Najuspješnija Karlovačka županija, Zadarska treća najgora u zemlji

Mjere: produktivnost (mjerena ukupnim prihodom po zaposlenom), produktivnost mjerena ukupnom neto dobiti (ukupna dobit razdoblja minus ukupni gubici razdoblja) po zaposlenom, pokazatelji ukupne ekonomičnosti (ukupni prihodi prema ukupnim rashodima) te pokazatelji rentabilnosti (dobit razdoblja minus ukupni gubici razdoblja) u odnosu prema ukupnoj imovini, prometu (ukupnom prihodu) i prema vlastitom kapitalu, u analizi Fine svrstavaju Zadarsku županiju na treće najgore mjesto u zemlji?!
Uspješnost poduzetnika po županijama mjerena izabranim financijskim pokazateljima bila je u 2010. godini vrlo različita, kao i proteklih godina. Teška gospodarska godina za koju se mnogi nadaju da je označila vrhunac krize još se analizira iako pristiže sve više ovogodišnjih podataka.
Dobit i gubitak po zaposlenom
Prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenom neto dobiti (dobit minus gubici) po zaposlenom u 2010. godini, 14 županija bilježi neto gubitke, a 7 županija neto dobit po zaposlenom. Tako su najslabije rezultate postigli zaposleni u Sisačko-moslavačkoj županiji (neto gubitak od 44.812 kuna po zaposlenom), a najbolje zaposleni u Karlovačkoj županiji (neto dobit od 20.382 kuna po zaposlenom). Zadarska županija mjereno ovim pokazateljima ima drugi najgori rezultat u zemlji, odmah iza Sisačko-moslavačke, a ispred Dubrovačko-neretvanske. Za primijetiti je da sve četiri županije u Dalmaciji imaju porazne pokazatelje, odnosno među najgorima u zemlji u ovom dijelu.
Za mjerenje uspješnosti poslovanja poduzetnika na području županija izabrano je šest pokazatelja: produktivnost mjerena ukupnim prihodom po zaposlenom, produktivnost mjerena ukupnom neto dobiti (ukupna dobit razdoblja minus ukupni gubici razdoblja) po zaposlenom, pokazatelji ukupne ekonomičnosti (ukupni prihodi prema ukupnim rashodima) te pokazatelji rentabilnosti (dobit razdoblja minus ukupni gubici razdoblja) u odnosu prema ukupnoj imovini, prometu (ukupnom prihodu) i prema vlastitom kapitalu.
Uspješnost poduzetnika po županijama mjerena izabranim financijskim pokazateljima bila je u 2010. godini vrlo različita, ali lošija nego 2009. godine.
Produktivnost i  ekonomičnost
Prema pokazatelju produktivnosti rada mjerenim ukupnim prihodima po zaposlenom, najslabije rezultate imali su zaposleni u Ličko-senjskoj županiji, svega 363 tisuće kuna, a najbolje zaposleni Grada Zagreba, 926 tisuća po zaposlenom u 2010. godini. Osim nedostižnog Zagreba, i jako dobre Istre i Zagrebačke županije Zadarska se uklapa u “bolju sredinu” prosjeka sa 534 kuna, no to je daleko od dobroga.
Prema pokazatelju ukupne ekonomičnosti poslovanja, prihodi su bili veći od rashoda u 9 županija, a u 12 županija nije se uspješno poslovalo jer su rashodi nadmašili prihode. Najbolju ekonomičnost imali su poduzetnici u Karlovačkoj županiji koji su na 100 kuna rashoda ostvarili 106,00 kuna prihoda, dok su najlošije poslovali poduzetnici Sisačko-moslavačke županije koji su na uloženih 100 kuna ostvarili svega 93,18 kuna prihoda. Prosjek je zemlje da je na 100 kuna rashoda stvoreno svega 0,7 kuna više prihoda. Zadarska županija sa 95,6 kuna prihoda na 100 rashoda među gorima je u državi odnosno gore su samo Sisačko moslavačka i Duborvačko neretvanska.
Rentabilnost
Prema pokazatelju rentabilnosti prometa u 7 županija je pozitivan prinos, od 0,1% u Vukovarsko-srijemskoj županiji, do 4,4% u Karlovačkoj županiji, a u 14 županija je negativan prinos, od -0,1% u Krapinsko-zagorskoj i Varaždinskoj županiji, do -9,2% u Sisačko-moslavačkoj županiji. Zadarska je i prema tom pokazatelju treća najgora iza dvije prethodno navedene i kod ekonomičnosti.
Prema pokazatelju rentabilnosti ukupne imovine u 10 županija imali smo pozitivan prinos, od 0,1% u Krapinsko-zagorskoj i Varaždinskoj županiji, do 3,3% u Karlovačkoj županiji, a u 11 negativan prinos, od – 0,1% u Krapinsko-zagorskoj županiji, do – 7,9% u Sisačko-moslavačkoj županiji. Druga najgora županija prema tom parametru je Zadarska.
Prema pokazatelju rentabilnosti vlastitog kapitala 7 županija ima pozitivan prinos, od 0,1% u Vukovarsko-srijemskoj, do 7,3% u Karlovačkoj županiji, a u 14 negativan prinos, od -0,3% u Krapinsko-zagorskoj i Varaždinskoj županiji, do – 30,9% u Sisačko-moslavačkoj županiji. Zadarska županija četvrta je najgora sa -10,1.
Ukupno
Prema profitnoj marži (4,4%), rentabilnosti ukupne imovine (3,3%) i rentabilnosti vlastitog kapitala (7,3%) najuspješnija je bila Karlovačka županija. Najlošije pokazatelje, odnosno gubitke, imala je Sisačko-moslavačka županija, i to profitnu maržu od -9,2%, rentabilnost ukupne imovine od -7,9% i rentabilnost vlastitog kapitala od -30,9%.
Poduzetnici Karlovačke županiji imaju za 2010. godinu sve najbolje pokazatelje, osim pokazatelja produktivnosti po zaposlenom, mjereno ukupnim prihodom po zaposlenom.
Zadarska županija spada u tri najgore u zemlji. Godina za nama i prema svim drugim iskazima i do sad predstavljenim pokazateljima bila je za Zadarsku županiju, odnosno njeno gospodarstvo najgora do sad.
Utjeha: Bruto dobit u prvom kvartalu skočila 643,1%
Ostvarena je bruto dobit od 9,9 milijardi poduzetnika obveznika poreza na dobit, bez banaka, osiguravajućih društava i ostalih financijskih institucija, u prvom kvartalu 2011. godine.
U odnosu na 1,3 milijarde kuna u prvom kvartalu 2010. godine, bruto dobit je povećana za 8,6 milijardi kuna, ili čak 643,1%.
Hrvatski su poduzetnici u prva tri mjeseca ove godine ostvarili 138 milijardi kuna ukupnog prihoda i 128,1 milijardu kuna ukupnih rashoda pa je bruto dobit (višak prihoda nad rashodima) bila 9,9 milijardi kuna. Ukupni prihodi povećani su, prema istom razdoblju prošle godine, za 11,2%, a također su povećani ukupni rashodi, i to za 4,4%. Uslijed većeg povećanja prihoda od povećanja rashoda, povećana je ekonomičnost poslovanja i povećana je bruto dobit.
U prvom kvartalu 2010. godine ostvareno je na 100 kuna rashoda svega 101,08 kuna ukupnih prihoda, a u prvom kvartalu 2011. godine na uloženih 100 kuna rashoda ostvaren je ukupan prihod od 107,71 kunu, odnosno za 6,63 kune više nego u istom kvartalu prethodne godine.
Tradicionalno najveći dio prihoda ostvaruje se na domaćem tržištu, na kome je u prvom kvartalu 2011. prodano roba za 98,5 milijardi kuna, što je 4,1% više nego u istom razdoblju 2010. godine. U isto vrijeme povećana je i prodaja na stranim tržištima za 19,6% i ostvaren prihod od 21,1 milijardu kuna. Time je nastavljen, u prošloj godini započeti, pozitivan trend povećanja izvoza i povećanja broja poduzetnika koji prodaju svoju robu i usluge na stranim tržištima.
U prvom kvartalu 2011. godine poduzetnici su izdvojili 7,4 milijardi kuna u dugotrajnu imovinu, što je 4,1% manje nego u prvom kvartalu 2010. godine.
Navedene poslovne rezultate postiglo je 85.560 poduzetnika, kod kojih je bilo 806.697 zaposlenih, što je 1,0% manje zaposlenih u odnosu na prvi kvartal 2010. godine. Zaposleni kod poduzetnika obveznika poreza na dobit za svoj su rad dobili prosječne neto plaće od 4.679 kuna, koje su prema 4.565 kuna u prva tri mjeseca 2010. veće za 2,5%.