Turizam - perpetuum mobile razvitka otoka

Slika korisnika admin
Rava
Mještani Vele Rave odlučni su u planu pretvaranja ovog nevelikog, ali prirodnim ljepotama izuzetno bogatoga otoka u oazu visokoga turizma

nost otoka zadarskoga arhipelaga je u turizmu", rečenica je koja sve češće može čuti, kako kod stručnih analiza, sastanaka i skupova, očitovanja članova lokalne samouprave, tako i kod samih stanovnika otoka koji sve više počinju razvoj svojih mjesta usmjeravati u tome pravcu. Iako turizam na zadarskim otocima ne postoji od jučer i nije neka nepoznanica, izazovi koje je nametnula svjetska turistička privreda, neizmjerno širenje turističkih destinacija i sve sofisticiranija turistička industrija, koja je već odavno iskoračila iz formule "krevet+sunce+more" o čemu smo mi zapravo tek nedavno počeli ozbiljnije govoriti, nameće i drugačija promišljanja pa i rješenja organizacije turističke privrede u tako osobitom ambijentu.

Centar svita

Jedan od primjera takvog razmišljanja je i otok Rava sa svoja dva naselja, Velom i Malom Ravom. Mještani Vele Rave, predvođeni mladim predsjednikom Mjesnoga odbora Matom Mavarom, odlučni su u planu pretvaranja ovog nevelikog, ali prirodnim ljepotama izuzetno bogatoga otoka u oazu visokoga turizma i specijalizirane poljoprivredne proizvodnje koja se temelji na maslinarstvu. U takvoj privrednoj orijentaciji Mavar i ostali Ravljani vide jedinu mogućnost za održavanje života i povratak mlađih stanovnika na otok čije je područje prije tridesetak godina bilo od strane stručnjaka predlagano kao park prirode. Osim za sam otok, na kojem obitava preko dvjesto vrsta ptica te deseci različitih autohtonih i zaštićenih biljaka, ovo osobito vrijedi za more i podmorje Ravskoga kanala gdje borave zaštićene spužve i naselja posidonije, mnoge vrste, puževa, školjki, rakova i glavonožaca, a ovo je također i prirodno područje za mriješćenje najrazličitijih vrsta riba. A svakako valja istaknuti "priču" koja danas ponajviše prodaje turistički proizvod, budući da vas u Ravi nikad neće zaboraviti pozdraviti njihovim specifičnim pozdravom "Dobrodošli u centar svita" koji je u Veloj Ravi i propisno označen na glavnom mjesnom trgu.

Povratak vinarstva

Rava je, međutim, došla u središte pozornosti zbog protivljenja mještana proširenju kapaciteta ribogojilišta u Ravskome kanalu, što je također jedan od pokazatelja s kojim se sve izazovima i poteškoćama susreće lokalna samouprava u promišljanju i planiranju budućnosti zadarskih otoka. Svakako je ohrabrujuće da je i župan Stipe Zrilić, koji je u povodu toga prije nekoliko dana posjetio Ravu, kazao da će se u slučaju ribogojilišta u Ravskome kanalu tražiti kompromisno rješenje koje neće biti protiv volje lokalnoga pučanstva.

Zanimljivi primjeri stižu i sa Silbe, otoka koji je u nedavnoj prošlosti znao doživljavati višestruke turističke uspone, najprije kao odredište vikendaša, potom sve značajnija postaja u putovima nautičkoga turizma, a zatim i sve bogatijim apartmanskim kapacitetima. Uskoro će tamo nastati i prva postaja organiziranog eko-agro turizma na zadarskim otocima, a po mnogočemu jedinstvena u Dalmaciji. Riječ je o tvrtki Jurjević vina d.o.o. koja na lokalitetu Draga razvija kompleks vinograda, maslinika i drugih gospodarskih objekata, a osim vina iz vlastite proizvodnje, potencijalnim gostima će nuditi i specijalitete iz ovčarske proizvodnje po kojima je ovaj otok nekad bio čuven u čitavoj Europi.

Također je malo poznato da je nekad dobar dio zemljišta na Silbi bio pod trsjem. "Još ni bila zora zabelila, ni zvonila ta Zdravomarija, sva je Silba s grozjun začarnila", pjevalo se nekad, dok velika epidemija peronospore, koja je poharala sve dalmatinsko trsje, nije i ovdje uzela svoj danak. Kako je stanje na otoku početkom 20. stoljeća bilo posebice teško, jer je u međuvremeno došlo do propasti jedriličarskog brodarstva zbog izuma parobroda, nije bilo snage za obnovu vinogradarstva te je Silbu postupno sasvim prekrila šuma u kojoj su mještani našli nove izvore prihoda.

Tako je projekt, koji je uz potporu državne i lokalne vlasti i uz nadzor stručnih poljoprivrednih službi pokrenuo Damir Jurjević, spojio u sebi više značajnih sastavnica: obnovu izgubljene tradicije, autohtoni i kvalitetni poljoprivredno-prehrambeni proizvod i dostupnost turističkom tržištu na otoku koji je već stekao ime u suvremenim itinerarima. Put koji bi trebalo slijediti i kad je riječ o drugim otocima zadarskoga arhipelaga.

Od Ista do Beča

Osim ovih ohrabrujućih primjera, ravske odlučnosti i silbljanskih prvih plodova, na ovom području postoje i mnogi ograničavajući čimbenici. Jedan od njih svakako je i prometna (ne)povezanost. Bez obzira koliko se na njoj jest zadnjih godina dosta uradilo, to ipak još nije dovoljno. Dovoljno je samo spomenuti da je, primjerice, Silba početkom 20. stoljeća bila povezana redovitim brodskim linijama i s Trstom i Splitom pa da se primijeti razlika. Nadalje, brzobrodske linije svakako jesu olakšale život otočanima, no za organizirani turistički razvoj nužne su i međuotočne linije. Do Zadra se danas dolazi brže, ali je za putovanje sa susjednih otoka, kao što su Silba i Ist ili Molat i Sestrunj, potrebno izgubiti vremena za koje bi se moglo doputovati do Beča. Iskustva trajektnog povezivanja Krka i Cresa, koje je za stanovnike južnih dijelova Hrvatske glavni prometni pravac za nekadašnje "jantarske otoke", Cres i Lošinj, pokazuje da s vremenom takve linije mogu biti i te kako rentabilne. Nešto slično bi na ovom području predstavljalo povezivanje Paga i Dugog otoka, primjerice, linija koja bi spajala Novalju s Božavom i čime bi čitav kompleks turističkih sadržaja od parkova prirode do ugostiteljskih objekata triju županija postao dostižan u jednom danu, a istovremeno bi se postiglo rasterećenje ljeti zagušenih prometnica.

Još jedan element na koji bi u budućem promišljanju razvoja otočnoga turizma valjalo staviti naglasak jest da danas svaki turistički proizvod osim svog materijalnog pojavnog oblika mora imati i onaj virtualni, to jest priču, famu, koja ga prati. Na tom smo području, nažalost, još uvijek u samim počecima. Primjerice, činjenica da je ukupna tonaža silbljanskog brodovlja prije napoleonskih ratova prelazila ukupnu tonažu brodova Zadra i Šibenika zajedno, slabo se koristi u turističke svrhe, a isto je i s legendom o vampiru Pankogulu koja je ušla u etnološke zbornike, ali ne i turističke prospekte. Dugi otok posjeduje bogatu predaju o borbama štriga i štriguna na i danas znanim lokalitetima, o čemu se također izvan stručnih krugova jako malo zna. Na Lavdari postoji i pravi dvorac s duhovima koji je nedavno čak jedna austrijska LARP - udruga uporabila za svoje poprište, što samo pokazuje kolike su mogućnosti uporabe takvih mjesta. Kod Velog Rata je u prapovijesti bila prava tvornica kamenoga oruđa i oružja, a spilja Vlakno u uvali Šipnata mogla bi predstavljati lokalitet ravan Hušnjakovom bregu - domu krapinskog pračovjeka. Neiskorišteni stoje i podzemni hodnici koje je JNA ostavila na Premudi, Molatu i Istu.

Edukacija poduzetnika

U tom segmentu razvoja otočnoga turizma, posebice u ovoj fazi koja je negdje između nulte i prve, važna uloga i velika odgovornost stoji na tijelima lokalne samouprave koja je prva na liniji prepoznavanja i daljnjeg poticanja razvojnih projekata koji bi se kretali u naglašenom pravcu. Stoga je svakako ohrabrujuće što je Razvoja agencija Zadarske županije u svom planu rada za 2008. godinu kao bitne aktivnosti istaknula edukaciju i savjetovanje poduzetnika, izradu i vođenje razvojnih projekata te međuregionalnu suradnju u kojoj će se nastupati prema razvojnim fondovima onima EU, kao i ostalima. Također kao jedan od projekata utvrđen je i razvoj ruralnoga turizma u Zadarskoj županiji, edukacijom i izradom kataloga. Kao rezultat tih nastojanja najavljeno je na prošlotjednoj sjednici Županijskog poglavarstva i organiziranje jednodnevnoga seminara na tu temu koji će se održati bez plaćanja kotizacije, a pokrit će mnoge zanimljive teme kao što su: izvori financiranja seoskih gospodarstava, kako povezati seosko domaćinstvo s tržištem, dodatna ponuda u seoskom domaćinstvu te upoznavanje s pravnim propisima koji reguliraju takve usluge. Ovakvim i sličnim mjerama jedino se može na pravi način potaknuti i malo i srednje poduzetništvo koje u današnjim vremenima jedino može na kvalitetan način potpomoći razvoju i učvrščivanju soeskoga turizma pa tako i onoga na otocima zadarskoga arhipelaga. Ne treba, također, zaboraviti da je to ujedno i najbolji način za zadržavanje pučanstva na otocima kao i da turistički razvoj, uz nužnu količinu razumnog gospodarenja, najbolje omogućava održivi razvoj, to jest ostvarivanje proizvodnje i pripadajućih prihoda, bez štetnog utjecaja na okoliš, budući da je sačuvanost okoliša jedan od temeljnih preduvjeta same djelatnosti. U razvoju, potpomaganju i punoj afirmaciji tog svojevrsnog turističko-privrednog perpetuuma mobile, svoju prigodu i to ne malu imaju i zadarski otoci.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno