Prijevodi pjesama Velimira Žige nerijetko nadmašuju originale

Postoje razne vrste tekstova, poput pravnih, tehničkih ili književnih pa nam je stoga i logično da postoje mnoge vrste prevođenja i prevoditelja specijaliziranih za pojedine vrste tekstova. Svaka vrsta teksta zahtijeva poseban pristup i ima posebne zakonitosti koje su specifične samo za nju, struku, stručnost, stručne riječi, kratice i odrednice.
Primjerice, prijevod tehničkih tekstova zahtijeva visoku razinu poznavanja stručne terminologije, ali i načina izražavanja tipičnog za pojedino znanstveno ili stručno područje. Slično je i s pravnim tekstovima, u kojima je izuzetno važno razumjeti i prenijeti svaku najmanju pojedinost navedenu na papiru. Vladanje pravnom terminologijom. Pravna potkovanost. Jasnost i nedvosmislenost. U tom je pogledu prevođenje struka koja zahtjeva predanost i pedantnost, pokoravanje pravilima i posvećenost detaljima. No, ona ima i svoje drugo lice, koje najviše dolazi do izražaja u potpuno drugačijoj vrsti prevođenja – književnom prevođenju. U savladavanju teških poteškoća jezika s kojeg se prevodi, uz često nijem rječnik, bez riječi u najvećem dijelu riječi.

Prenošenje misli, srži i poruke
U književnom je prevođenju dužnost prevoditelja prenijeti misao pisca, njegovu poruku i srž onoga što želi reći, što ponekad zahtijeva izmjene u izboru riječi, stvaranje neologizama, dovijanja raznoraznim pjesničkim slikama koje nisu učestale, ili ne postoje, u našem jeziku, a sve kako bi se prenijela upravo ta poruka ili taj osjećaj, ili kako bi se stvorila baš ta slika u mislima čitatelja.
U tom je smislu prevođenje struka vezana strogim pravilima, ali i obilježena svojim umijećem kršenja tih istih pravila. Prevođenje je ples riječi u vrtovima i cvjetnjacima riječi. Usadne besjede. Mozaici riječi. Slagalice od blistaja slike duše. Kroz teme vremena, nova čitanja, dotaknuti dušu pjesnika. Osjećati njegove osjećaje. Sve rečeno i još toliko toga podcrtano je profesorom Žigom. Podcrtano širinom njegovog djelovanja i rada. Širok je raspon njegovih prijevoda i bavljenja prevoditeljstvom. Od izravnoga kontakta s izvornim govornicima, upoznavanjem turista s baštinom i ljepotama grada Zadra kao turistički vodič. Pa kao stručni tumač, profesor, predavač… Široka je lepeza profesorovoga djelovanja koja se novim spoznajama obogaćuje i širi i dalje.
U ovoj zbirci prijevoda nalaze se pjesme koje je profesor Velimir Žigo preveo s portugalskog, španjolskog, francuskog i talijanskog jezika. Uz prijevod usporedno donosi izvorni tekst.
»Na primjeru Beaudelairova »Albatrosa« pokušat ću prikazati svoj prevodilački pristup. Osvrnut ću se ovdje na prijevode Vladimira Nazora, Vladislava Kušana i Dunje Robić.
Nazorova prijevoda sjećam se još iz gimnazijske čitanke, a ovaj tu je iz Krugova koji se šire (1997.), Izbor iz svjetske lirike 19. i 20 stoljeće, priredio i sastavio Luko Paljetak, objavila ABC Naklada Zagreb. Kušanov prijevod Albatrosa nalazi se u knjizi: Charles Beaudelaire, Cvjetovi zla (1978.), IV prošireno i popravljeno izdanje, MH Zagreb. Nadalje stoji da je knjigu sastavio Vlatko Pavletić sabravši prijevode Željke Čorak, Vladimira Gerića, Ante Jurjevića, Vladislava Kušana, Zvonimira Mrkonjića, Dunje Robić, Mirka Tomasovića i Tina Ujevića. Prijevod Dunje Robić nalazi se u knjizi: Charles Beaudelaire, Cvjetovi zla (1994.), izdavač je Konzor Zagreb.«, naveo je profesor Velimir Žigo

Dubinsko čitanje pa prevođenje
U predgovoru je istaknuo: »Svakom mojem prevođenju prethodi dubinsko čitanje. Ako sam dobro pročitao trebao bih biti u stanju to pismeno uobličiti u prijevodu. Kako to činim? Postupno. Najprije izradim doslovni prijevod. U njemu je sadržan smisao izvorne pjesme. Njega se držim, od njega polazim i njemu se vraćam u traženju najprikladnijih riječi za oblikovanje konačne verzije, zadnje inačice prijevoda. REM TENE VERBA SQUENTUR. Kad sam i ako sam jasno shvatio smisao, odnosno bit pjesme, res, rei f, onda ću lakše naći najprikladnije riječi, uerba, orum n, da to izrazim«.
S dugotrajnim prevodilačkim stažom profesor Velimir Žigo, samozatajan i radišan, briljantan i raznolik intelektualac, zauzima izuzetno mjesto u okvirima našeg suvremenoga prevodilaštva. Drugačiji prijevodi potvrda su tome. Njegovo snažno poniranje u bit pjesme dosiže original, a nerijetko ga premaši nadogradnjom. Čuva osobnost originala i vlastitost pristupa. Knjiga je ova sjajan zbir prijevoda.
Profesor Velimir Žigo ubaštinjuje u hrvatsku književnost pjesnike i pjesme koje nam u Drugačijim prijevodima prevodi. S toliko ljubavi i strpljivosti, nema tu mjesta za nervozne ljude, već samo za ljubav i strast. U zlatnu čašu našeg jezika tuđe vino toči.