Zemlja u žrvnju globalnih promjena

U sklopu 8. Festivala znanosti koji se ovih dana održava u Zadru, Splitu i Starigradu-Paklenici, sa središnjom temom „Zemlja” vezanom uz obilježavanje 100. obljetnice velikog otkrića hrvatskoga geofizičara Andrije Mohorovičića koji je 1910. otkrio granični diskontinuitet u Zemljinoj unutrašnjosti, u Novoj Dvorani Sveučilišta u Zadru održano je predavanje prof. Joze Rogošića pod nazivom „Uvod u globalne promjene”. S obzirom na opću tematiku ovogodišnjega Festivala znanosti, predavanje prof. Rogošića, inače pročelnika zadarskog Odjela za poljodjelstvo i akvakulturu Sredozemlja koji je u osnivanju, poslužilo je kao dobar općenit uvod u neke od procesa koji su dio života i postojanja našega matičnog planeta, uz poseban naglasak na promjene u najnovijemu dobu, izazvane procvatom ljudske civilizacije.
– Današnji trend promjena na Zemljinoj površini obilježen je pogoršanjem prirodnih životnih uvjeta, te sve većom opasnošću od daljnjega nekontroliranog razvoja industrijskoga i post-industrijskog društva. Na djelu je specifičan međusobni utjecaj žive i nežive prirode, čine se u današnje vrijeme bavi tzv. Globalna ekologija, istaknuo je Rogošić.
Današnje su globalne promjene u sve većoj mjeri vezane uz odnos čovjeka i prirode. Goleme promjene na površini Zemlje očituju se u sve većoj redukciji prvotnih ekosustava kao što su šume koje su, kako se smatra, nekoć prekrivale polovinu površine kopna. Početak ovih globalnih promjena seže u razdoblje Neolita (mlađe kameno doba), oko 12 000 g. prije Krista. Smatra se da je tada započela tzv. „agrarna revolucija” koja je obilježila prije svega početak stacionarnog načina života čovjeka, uz obrađivanje tla, domestifikaciju životinja i izgradnju trajnih nastambi. Ova promjena u načinu života, odvela je čovjeka na kolosijek razvoja kojemu je posljedica današnji način života, izravno povezan sa intenzivnim djelovanjem na okoliš.
– Promjene koje se odvijaju na Zemlji mogu se podijeliti na prirodne i antropogene. Riječ je o promjenama koje nepovratno djeluju na biosferu ili ekosustav Zemlju, te tako utječu na životne prilike na Zemlji. Među tim promjenama su, primjerice, promjene u temperaturi, smanjenje biološke raznolikosti, promjene u sastavu atmosfere, porast ljudske populacije, promjene u ozonskom omotaču, te smanjenje površina pod šumama, naveo je prof. Rogošić koji se posebno osvrnuo na teoriju globalnoga zatopljenja.
Iako se u pojedinim znanstvenim krugovima možda i s pravom smatra da je porast globalne temperature na Zemlji posljedica porasta količine tzv. „stakleničkih plinova”, činjenica jest da je učinak tzv. „Efekta staklenika” ustvari zaslužan za razvoj života na Zemlji. Naime, kako tvrdi prof. Rogošić, bez određene koncentracije ovih plinova koji zadržavaju dio sunčeve radijacije na Zemlji, globalna bi temperatura bila preniska za neometan razvoj živih organizama. No, današnji je problem neravnoteža, odnosno nekontrolirano umjetno povećanje pojedinih stakleničkih plinova u atmosferi koji, kako se smatra, uzrokuju poremećaj u prirodnom ciklusu izmjene toplih i hladnih razdoblja, te količine CO2 u atmosferi.
Uz klimatske promjene i ugroženost biosfere, jedna od globalnih promjena jest i globalna kriza vode. Naime, zbog vrlo brzog povećanja broja Zemljine populacije, povećava se globalno iskorištavanje vode koja u određenoj mjeri prestaje biti dostupna sve većem broju ljudi. Smatra se da danas gotovo četvrtina stanovnika Zemlje (oko 1,5 milijarda) nema sigurnu i adekvatnu opskrbu vodom, a uz trenutačan trend, broj ljudi s neadekvatnom vodoopskrbom mogao bi narasti na 2,3 milijarde.
– Posljedice današnjega modernog načina života utječu na globalne promjene još i u vidu degradiranja tla, širenja pustinja i polupustinja, te opće deforestacije. Svakako, trenutni trendovi upućuju na sve veću krizu i ugroženost izazvanu promjenama u prirodnom okolišu, stoga će biti potrebne opsežnije promjene u ljudskom djelovanju kako bi način života postao održiv, zaključio je prof. Rogošić.