Zalijeću se u ljude, otimaju hranu iz ruku, kopaju po otpadu, klikću...

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
(Ne)moj, galebe
Širenje populacije galebova problem je u svim mjestima uz obalu, ali najveći krivci su ljudi. Upravo im ljudi daju mogućnost za razmnožavanje, na način da deponiji otpada, gdje se oni najviše i skupljaju, nisu zatvoreni, već otvoreni, da se kante za smeće i kontejneri ne zatvaraju do kraja, upozorava Maljković
Marin GOSPIĆ
S komadićem hrane na zadarskom Forumu

Prekomjerna populacija galebova klaukavca bizaran je, ali sve prisutniji problem s kojim se suočavaju stanovnici mediteranskih naselja. Iz dana u dan sve ih je više, sve češće rade probleme, postaju agresivni u potrazi za hranom, znaju se zalijetati u ljude ili im iz ruke oteti komadić hrane, kopaju po otpadu, raznose ga po ulicama, glasno klikću noću.... Niz je poveći kada bismo krenuli nabrajati sve nedaće s kojima se zbog njih susreću stanovnici gradova uz more.

Dogodine suradnja s Gradom Zadrom

U cilju kontrole njihove populacije prije tri godine u Zadarskoj županiji predstavljen je projekt »Uvođenje programa Kontrola i suzbijanje populacije galeba klaukavca i procjena rizika prekomjerne populacije za zdravlje ljudi«.
Međutim, galebova je sve više, a iz dana u dan postaju sve naporniji ljudima.
- Prije tri godine u Županiji smo predstavili projekt kako bismo na humani način raselili galebove, a dogodine planiramo ostvariti suradnju s Gradom Zadrom, najavio je Nenad Maljković iz udruge Moj otok.
- Širenje populacije galebova problem je u svim mjestima uz obalu, ali najveći krivci su ljudi. Upravo im ljudi daju mogućnost za razmnožavanje, na način da deponiji otpada, gdje se oni najviše i skupljaju, nisu zatvoreni, već otvoreni, da se kante za smeće i kontejneri ne zatvarju do kraja pa oni slete i razbacaju smeće po ulicama, to su njihova hranilišta. Lijepo je baciti komadić kruha jednom galebu, ali za tren će ih doći nekoliko, postaju agresivni u potrazi za hranom i tako unedogled. Ako im omogućimo da se hrane, oni će na tim lokacijama i ostajati, razmnožavati se. A uzmemo li u obzir kako galeb u prosjeku ima tri mlada u godini, broj im brzo raste, naglasio je Maljković te dodao kako su predložili da se prilikom izgradnje novog deponija u Zadarskoj županiji isti zatvori.
Velik problem, prema njegovom saznanju, imaju i u Gaženici i Zračnoj luci Zadar pa Maljković smatra kako bi na ponovljenoj prezentaciji bilo puno sudionika koji su spremni sudjelovati u projektu.

Model iz Poreča

Galeb klaukavac u potrazi za hranom promijenio je svoju biologiju i naselio se u gradovima, gnijezdi se na krovovima zgrada, obiteljskih kuća.
Gradu Zadru Maljković planira predstaviti vrlo uspješan model iz Poreča gdje već nekoliko godina rade na tome po principu postavljanja lažnih jaja u galebova gnijezda. Riječ je projektu koji je dosta skup, ali ukoliko se više dionika u njega uključi tada ni sredstva ne bi trebala predstavljati problem.
- Kad se lažna, plastična jaja zamijene u gnijezdima, galebovi ukoliko nemaju pomladak u dvije, tri godine, ta gnijezda napuštaju, objašnjava Maljković.
Problem kontrole populacije galebova tim je veći jer nemaju prirodnih neprijatelja, iako ih u posljednje vrijeme u potrazi za hranom sve više napadaju vrane koje su također u sve većem broju s kontinenta preselile uz obalu.
Budući da se galebovi hrane po odlagalištima otpada, oni su također i prenosioci raznih bolesti. Naime, njihov izmet može sadržavati bakterije koje su otporne na antibiotike, ali i razne parazite kojima se preko vode mogu zaraziti i ljudi. Stoga je nužna kontrola nad populacijom ovih, za nas domaće, lijepih, ali sve nepodnošljivijih ptica.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 1 (1 glasova)