Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Koronakriza ostavlja trag na mozak, život ljudi, klimu…

20.03.2021. 13:00


Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru sudjeluje u međunarodnoj kampanji poznatoj kao Brain Awareness Week i organizira 19. Tjedan mozga u periodu od 15. do 21. ožujka. U sklopu toga, održava se javni edukativni panel na kojem nastavnici i studenti Odjela za psihologiju široj javnosti prezentiraju rezultate istraživanja koja uključuju teorije zavjera o pandemiji. Jučer je bio zadnji dan predavanja te je program bio sadržajan, baš kao i cijeli Tjedan. Posljednji dan Tjedna mozga klinci i klinceze iz Dječjeg vrtića Sunce, Smiljevac dočekali su uz pljesak, skakanje, razgovor o emocijama, bojama i mirisima, rekli su iz organizacije. Mirna Čugura, Maja Kralj, Tea Magdić, Marta Tolj i Stella Eleonora Soldat pod vodstvom su prof.dr.sc. Nataše Šimić mališane upoznale s građom mozga i funkcijama njegovih dijelova, a kroz igru i brojne zabavne aktivnosti djeca su naučila i kako čuvati mozak.


Infodemija, teorije zavjera
Za sam kraj Tjedna mozga na rasporedu je bila tema COVID-19 i mozak: istraživanja nastavnika i studenata Odjela za psihologiju. Panel raspravu započela je profesorica Irena Pavela Banai s predavanjem »Bill Gates, 5G mreža i čipovi: teorije zavjera i pridržavanje epidemioloških mjera« u kojem se osvrnula na novi pojam koji se pojavio, a to je infodemija koja uključuje širenje teorija zavjera o porijeklu koronavirusa, kao i potencijalno opasne informacije o sprječavanju infekcije.
– Moramo imati na umu kako širenje teorija zavjere nije neočekivano jer je karakteristika teorija zavjera njihovo pojavljivanje u vrijeme istaknutih društvenih kriza, a u ovom se periodu pojavila pretjerana količina nepouzdanih i neprovjerenih informacija koje se šire jako velikom brzinom, kazala prof. Pavela Banai.
Neke od teorija zavjera koje je ona navela, a koje su i potencijalno opasne, jesu razni »lijekovi« koje treba koristiti za sprječavanje bolesti te oni da je korona samo prehlada i da nema potrebe za dodatnim mjerama ili kako je dizajnirana kao biooružje odnosno samo kako bi se promoviralo cijepljenje, a najpopularnija teorija zavjere tiče se upravo Bill Gatesa za kojeg se smatra da je sam izmislio kako bi prodao svoje cjepivo, odnosno kako bi mogao čipirati cijepljene.
Profesorica Pavela Banai izdvojila je i negativne posljedice teorije zavjera gdje postoje primjeri kako su ljudi često sebi škodili slušajući nepouzdane izvore.
– Vjerovanje u teorije zavjere može biti opasno kada je riječ o kontroli pandemije i očuvanju zdravlja zajednice, a strategije u borbi protiv takvih vjerovanja mogu se podijeliti u dvije domene – povećanje povjerenja u institucije i pružanje znanstveno utemeljenih informacija, zaključila je prof. Pavela Banai.


Potreba za bliskošću
Ostali panelisti bili su Marko Galić, Luka Mustapić, Leon Sić, doc. dr. sc. Ana Šimunić i prof. Sabrina Cipolletta s temom Informiranost o COVID-u i mentalno zdravlje na početku lockdowna, izv. prof. dr. sc. Ana Slišković je ispitala kako se COVID-19 pandemija odražava na dobrobit pomoraca, a prof. dr. sc. Nataša Šimić i Paula Pedić Duić, mag. psych., predstavile su što su studenti sanjali u prvom valu pandemije koronavirusa.
Tijekom panel rasprave postavilo se i pitanje o održavanju studentskih partija te mogu li se oni shvatiti kao bunt mladih protiv represivnih mjera ili jednostavno kao potreba za bliskošću i druženjem koje utječe na mentalno zdravlje.
– Svi imamo urođenu potrebu za bliskošću, ali kad vidimo da nema konzistencije u donošenju mjera onda to može biti i odraz nezadovoljstva građana s vladajućima i njihovim upravljanjem ovom pandemijom, rekao je Marko Galić.
Profesorica Slišković govorila je o problemima s kojima su se tijekom pandemije susretali pomorci, ali napomenula je kako pandemija nije negativno utjecala na sve skupine ljudi.
– Neki su iz ove pandemije uspjeli izvući i pozitivne posljedice pa su ljudi vrijeme u lockdownu posvetili obiteljima, ali i novim hobijima i smatram kako bismo trebali učiti iz takvih pozitivnih primjera, zaključila je prof. Slišković, a prof. Pavela Banai je dodala kako su tijekom lockdowna primijećene i pozitivne klimatološke promjene.