PRIČE I CRTICE O VINU Što će vinari s punim bačvama pred ovogodišnju berbu?!

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
U godini kada se zbog krone vino gotovo ne pije zbog izostanka »feštanja« i sezone
Osim što ovu godinu nisu gotovo ništa zaradili, vinare čeka kriza punih bačava, a vinogradarima će malo tko kupovati grožđe, a mi im možemo pomoći misleći globalno - pijući lokalno
Damir MARIČIĆ
A grožđe rodilo da je milina

Corona virus nije na koljena bacio samo turističke i ugostiteljske firme i radnike već je i vinogradarima i vinarima donio najveću krizu ikad. Zbog nerada ugostiteljskog i turističkog sektora (tzv. HORECA), kroz koji plasiraju ogroman dio, vino je neprodano. Oni koji su otvorili kušaonice i imali prodaju na kućnom pragu ostali su i bez tog dijela kolača, jer gostiju je manje. Konačno, fešta, veselica, pireva, mjesnih svetaca, krstika, pričesti ili tek masovnijih druženja i guštanja, gdje bi se i vino pilo, gotovo da nije bilo. Izvoza ionako gotovo da nismo imali, a sada je teže bilo kome prodati vino nego Eskimima led, jer ga je i svijet, a posebno Europa, prekrcan.
Našim vinogradarima i vinarima, s prostora Zadarske županije, tek stasalim kroz ovih 10-tak ili nešto više godina, a na čije smo recentne uspjehe postali ponosni, prilike će biti posebno teške. Najveći broj ih je tek u razvoju posla i ciklusima investiranja, i tek djelomičnim probojem na tržište. Domaće tržište preplavljeno je ponudom cjenovno povoljnijih vina s kontinenta odnosno Slavonije, Baranje, Srijema,do Istre.. a o makedonskim cijena i vinima da ne govorimo, a trgovinski lanci prepuni akcijskih cijena vina sa svih strana svijeta. Istovremeno osiromašeno stanovništvo, ili što tek sluti osiromašenje, i kad kupuje vino, nisku cijenu ima kao kriterij. Ovdašnja vina iz krša, suhe zemlje pune sunca, s loza koje minimalno rode, a upravo su zbog toga iznimna u snazi, esktraktu, aromama,... takvom cjenovnom ratu ne mogu konkurirati. Uz opterećenost takvim »prednostima« da prave mahom vrhunska vina, investiranjem, jer su tek u razvoju podrumarstva, neki i vinograda, nužnosti navodnjavanja,... »lufta« za obaranje cijena imaju malo. A podruma i »suđa« odnosno tankova, bačava i prostora za njih, da bi vino ostavili za iduće, valja bolje godine, najčešće je i manje. Upitali smo nekolicinu istaknutijih vinara prijeti li im »kriza punih bačava«.

Bez problema sa »suđem« u manjih vinara (Glavić, Vrsaljko, Bačić, za sad i Degarra,..)

Tomislav Glavić govoreći o vlastitoj proizvodnji koja je još uvijek malena kaže:
- Osobno sam na staroj razini i ne bi trebao imati probleme oko skladištenja. Istina je da oko pola količina grožđa prodajem, mahom poznatim kupcima, a tu se može javiti problem. I ti su kupci imali pad prodaje i moguće im moje grožđe za ovu godinu neće trebati.
Željko Vrsaljko kaže da nema briga, iako bi naravno bolja prodaja i njemu dobro došla:
- Smanjena je prodaja svugdje ali kapacitet podruma je 50.000l i suđa ću imati dovoljno. Radim po principu »pokri se kolika ti je deka« i bez kredita i ambicije da bi proizveo 100.000 l, a da onda mislim kome ih prodati. Moji su kupci u 95% domaći ljudi a prisutan sam i u restoranima i ovo me vrijeme nije »ubilo«. Ne zaljećem se jer uvijek je neka kriza. Očekujem 20 do 30.000 litara, kredita nemam i manje više sve nastojim uraditi sam, kao i kušaonicu koju nisam je digao za tri mjeseca već pomalo kroz godine. Meni je ovo obiteljski biznis na kome ću i ostati.
Božo Bačić (ponovo) je tragična figura ove godine jer njemu je krupa »pobrala« rod i eliminirala probleme koji sad napadaju:
- Nakon krupeje utvrđeno da sam ostao bez 80% roda pa tih briga - nemam, s gorkim nam osmijehom prenosi Božo.
- Inače suđa nemam dovoljno kao ni podruma, ali sam grožđe većinom prodavao, što bi vjerojatno ove godine, da imam urod, bilo teško, jer su kupci ostali bez prodaje. I ovo što će biti teško će se prodati jer otučeno krupom neće izgledati nimalo privlačno kupcima, pa će u našu preradu.
​​Dane Šulentić koji sa Matom Pestićem (pod budnom stručnom paskom Dragane Šulentić) vodi briljantan projekt Degarra, koji je odavno nadrastao »garažu« iz koje je nastao, te su na putu ka većim ovdašnjim vinarijama, ne očekuje probleme:
- Podrum i opreme su za 100.000 litara a berba će biti bitno manja jer smo tek u sadnji novih vinograda. Biti će bitno manje kupnje grožđa od naših partnera i kooperanata. Na nesreću Božo Bačić i dio naših vrhunskih vinogradara s područja stankovčkog i zaleđa, od kojih smo kupovali su zbog krupe toliko stradali da i neće imati grožđe za prodaju pa će ispasti da ih nećemo iznevjeriti. Upitali smo naravno i za prodaju u kušaonici poviše Bokanjca:
- Briljantno, vrhunski. Najbliži smo gradu i tko god ukuca wine testing, wine drink ili slično na tripadvisoru ili bilo kojoj tražilici kao najbliži izbor ponudit će mu nas, sa najvišim mogućim ocjenama, što je krivnja vrhunskog čovjeka sa znanjem četiri pet jezika i golemim iskustvom koji to odrađuje. Ovaj kontakt, doživljaj i osjet pravog vinarstva je nešto što gost zauvijek pamti.
​Što se vinograda, koji stasaju, i još se sade, tiče kaže:
- Imat ćemo prvi rod s dvogodišnjih 12.000 panja a očekujemo oko 5 t pošipa, a za sad je divota.
I posebnost Degarre su dominantno - bijela koja se bitno više troše od ovdje vladajućih crnih.

Veći vinari boteljirat će dio starijih vina (Kraljevski vinogradi, Škaulj, PZ MasVin)

Zoran Pantalon iz Kraljevskih vinograda, kao najveće ovdašnje vinarije, nakon Korlata - Benkovca, u sastavu Badela, kaže:
- Prodaja je prepolovljena. Morat ćemo prije berbe dio vina prebaciti u boce za osloboditi mjesta za naših formalno 300.000 panja i njihov rod, iako dio nam je loza uništila vatra pred dvije godine, a nismo dosađivali.Pošip ćemo »izbocirati«, a po viđenju stanja i dio crnih vina. Dio grožđa smo prodavali put juga, a sad ćemo vidjeti što će biti s tim. Nismo koristili mjere a s jednim dijelom vina o tome smo u razmišljanju (krizna destilacija, a za dio vina s kojim nisu prezadovoljni) makar su cijene nikakve, a i papire su zakomplicirali kako to mi znamo. No, imamo vremena do konca kolovoza pa ćemo vidjeti, zaključuje Zoran.
​Oko degustacije u konobi i kušaonici u srcu vinograda u Punta Skali kaže:
- Izvrsno ide i sad. Tu problem distance ne postoji a doživljaj od vidika do naših vina i gastro ponude je izazovan i upečatljiv. Naravno da je i prodaja drugim kanalima bolja da bi dobro došlo. Muka će ostati, ali kod nas je sve takvo, pa smo i navikli. Navuče nas država snažnim poticajima, koji se poslije istope, a potom nam okrenu leđa, što se uostalom događa u svom našem agraru.
​Linija povoljnijih kvalitetnih vina »Grgur vinski« je novost?
- Dobro ide, punudili smo vrlo lijepa vina po pristojnoj cijeni, naravno šteta što je projekt krenuo u koroni, ali ima pomaka.
Šime Škaulj puni upravo u boce 20.000 litara.
- Nadamo se da će to, uz prodaju kroz sve kanale, a neke i nove, biti dovoljno da sve vino stane. Grožđe u nas više košta od potpore za destilaciju, a i naša su vina većinom vrhunska, a takva se ne desetiliraju, već će to biti mjera za stolna vina niže kvalitete.
Kapacitet podruma i opreme nam je 200.000 l, a s ovim što ide u boce oslobađamo bačve. Za vrhunska je vina i preporuka odležavanja. Na sve se načine »bakćemo« i s prodajom po lokalima, drugim kanalima, a znate koliko je i ovdje dolazilo grupa pa i sa kruzera kojih sada nema,.... Očekujemo 150 tona grožđa i do 80.000 l vina, a rodilo je lijepo, ističe Šime ponavljajući da valja ovdašnje ljude upoznavati da u svom kraju imaju vrhunska vina ovjenčana nagradama, a da ne kažemo - da su od grožđa, što za mnogo što što se kupuje ne znamo.
Radoslav Bobanović iz PZ Masline i vino kaže kako ona stara glasi:
- Bolje biti ranjen nego ubijen, kažu, a bogme nas je sve skupa »ubilo«. Najviše nam nedostaje HORECA kanal (hoteli, restorani, kafići) koji nije ni radio a i sad je »tanji«. Iako vidite da ljudi ovdje u kušaonicu dolaze, to nije usporediti s lanjskim. Imali smo dobru prodaju kod stalnih domaćih i nešto stranih kupaca, bitno smo podigi prodaju on line putem weba itd. ali je to nedovoljno. Bit ćemo dobri, s dijelom vina u boteljama. Kapacitet je 120.000 litara,a očekujemo bolju berbu, oko 35.000 l vina. Suđa ima dovoljno, crno može stajati, a bijelo i roze nam se redovito proda. Nadajmo se i u ovom ostatku ljeta boljoj prodaji, zaključak je Bobanovićev.

 

Državne (EU) intervencijske mjere neće koristiti nitko

Treba reći da je država svjesna europskih razmjera krize uvela dvije krizne mjere za vinare. Jedna je pretvaranje vina u alkohol kroz destilaciju gdje daje 5 kn za litru vina cca do 12% alkohola, ili da daje novčanu participaciju za skladištenje ako nemaju dovoljno svog prostora. O tome koristi li itko te mjere najprije razgovaramo sa Tomislavom Glavićem predsjednikom Udruženja vinara Zadarske županije koje za sad okuplja 28 članova s vinima na tržištu iz 25 vinarija.
- Ne, prema našem saznanju nitko se za te mjere neće javiti, već će se to odnositi na najveće proizvođače sa milijunima litara mahom iz kontinenta. Ovdje smo uz nešto iznimki mali proizvođači. Uz to ovdje je kilo grožđa od kakvog se rade naša vina skuplje od tih 5 kuna, a treba vam dva kila za litru vina. Konačno ovu mjeru prigrlit će proizvođači vina koja ne mogu stajati, jer kroz godinu odnosno dvije izgube svojstva što se mahom odnosi na bijela i blaža vina. Ovdje je još uvijek 70 do 80% proizvodnje crnih i to moćnih vina koja ne samo da mogu stajati godinama već se to i preporučuje, a i ovdašnja bijela od pošipa i chardonnaya i sl. podnose vrijeme,... Konačno kako se radi o manjim proizvođačima kojih je većina usklađivala rast sa signalima tržišta, dakle s manjim količinama i kakvim takvim plasmanom uz more, nisu problemi kao u Slavoniji i drugim sličnim oblastima, ističe Glavić.
Sve ovdašnje vinare muči i svi osjete pad plasmana i nedostatak novca a berba čeka. Mimo muke vinara, velik će problem imati vinogradari koje ne proizvode vino već prodaju grožđe, a proizvode tek manje vina za sebe. Oni mahom nemaju ni podrume niti bačve odnosno suđe i prostore u kojima bi vino držali ako kupci ne preuzmu grožđe. Tu se očekuju najveći problemi. Značajan broj nadinskih vinogradara, kao primjer, koji imaju oko 3 ha vinograda s kojih bi u za sad dobroj godini mogli dobiti 30 tona grožđa, što je 15.000 litara vina, a većina ih je za sebe radila tisuću ili malo više i ima toliko i prostora i bačava.
- Njima je jedina nada da se ne uvezu, kao inače, velike količine grožđa iz Makedonije, koje će se prodavati po pijacama, ili nerijetko i noćom voziti ka nekim vinarijama (ne ovdašnjim), složni su i Glavić i Šime Škaulj i drugi vinari.
​Uglavnom, više je nego tragikomično da bi neki vinogradari, koji ove godine neće imati kome prodati grožđe, voljeli da ih je nabila krupa da bar dobiju osiguranje. ​

 

Kupujmo svoje - vrhunsko je!

Uz dramatičan pad prodaje, posebice zbog izostanka segmenta HORECA tržišta, corone i pad turizma, ostaje stari problem ovdašnjeg nedovoljnog ponosa i vjere u - svoje. Govorimo dakle i o lokalpatriotizmu kao sastavnici vinarstva inače sveprisutne u svijetu, jer neće vam u Bordeuxu ponuditi vino iz Burgundije niti u Toskani iz Apulije. Dakle na staroj smo ali preinačenoj sintagmi » misli globalno - pij lokalno«!
Zašto bi netko pio domaće dakle vino iz Zadarske županije, a ne neko drugo? Ovo je temeljno pitanje uspjeha naših vinara. Naime mi u većini imamo »butik« proizvođače gdje malo tko prelazi 50.000, a svega tri 100.000 litara. Da sami pijemo ovdašnja vina, i nudimo ih gostima, u normalnim bi godinama 1. srpnja ostali bez njega, a ne da stoje viškovi. To je rezon proizvođača. Rezon kupaca je što se ovdje, makar nisu slavna kao vina iz nekih drugih regija, u posljednjih 15-tak godina proizvodnja razvila dotle da se ovdašnja vina po ocjenama neovisnih istaknutih stručnjaka penju na vrh hrvatske kvalitete. Pitanje cijene se nameće jer ljudi mahom idu za jeftinim vinom, a ovdašnja su skuplja. Istina je da je ogroman dio ovdašnjih vina vrhunsko vino i kad bi se usporedilo s cijenama drugih vrhunskih vina - cijene su iste. Ipak ima i ovdje kvalitetnih vina od 30-40 kuna, a za manje novce ćemo teško kupiti tuđa vina jednake kvalitete. Kod stolnih vina niže kvalitete, valja priznati da ih ovdašnji vinari ne rade, a znamo da su se do rata u tadašnje dvije vinarije samo takva radila.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 4.5 (2 glasova)