj tržnici štad s neprodanim poljoprivrednim proizvodima namijenjen siromašnim građanima također pokazuje sve veću osviještenost društva o potrebi da se hrana, dok god je zdrava za konzumaciju, ne baca već dostavi najpotrebitijima.