Predstavile izgubljene pjesme zadarskih Arbanasa

Zadarske glazbenice Dina Bušić i Melita Ivković, poznatije kao Dina e Mel, nedavno su gostovale na NYou festivalu u Tirani. U novoobnovljenom tiranskom amfiteatru koji prima 1.500 gledatelja, prvi su put u cijelosti predstavile svoj novi projekt Izgubljene pjesme zadarskih Arbanasa. Učinile su to na trodnevnom humanitarnom jazz festivalu, nastupivši u društvu brojnih glazbenika iz Albanije, Makedonije, Grčke, Bugarske i Srbije.
Iako su primarno poznate kao bossa nova glazbenice, tijekom jednosatne izvedbe, albanska publika je imala priliku poslušati program pripreman za CD izdanje, a koji uključuje niz obrada arbanaških pjesama. Njih je Dina Bušić, po struci muzikologinja, počela prikupljati još za studentskih dana. Tom prilikom snimala je svoju baku Ermanu Stipčević i brojne rođake: Učija Perovića, Klaru, Anu, Fernandu i Edu Maziju te članove arbanaškog crkvenog zbora Anu Perović, Nina Relju, Efu Maršan i ostale čuvare baštine zadarskih Arbanasa. Učinjeno je to gotovo u posljednjim trenucima, prije nego zaborav prekrije bogato glazbeno nasljeđe koje se u javnosti pojavljuje tek u natruhama. Možda samo u pjevanjima ispod „balature“ u tijesnim arbanaškim dvorovima. Savjetima i ustupanjem materijala, realizaciji CD-a pomogli su Bernard Kotlar, a umirovljena prof. Maximilijana Barančić kao savjetnica za jezik te urednica svih tekstova i prijevoda pjesama.

U pradomovini Arbanasa
– Na putu za Tiranu zaustavile smo se u očaravajućem krajoliku Skadarskog jezera. Posjetile smo sela, danas već gotovo posve napuštena, iz kojih su arbanaške obitelji otišle u 18. stoljeću u potrazi za boljim životom. Veći dio njih skrasio se u Zadru te u Zemuniku i Dračevcu. Riječ je o selima Livari, Brisku, Šestani i Arbreš koja se danas nalaze na teritoriju Crne Gore. Do sela vodi uska cesta koja se penje, često i uz neugodne litice, te dovodi do prekrasnog, ruralnog i siromašnog krajolika. U nekima od sela malobrojno stanovništvo preživljava baveći se poljoprivredom i stočarstvom. Javni prijevoz ne postoji, a ponegdje nedostaje i vodoopskrba. I danas su u selima prisutna prezimena koja nose mnogobrojni stanovnici našega grada, rekla je oduševljeno zadarska glazbenica.
Nakon toga zaustavile su se u gradu Skadru (Shkodër) s albanske strane jezera. To je grad prebogate povijesti s nešto više stanovnika od Zadra. Tamo su posjetile Nacionalni muzej fotografije Marubi koji nosi ime talijanske obitelji čiji je rad u 19. stoljeću u Skadru označio početak fotografije u Albaniji. Na impresivnom stalnom postavu uočile su i fotografije žitelja arbanaških sela još iz 19. stoljeća. U muzeju su se upoznale s voditeljicom s kojom su dogovorile buduću suradnju.
– Po dolasku u Tiranu dočekali su nas organizatori NYou festivala kojeg vodi Oriola Kuçi, pjevačica i glumica te Brikel Guga, jedan od najznačajnijih albanskih jazz saksofonista. Program festivala bio je sastavljen od glazbenika world music i jazz izričaja. Nastupile smo drugoga dana festivala i pozornicu dijelile s fusion jazz bendom Human Touch, kojega čine multi-instrumentalisti iz Grčke, Cipra i SAD-a, dodala je Dina Bušić.
Na velikoj otvorenoj pozornici Dina e Mel glazbom i riječima ispričale su povijest zadarskih Arbanasa. Njihov nastup je snažno odjeknuo među oduševljenom tiranskom publikom koja gotovo uopće nema saznanja o zadarskim Arbanasima. U Albaniji su daleko više poznati Arbanasi koji su emigrirali u Italiju, stotinjak godina prije zadarskih i koji su održavali intenzivnije veze s matičnom domovinom.

Deset glazbenih svjedočanstva
Dina e Mel izvele su deset pjesama koje su sačuvane kroz usmenu tradiciju. Katkad su za predložak imale samo fragmente pjesama, a katkad i čitave melodije. Instrumentalna dionica, struktura i forma u cijelosti je oblikovana u skladu sa stilskim izričajem zadarskih glazbenica i uz snažan autorski pečat Melite Ivković. Na njihovu klasičnu naobrazbu naslonio se etnomuzikološki pristup i uz vlastite kreativne sklonosti stvorio se sasvim specifičan zvuk i glazbeni jezik.
Pozitivna reakcija publike koja je pljeskom odobravala sve izvedbe, prepoznala je Dinin arbanaški govor kao svoj vlastiti dijalekt sjeverne Albanije oko Skadra. Uspjeh koncertne izvedbe i interakcija s posjetiteljima tiranskog amfiteatra, značajan su vjetar u leđa ovom projektu čija osobita vrijednost leži u činjenici da on direktno pridonosi očuvanju baštine zadarskih Arbanasa i samog grada Zadra.

CD izdanje
CD izdanje Izgubljena glazba zadarskih Arbanasa snima se tijekom ovog ljeta na otoku Zlarinu u akustički čarobnom prostoru crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u suradnji s producentom i snimateljem Marinom Fulgosijem. Izdanje se očekuje do kraja ove godine, a podržava ga Grad Zadar i Ministarstvo kulture RH.