Vrtić s eko predznakom

Aktivnosti u cilju štednje električne energije i vode te uređenje okoliša, što podrazumijeva sadnju biljaka i pravilno odlaganje otpada, su osnovne aktivnosti svih područnih objekata Dječjeg vrtića “Radost”. Sve ostale aktivnosti su pojedinačne, odnosno svaki objekt nalazi svoj put, ovisno o svojim afinitetima, idejama i uvjetima koje pruža njihov prostor, pojašnjava Natalija Stipanov
Zadarski Dječji vrtić “Radost” i ove se godine proslavio zavidnim statusom ekoškole-vrtića i to podizanjem druge Zelene zastave. Prije dvije godine ovaj je vrtić prvi put postigao status ekoškole-vrtića, kada je Zelena zastava podignuta u područnom objektu “Voštarnica”, a ove je godine status obnovljen te je Zelena zastava podignuta i u područnom objektu “Vruljica”. Svemu tome doprinosi činjenica da je ovaj zadarski vrtić zapravo jedan od ukupno sedam zadarskih odgojno-obrazovnih ustanova koje su ove godine obnovile svoj ekostatus, a ujedno i jedini vrtić u Dalmaciji koji se njim može podičiti.
Poznato je da postizanje i zadržavanje ovog statusa podrazumijeva čitav niz zahtjevnih uvjeta koje škola ili vrtić moraju ispunjavati.
Štednja struje i vode
Točnije, riječ je o sedam programskih koraka koje propisuje Međunarodna zaklada za odgoj i obrazovanje za okoliš, a u Hrvatskoj je udruga Lijepa naša, državni koordinator za ekoškole. Program ekoškola jasno određuje i usmjerava na načine zaštite okoliša, koji su dio redovnog nastavnog programa, a primjenjuju se u svakodnevnom životu škole. Ovakav pristup pomaže djeci shvatiti kolika je važnost zaštite okoliša u svijesti svakog pojedinca, a posebna pozornost posvećuje se pitanjima racionalnog korištenja energije i vode te uređivanju vrtićkog ili školskog okoliša. Svi sudionici života u ekoškoli-vrtiću, od učenika, odgojitelja ili nastavnika do roditelja zajednički poduzimaju niz praktičnih koraka i aktivnosti zbog smanjenog opterećenja okoliša. Upravo o ovim aktivnostima razgovarali smo s Natalijom Gusar i Renatom Stipanov, odgojiteljicama, a ujedno i eko koordinatoricama u Dječjem vrtiću “Radost”, područnom objektu “Voštarnica”. Kako pojašnjavaju odgojiteljice, za obnavljanje status ekoškole-vrtića, sve vrtićke aktivnosti se prijavljuju Udruzi “Lijepa naša”, a predstavnici Udruge povremeno posjećuju vrtić, prate njihove aktivnosti te prikupljaju i potrebnu dokumentaciju.
– Aktivnosti u cilju štednje električne energije i vode te uređenje okoliša, što podrazumijeva sadnju biljaka i pravilno odlaganje otpada, su osnovne aktivnosti svih područnih objekata Dječjeg vrtića “Radost”. Sve ostale aktivnosti su pojedinačne, odnosno svaki objekt nalazi svoj put, ovisno o svojim afinitetima, idejama i uvjetima koje pruža njihov prostor, pojašnjava Stipanov, naglasivši kako u tom smislu svi mališani Dječjeg vrtića “Radost” uče o načinima uštede električne energije, u sklopu čega su sve svoje žarulje zamijenili štednim žaruljama, dok o uštedi vode uče na temelju podataka o tome koliko se vode troši, a da čovjek nije niti svjestan te ih različiti upozoravajući natpisi iznad vrtićkih slavina podsjećaju na načine na koje je vodu moguće uštediti.
Briga o dupinu
Počeci ekološkog djelovanja vrtića “Voštarnica”, kako pojašnjavaju odgojiteljice, mogu se pripisati sadnji dvaju stabala masline u vrtićkom dvorištu i to još 1995. godine u povodu Dana planete Zemlje. Do danas su ta dva stabla dosegla veličinu zahvaljujući kojoj ih djeca svake godine beru, konzerviraju i prerađuju u ulje koje kroz godinu poklanjaju svojim gostima.
– Od ove godine imamo i projekt za najmlađi uzrast, a to je ekološka slikovnica “Deset načina da pomognem očuvati svijet u kojem živim”. Ovo jako korisno didaktičko sredstvo izradile su naše odgojiteljica, a uz njega mališani najbolje usvajaju pojmove o ekološkom načinu življenja. Glavni cilj svega ovoga je aktivan odnos djece prema okolišu. U tom smislu svakodnevno obrađujemo teme vezane uz biljni svijet, ugrožene vrste biljaka i životinja, izumrle vrste te domaće životinje koje većina naše djece koja žive u gradu nisu imala priliku upoznati, kaže Stipanov naglasivši kako njihov vrtić obilježava svaki ekološki dan, poput Dana planeta Zemlje ili Dana pješaka.
Skupina djece iz ovog područnog objekta pod nazivom “Dupini” osvojili su jednog dupina koji živi na Lošinju, a o kojem se brinu i to tako da za njega uvijek prikupljaju novac, raspituju se o njemu, prikupljaju informacije o njegovu razvoju, a uskoro će ga i posjetiti.
Kako naglašavaju odgojiteljice, najvažnije činjenice je da se sve ove ekološke akcije odvijaju u suradnji s roditeljima, a koji su najveći doprinos pokazali u akciji rekomponiranja i redizajniranja materijala.
Kaširani namještaj
– Projekt rekomponiranja i redizajniranja smo započeli još prošle godine kada smo redizajnirali obuću. Roditelji su, naime, u vrtić donijeli dječju obuću koja im više ne treba, a mi smo je preradili, kaširali i uredili te ponovno prodavali roditeljima. Novac prikupljen od te akcije donirali smo Odjelu pedijatrije Opće bolnice Zadar. Ove godine su nam, osim obuće, roditelji donirali i staru odjeću i tkanine, a ravnateljica našeg vrtića nam je dostavila stari vrtićki namještaj i posuđe. Sve to smo zajedno s djecom preradili, redizajnirali, kaširali, ukrasili papirom, piljevinom, perlicama, kartonom i slično, kazala je Gusar, pojasnivši kako je cilj ovog projekta redizajniranjem mijenjati kod djece i roditelja način razmišljanja i pogled na svijet, a njihovu ulogu u njemu mijenjati iz pasivne potrošačke u aktivnu stvaralačku.
Ovaj zanimljiv namještaj i posuđe za sada su izloženi u vrtićkom prostoru, a kako najavljuju odgojiteljice, u planu je i njihova prodajna izložba, naravno, humanitarnog karaktera. Važno je naglasiti kako sve ove aktivnosti imaju odliku timskog rada svih odgojiteljica, a i suradnja s roditeljima sada već ima odliku pravog partnerstva. Osim toga, svi studenti i pripravnici koji svoju praktičnu nastavu ili staž odrađuju u ovom vrtiću su aktivno uključeni u sve projekte. Kako navode odgojiteljice, ovdje se ne radi isključivo o učenju djece, jer svi oni, i djeca i roditelji i odgojitelji, od ovih aktivnosti imaju velike koristi.
– Kao ono što djeca dobivaju istaknula bih izravan dodir s prirodom, razumijevanje važnosti vlastitog odnosa s prirodom te spoznaja da ugroženost i zaštita prirode ovisi o postupanju svakog pojedinca. Odgojitelji na ovaj način prevladavaju ravnodušnosti i sebičnosti, otvoreno prihvaćaju promjene te su otvoreniji prema zajedničkom učenju. Roditelji, pak, stječu vještine prepoznavanja ekoloških problema, uključivanja u ekološke događaje, stječu sposobnost suradnje i kooperativnosti, stvaraju ekološki osviještene partnere te primjenjuju te spoznaje u obiteljskom kontekstu, pojašnjavaju Gusar i Stipanov, pokazavši nam potom brojne vrtićke ekološke sadržaje, od vanjskog vrta, pa do onog domišljatog unutarnjeg zimskog vrta u kojem su biljke kamenjarke, a kojeg su prošle godine izradile odgojiteljice pripravnice. Za brigu o ovom vrtu u vrtiću čak postoji kalendar, pa se za njega svaki dan brine jedno dijete koje ga zalijeva i njeguje.