Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Zlatna povelja Matice hrvatske za Leksikon zadarskih laureata Romana Segarića

20.07.2019. 12:29
Zlatna povelja Matice hrvatske za Leksikon zadarskih laureata Romana Segarića


Leksikon zadarskih laureata Romana Segarića i ogranak Matice hrvatske u Zadru dobili su novo veliko priznanje – Zlatnu povelju Matice hrvatske, koju je njezin predsjednik Stipe Botica dodijelio za ovo kapitalno djelo, u kojem se obrađuje prošlost dodjeljivanja javnih priznanja Općine Zadar, Grada Zadra i Zadarske županije. Izdavač knjige je Sveučilište u Zadru, uz sunakladništvo Matice hrvatske – ogranak Zadar i Družbe »Braća Hrvatskog Zmaja – Zmajski stol u Zadru«. Urednik knjige je prof. dr. sc. Josip Faričić, prorektor Sveučilišta u Zadru.


Preko 800 imena
– Ugodno sam iznenađen ovim priznanjem, iako o nagradama nisam razmišljao kada sam pisao knjigu. To doživljavam i kao priznanje svima onima koji su sudjelovali u njezinom objavljivanju, pogotovu dr. Faričiću, kojeg zbog uredničkog posla, dopuna u tekstu i pripreme knjige smatram i suautorom, zatim rektorici Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijani Vican, koja je pokazala veliki interes za njezinim izdavanjem, kao i svima onima koji su dobili nagradu ili organizirali dodjele nagrada, kaže Segarić.
Nakon zadarske promocije u Svečanoj dvorani knjiga je predstavljena i u dvorani Matice hrvatske u Zagrebu. Povelja je 6. srpnja uručena predstavniku zadarskog ogranka prof. dr. sc. Josipu Liscu, da bi napokon došla u ruke autora.
– Objavljivanje knjige imalo je veliki odjek ne samo u zadarskoj, nego i u hrvatskoj javnosti. Radi se o velebnom djelu u kojem je autor, bez uzora u stručnoj i znanstvenoj literaturi, konzultirao opširnu građu te prikupio preko 800 imena, ističe predsjednik Matice hrvatske – ogranak Zadar dr. sc. Radomir Jurić.


Nagrada Zadarske županije 1997. godine Anti Gotovini
Na ideju o pisanju knjige Segarić je došao kada se u Znanstvenoj knjižnici susreo s Leksikonom nobelovaca. Pomislio je kako bi on tako mogao napisati knjigu o osobama koje su dale doprinos razvitku Zadra, a kao polaznu točku uzeo je javna priznanja. To je uvelike olakšalo kasniji rad jer nije sam trebao ocjenjivati nečiji doprinos.
– Riječ je o enciklopedijskom djelu u kojem su navedeni svi dobitnici. Ima tu sigurno i više i manje zaslužnih, no na čitateljima je da to procijene, kaže Segarić.
Ideju je iznio na Zmajskom stolu, koji mu je dao podršku u radu. Konzultirao je najprije arhiv Gradske uprave, u kojem se nalaze dokumenti od 1992. godine, a nakon toga Državni arhiv Zadar i županijsku arhivu. Odluku o uspostavljanju gradske nagrade donio je 1961. godine predsjednik tadašnje Skupštine općine Zadar Ante Sorić Golub, ali ona nije provedena do 1964., kada ju je ponovno utemeljio Jovica Jokić. Rečeno je da će se nagrade dodjeljivati onima koji su zadužili Zadar od oslobođenja 1944. godine. Prvi dobitnici bili su kirurg dr. Ante Dreščik, direktor Gradske knjižnice Ante Kitarović, dekan Filozofskog fakulteta Žarko Muljačić, učitelj Krsto Petani, bivši predsjednik SO Ante Sorić Golub i tehnički direktor Tvornice kože Franko Valčić. Nagrada Zadarske županije, tada još uvijek Zadarsko-kninske, prvi je put dodijeljena 1997. godine, i to generalu Anti Gotovini.




Od gradskih pometača do akademika
– Leksikon bi bio suhoparan da nije kronologije, informacija o tome kako su se birali predsjednici odbora za priznanja, što je govoreno na dodjelama, koje su to institucije dobivale nagrade. Usporedio sam i vrijednost novčanih nagrada tada i danas – najniža je bila, prema tadašnjem tečaju, 83 američka dolara, a danas je između dvije i dvije i pol tisuće eura.
Dobitnici su pripadnici različitih društvenih skupina, od gradskih pometača do akademika. No, ono što je Segariću posebno upalo u oči je da među dobitnicima nagrade za životno djelo nema žena.
– U promatranom razdoblju niti jedna žena nije dobila nagradu za životno djelo, a svega 11 posto svih nagrada otišlo je ženama. Zato sam knjigu posvetio općenito ženama, a posebno Milki Antak rođ. Surać, koja je u svom domu na adresi Kraljskog Dalmatina 5 podigla i udomila 26 djece. Toj ženi treba podići barem spomen-ploču, kaže Segarić.
Mnogi spomenuti u knjizi kasnije su se Segariću javili, zahvalili na lijepo napisanim biografijama, spominjanju njihovih obitelji. U knjizi su, naime, prikazani i odnosi pojedinih dobitnika, jer je tu bilo bračnih parova (Derossi, Benini, Blaslov…), braće (Romano i Josip Bajlo), roditelja i djece (Vjekoslav i Tihomil Maštrović, nekadašnji direktor Borisa Kidriča Drago Labar i hematolog dr. Boris Labar…). Najmlađi dobitnik nekog priznanja je Šime Fantela, koji je već s 12 godina zaslužio Grb Grada Zadra.