Velebit je jedinstven po svom reljefu i sastavu

U novoj dvorani Sveučilišta u Zadru jučer je održano prvo predavanje „Festivala znanosti” pod nazivom „Geomorfološke značajke Velebita”. Predavanje je održao prof. Dražen Perica, koji je za predavanje pripremio i prigodni dokumentarni film o Velebitu.
Ove je godine je planet Zemlja ujedno i tema Festivala znanosti, osmoga po redu u našoj zemlji. Zemlja je i jedan od četiri Empedoklova elementa, no srećom nije nimalo elementarna i kao tema zahvalna je za sve radoznale Zemljane. Brojne su znanosti koje ju iz različitih aspekata izučavaju: od geografije, geologije, geodezije, geofizike, ekologije pa do najrazličitijih društvenih aspekata zemlje kao pitanja mjesta, teritorija ili zavičaja. Tako se i Sveučilište u Zadru pobrinulo predstaviti neke od značajki i specifičnosti zemlje, a jučerašnje predavanje pokazalo je obillježja klime, specifičnosti stanovništva, fizičku geografiju i krški reljef Velebita.
– Velebit ili velebitski masiv je najduža ali po nadmorskoj visini tek četvrta planina u Hrvatskoj, ali je veoma poznat u svjetskoj literaturi i to po svojoj krškom reljefu te po dvije vrste stijena, promina naslagama i velebitskim brečama, kazao je prof. Dražen Perica. Cijelo područje planine zaštićeno je kao park prirode, a Sjeverni Velebit i Paklenica su proglašeni nacionalnim parkovima. Unutar NP Sjeverni Velebit nalazi se i posebno zaštićeni strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi.
 Najpoznatija biljna endemska vrsta je velebitska degenija iz obitelji krstašica, prikazana na naličju kovanice od 50 lipa, a koju je prvi opisao i klasificirao botaničar Arpad Degen te je i po njemu dobila ime. Na Velebitu se nalaze i najdublji speleološki objekti u Hrvatskoj: trodijelna “Lukina jama” duboka je 1.392 metra, a “Slovačka jama” 1.320 metra.
Festival znanosti se održava u organizaciji Sveučilišta u Zadru, u suradnji s British Council i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa RH a koji će se odvijati u vremenu od 19. do 23. travnja 2010.
– Manifestacija se održava već sedam godina za redom, a svaka godina se obilježava posebnom tematikom. Cilj ovog festivala jest približavanje znanosti široj javnosti, a znanost se ljudim prezentira putem predavanja, filmova i raznih zanimljivih prezentacija, kazala je Elija Vrsaljko, voditeljica odnosa s javnošću Sveučilišta u Zadru, dodavši kako zadarsko sveučilište u projektu sudjeluje zadnje četiri godine.
U Hrvatskoj se ove godine obilježava 100. godišnjica velikoga otkrića znamenitoga hrvatskog geofizičara Andrije Mohorovičića. On je 1910. godine objavio otkriće granice između Zemljine kore i njezina plašta, koja je nazvana Mohorovičićevim diskontinuitetom ili Mohom.