Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

20 C°

Živi tradicija spravljanja šokola

Autor: Nenad Marčina

19.07.2009. 22:00
Živi tradicija spravljanja šokola


Najboljim šokolarom proglašen je Šime Šango iz Privlake, druga je njegova sumještanka Marija Kršuja, a treće mjesto osvojio je Branko Malekin iz Vira
Apsolutni pobjednici ovogodišnje manifestacije pod nazivom “Ninska šokolijada 2009.” su Privlačani. Stručni ocjenjivački sud u sastavu: Ante Ljubičić, Ante Skočić, Ante Kolega, Marijan Tomac, Nedjeljko Jusup, Gordan Kurtović i Nikolina Kovačević proglasili su ovogodišnjim pobjednikom Ninske šokolijade Privlačanina Šimu Šanga pok. Mate. On je s 194 osvojena boda postao najšokolar, dok je vicepobjednica s osvojenih 191 bodom Privlačanka Marija Kršuja. Treće mjesto pripalo je Viraninu Branku Malekinu, koji je ujedno proglašen vlasnikom najuglednijeg šokola.
Osim sudionika, kojih je bilo 41, na manifestaciji koju već sedmu godinu za redom organizira Turistička zajednica grada Nina, nazočio je i veliki broj ljubitelja ovog tradicionalnog gastro proizvoda, koji se od davnina proizvodi u Ninu i ninskom kraju. Prijavljenih natjecatelja bilo je iz raznih krajeva Zadarske županije, a na natjecanje se prijavio i Zdravko Svornik iz mjesta Sv. Ivan Zelina, zaljubljenik u ninske običaje i njegovu kulturno-povijesnu baštinu.
Akcija počela u siječnju
Turistička zajednica je u interesu održavanja manifestacije nabavila potrebnu količinu svježeg svinjskog mesa, koje je podijeljeno 16. siječnja 2009., do sada u rekordnom broju zainteresiranih šokolara. Ove godine podijeljeno je 405 kg mesa svinjske vratine, a u natjecanje se uključio 41 stanovnik zadarske regije. Natjecanju je nazočilo 12 žena i 29 muškaraca. Najveći broj šokolara sačinjavali su domaćini iz grada Nina, njih 17. Kako je naglasila direktorica Turističke zajednice Grada Nina Marija Dejanović, manifestacija koja je održana prvi put 2003. godine, organizira se kako bi se sačuvala tradicija izrade šokola te kakao bi se šokolari natjecali i zajedno s mnogobrojnim domaćinima i gostima zabavljali. Ciljevi su poticanje proizvodnje šokola, zaštita imena autohtonog proizvoda te sama promocija autohtonog proizvoda, koji se od davnina proizvodi u drevnom Ninu i njegovom kraju.
I dok s izuzetnim zanimanjem promatramo natjecanje šokolara, direktorica Dejanović pojašnjava kako je za pokretanje ove manifestacije prije šest godina, kada se natjecalo samo deset šokolara iz Nina, bilo potrebno animirati i aktivirati stanovništvo.
– Početne aktivnosti započinju u siječnju, kada Turistički ured animira zainteresirane natjecatelje i nabavlja meso, zatim se meso podijeli natjecateljima koji kod svojih kuća prema recepturi vlastite obitelji rade šokole. Od podjele pa do pripreme, prati se sazrijevanje suhomesnatog proizvoda. Navedeno se prati u suradnji s medijskim kućama, kako bi informirali javnost o tijeku aktivnosti, završno do definiranog datuma održavanja fešte od šokola, kada se upriliči središnje zbivanje sa zabavnim sadržajem, proglašavaju se “najšokolari godine” i degustiraju se suhomesnati proizvodi, kaže Dejanović.
Posebnost u buri
Na pitanje, što je šokol, direktorica Dejanović pojašnjava kakao se radi o suhomesnatom proizvodu, koji se dobiva od mesa svinjske vratine. Tretira se slično kao pršut, tj. tri do sedam dana leži u čistoj morskoj soli, stavlja se u kuhano crno vino pa se potom meso oblaže s nekoliko vrsta mirodija: papar, klinčić, muškatni oraščići i onda se “špikuje” s njima. Nakon toga se meso stavlja u posebno pripremljen ovitak i vezuje se na poseban način špagom. Zatim se šokol stavlja nekoliko dana na dim, a onda na vjetar – buru. Navodno je, prema tvrdnjama žitelja ninskog kraja, upravo prirodni faktor, fenomen bure, koje u zimskim mjesecima u ninskom kraju ima obilje, najpresudnija za sušenje šokola. Naime, jedinstvena mikroklima koja u sebi objedinjuje burom donesen planinski zrak obogaćen mirisima i sastojcima ljekovitih trava Velebita i morski zrak, utječe na proces sušenja i kakvoću ninskog šokola.


Ukras svakog ninskog stola


Šokol se u Ninu i u mjestima koja su u njegovom prirodnom okruženju po originalnoj recepturi priprema od davnina. Usmena je predaja recepture i načina izrade u svakoj obitelji. Vrijedi istaknuti da je drevni grad Nin u 17. st. bio potpuno razrušen, a njegovo stanovništvo je bilo raseljeno. Uslijedilo je novo naseljavanje stanovništva iz ruralnih krajeva. Ljudi su se bavili uzgojem svinja u vlastitim domaćinstvima i pripravljali šokole i pršute. Razvojem turizma sedamdesetih godina 20. st. napušta se držanje stoke u urbanim dijelovima grada. No, Ninjani ne napuštaju tradiciju, već nabavljaju meso iz domaćeg uzgoja iz unutrašnjosti Hrvatske i nastavljaju drevne obiteljske običaje. Rijetko je domaćinstvo koje danas nema taj autohtoni prehrambeni proizvod u kući i koje ga ne nudi svom najdražem prijatelju. Šokol je neizostavni dio ponude u ugostiteljskim objektima.