Četvrtak, 25. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

9 C°

Zbogom, govornice!

Autor: Petra Mičić

19.07.2010. 22:00
Zbogom, govornice!

Foto: Vedran SITNICA



Javne telefonske govornice sve se manje koriste, a građani u današnje vrijeme, kada gotovo svaka osoba ima mobilni telefon, telefonske govornice ne koriste i gotovo ne primjećuju


Crvene telefonske govornice u Velikoj Britaniji imaju gotovo kultni status te se može reći da su prepoznatljiv britanski simbol, no govornice u Hrvatskoj polako “izumiru” te su rijetko u uporabi.
Novi oblici komuniciranja
Odgovora na pitanje zašto je to tako ima mnogo, ali ipak smatra se da je popularnost mobilnih telefona te raznih drugih oblika komuniciranja znatno pridonijela padu upotrebe telefonskih govornica u Hrvatskoj. Osamdesete i devedesete godine bile su zlatno doba govornica, a telefoni su tada postali nezamjenjiv dio svakog doma te je komunikacija postajala sve važniji faktor u svakodnevnim životima.
U Hrvatskoj je prva automatska javna telefonska govornica za međumjesne razgovore postavljena 1975. godine u Zagrebu. Tijekom 1980-ih godina, u vrijeme čestih promjena vrijednosti novca, kovanice postaju nepraktično sredstvo plaćanja pa se zatim uvodi plaćanje žetonima, a naposljetku i telefonskim karticama.
– Javne telefonske govornice u Hrvatskoj kao i u svijetu i dalje se koriste, ali nešto manje nego prije, što je u prvome redu rezultat razvoja i rastućeg korištenja mobilne telefonije.
Kao dio svoje obveze da pruža osnovne telekomunikacijske usluge u nepokretnoj telefoniji, HT mora omogućiti pristup javnim govornim uslugama i putem javnih telefonskih govornica te omogućiti besplatno pozivanje telefonskih brojeva za hitne službe s bilo kojeg telefonskog uređaja, uključujući i sve javne telefonske govornice, kazali su iz Odjela za odnose s javnošću T-Hrvatskog Telekoma.
U 1997. godini u Hrvatskoj je prodano oko 6,2 milijuna telefonskih kartica te je bilo oko 15.000 telefonskih govornica koje su građani svakodnevno koristili te nije bilo čudno vidjeti osobu da priča u telefonskoj govornici, kao ni čekanje ispred govornice. Građani su tada uz osobne dokumente u novčaniku obavezno imali i telefonske kartice, no već u 2007. godini nazire se pad upotrebe govornica te je prodano oko milijun i pol kartica, a bilo je 9.000 govornica.
Godine 2001. u Hrvatskoj je bila 12.721 govornica, a danas u Hrvatskoj ima 7.394 javne telefonske govornice.
Iz T-HT-a naglašavaju da je prema važećim pravnim propisima HT kao operator univerzalnih usluga dužan osigurati uporabu javnih telefonskih govornica na javnim i u svako doba dostupnim mjestima, i to u skladu s potrebama krajnjih korisnika.
U Zadru 94 govornice
– Prostorni razmještaj javnih telefonskih govornica mora u najvećoj mogućoj mjeri odgovarati prostornom razmještaju stanovništva na određenom zemljopisnom području. Osim toga, HT je dužan osigurati primjeren broj i razmještaj javnih telefonskih govornica prilagođenih za potrebe osoba s invaliditetom, pri čemu u svakom naselju s više od 500 stanovnika mora osigurati najmanje jednu takvu javnu telefonsku govornicu, kazali su iz Odjela za odnose s javnošću T-Hrvatskog Telekoma.
Na području Zadarske županije nalazi se 295 javnih telefonskih govornica, a u samom gradu Zadru trenutačno su 94 telefonske govornice.
Veliki broj telefonskih govornica uništavaju vandali te je i to jedan od razloga uklanjanja telefonskih govornica, a najviše uništenih govornica nalazi se na gradskim ulicama u Osijeku, Zagrebu, Rijeci i Splitu. U Zadru je zabilježen i slučaj kada su nepoznati lopovi ukrali čitavu javnu telefonsku govornicu koja je bila postavljena u Ulici Ivana Mažuranića. Govornica je tada bila istrgnuta zajedno s kućištem, koje je brzo nakon krađe bilo odbačeno i prilikom očevida pronađeno nedaleko od mjesta na kojem se nalazila govornica.
U nekim se zemljama događaju isti problemi, a tako je prošle godine u Sloveniji objavljen i natječaj za “spašavanje telefonskih govornica”, odnosno natječaj kojim se tražilo inovativno rješenje za korištenje telefonskih govornica.
Takve se akcije u Hrvatskoj za sada ne planiraju, kao ni postavljanje novih govornica, a ove postojeće građanima će i dalje stajati na raspolaganju.
Mnogi Zadrani govornice više i ne primjećuju te rijetko kad primijete i kada s nekog mjesta jednostavno – nestanu.