Kreće Kukuriku “New deal” od 14,9 milijardi

Gradili bi se objekti na području školstva, zdravstva, znanosti, pravosuđa, socijalne skrbi, kulture, obrane. Godišnji najam objekata bio bi oko dvije milijarde, pa bi u 25 godina taj najam koštao 50 milijardi kuna

Kroz javno privatno partnerstvo Vlada planira u javnom sektoru izgraditi 381 objekt čija je vrijednost 14,9 milijardi kuna. Taj novi investicijski ciklus predstavio je na jučerašnjoj sjednici Vlade prvi potpredsjednik Radimir Čačić objašnjavajući da se novi investicijski zamah ne može više oslanjati na proračun i državna sredstva nego se mora uključiti privatni kapital. Vlada je jučer potvrdila okvirni program po kojem će se graditi objekti na području školstva, odgoja i obrazovanja, zdravstva, znanosti, pravosuđa, kulture, socijalne skrbi, obrane…
Čačić je kazao da je 15 milijardi kuna granični iznos vrijednosti, a procijenio je da će se ostvarenje kretati između 50 i sto posto. Ako se doista izgrade svi planirani projekti, Vladina je procjena da će je godišnji najam što će ga plaćati privatnom partneru koštati oko dvije milijarde kuna, što znači da će u 25 godina taj najam koštati 50 milijardi kuna. Nakon toga objekti bi prelazili u vlasništvo države.
Najviše školama
No, plaćanje tolikog najma za zgrade vrijedne 14 milijardi kuna, prema Vladinim procjenama je isplativo jer troškovi održavanja tih objekata koštali bi jednako koliko i najam.
– To je uobičajena praksa u EU, gdje su neke zemlje čak zakonski propisale da nijedan javni projekt ne može početi bez prethodne analize je li ga isplativije raditi kroz JPP, a Hrvatska će time ispoštovati i Zakon o fiskalnoj odgovornosti jer utrošena sredstva ne idu u javni dug, niti će opterećivati proračun, napomenuo je Čačić. Tako će država krenuti u investicije, od čega će veliku korist imati građevinski sektor, a izbjeći će povećanje javnog duga.
Čačić je najavio i da će do potpisivanja prvih većih projekata proći šest mjeseci, nakon čega će svaka dva mjeseca ići novi ciklusi JPP natječaja u iduće tri godine. Država će prve obveze početi plaćati 2014. Najveće investicije, od oko 6,2 milijarde kuna, odnose se na 338 projekta što ih je pripremilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Ministar Željko Jovanović kazao je da su te investicije nužne jer je prosječna starost hrvatskih osnovnih škola 43 godine, srednjih škola čak 54 godine, a još uvijek mnoge škole rade u dvije ili tri smjene.
Potpredsjednik Čačić posebno je govorio o kompleksu Vladinih zgrada u okviru višenamjenskog Projekta Sava, priznajući kako je trenutno korištenje Vladinih zgrada potpuno neracionalno. Vlada u Zagrebu koristi prostore na čak 188 lokacija, ukupne površine 400.000 četvornih metara, pri čemu je 320.000 kvadrata u državnom vlasništvu, a 80.000 je unajmljeno, za što se plaća 5,3 milijuna eura. To znači da na jednog državnog službenika otpada čak 37,5 četvornih metara prostora.
Predložen Zakon o MPO
Vlada je predložila i novi Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji po kojem će pravo na tu vrstu medicinske pomoći imati bračni parovi i izvanbračni drugovi, ali i žene koje nisu u braku ili izvanbračnoj zajednici. Pritom se to pravo u zakonskom prijedlogu isključuje za članove istospolnih zajednica. Moći će se oploditi 12 zametaka, Od čega se u tijelo žene može unijeti najviše dva zametka, dok se ostatak zamrzava, a troškove čuvanja zametaka do pet godina snosi država. Nakon tog roka, zamrznuti jajne stanice i zameci se ili poklanjanju parovima koji ne mogu imati djecu, ili se uništavaju.
– Ljudima koji ne mogu imati djecu, ovaj zakon znači jako puno. No, ljudi koji imaju biološku djecu možda na to gledaju drukčije. Sigurno je da će tu biti polemika i zato zakon ide u redovnu proceduru, kazao je premijer Zoran Milanović. Zakon predviđa i to da djeca rođena zahvaljući medicinski potpomognutoj oplodnji ili darivanju jajnih stanica, sjemena ili zametka nakon 18 godina imaju pravo doznati tko je “darovao genetski materijal” za njihovo rođenje.
Direktorske plaće
Vlada je jučer donijela i pravila o nagrađivanju direktora u javnim poduzećima, koji će i dalje imati plaću od oko 17 tisuća kuna, ali će u ugovoru s NO-ima moći dogovoriti bonuse i do 80 posto, ukoliko podignu dobit ili smanje gubitak poduzeća kojeg vode. Direktori ostaju bez bogatih otpremnina koje su dosad ugovarali u visini i do 24 mjesečne plaće, a NO-ima je dana ovlast da sva ostala prava dogovore u visini prava koja imaju državni dužnosnici. Što znači da nakon prestanka direktorske funkcije ili nakon smjene mogu dobiti šest plaća do novog zapošljavanja te da još šest mjeseci mogu dobivati pola plaće ako ne pronađu novi posao.
Na poslu unosa podataka iz popisa stanovništva, kućanstava i stanova, koji je proveo Državni zavod za statistiku prošle godine, angažirat će se do 400 osoba s burze rada na određeno vrijeme kako bi konačno popis stanovništva bio završen za što će se u proračunu osigurati 8,64 milijuna kuna. Iz proračunske zalihe 1,89 milijun kuna dodijeljeno je Srpskom narodnom vijeću za financiranje rada institucija srpske zajednice u Hrvatskoj.

Zaba i PBZ mogu utjerivati dugove od Ljubljanske banke i NLB-a

Na zatvorenom dijelu sjednice Vlada je utvrdila stajalište u vezi s parničnim postupkom u pravnoj stvari tužitelja Zagrebačke i Privredne banke protiv Ljubljanske banke i Nove Ljubljanske banke, priopćeno je iz Vlade bez ikakvih dodatnih objašnjenja. Riječ je o tome, kako se neslužbeno doznaje, da se daje suglasnost da te dvije banke i dalje vode postupke u kojima se od slovenskih banaka utjeruje novac koji je Hrvatska isplatila svojim građanima preuzimajući deviznu štednju koju su imali u Ljubljanskoj banci.

Fina ostala bez novaca za izradu registra zaposlenih

Vlada je odlučila obustaviti plaćanje Fini za izradu registra zaposlenih, dok se zaposlenima u državnoj upravi ne počnu isplaćivati plaće iz sustava Centralnog obračuna plaća. Za izradu registra Fini je odobreno 35 milijuna kuna, ali posao u dvije godine nije priveden kraju, plaće se u državnoj upravi i javnom sektoru obračunavaju kroz 180 različitih softverskih rješenja, a cilj je da se to odradi na jednom mjestu. Na obračunu plaća radi više od tri tisuće ljudi.