Odmah bih potpisao da se u organizaciju karnevala uključe Puntamičani, Arbanasi i Bokanjani

Natječaj za karneval raspisat ćemo odmah po završetku sezone; najkasnije za mjesec dana. Nadam se da će sljedeće godine sve biti organizirano kudikamo prije, te da će karneval biti i puno kvalitetniji, iako mislim da je ove godine postignut iskorak i da je sve bilo atraktivnije
Direktor Turističke zajednice Grada Zadra Zvonko Šupe odgovara na pitanja čitatelja postavljena putem internetske stranice Zadarskog lista.
* Može li i na koji način Turistička zajednica kontrolirati rad iznajmljivača koji rade na crno?
– Državni inspektorat kontrolira rad na crno, pa tako i neregistrirane iznajmljivače. Zakonodavac propisuje rad iznajmljivača i kazne za rad na crno. U svakom slučaju na razini resornog Ministarstva i inspektorata treba donijeti odluku o pojačanoj kontroli toga radi li netko na crno, pa čak i ako to znači malo manje kontrolirati legalne iznajmljivače, jer kod njih može doći do manjih pogrešaka, ali one se mogu otkloniti u hodu. Sadašnji zakon nije dovoljan, možda treba donijeti i neka privremena rješenja, ali svakako se nešto mora promijeniti jer na ovaj način država samo gubi.
Prkosni “ilegalci”
* U okviru dodjele godišnjih priznanja djelatnicima u turizmu, Turistička zajednica nagrađuje i iznajmljivače. U kojoj mjeri ta akcija ostvaruje svoj cilj kao poticaj iznajmljivačima da legaliziraju svoju djelatnost?
– Svaka nagrada pozitivno utječe na nagrađene i na one koji se žele natjecati tj. dobiti nagradu i priznanje za svoj trud. Stvarnost je takva da ima, nažalost, dosta iznajmljivača koji bi htjeli legalizirati i ono što se legalizirati ne može. Oni onda “prkose” na način da iznajmljuju svoje prostore i praktički provociraju legalne iznajmljivače. Najgore što vam se može dogoditi je da u nekoj ulici imate iznajmljivače koji imaju sve papire, sve prijavljuju i sve plaćaju i kod njih inspekcija dolazi, a da preko puta, ili u ulici pored, imate ilegalne iznajmljivače kod kojih inspekcija ne ide, jer oni nisu na popisu iznajmljivača. To je tragedija, to je ono što je kod nas vrlo loše.
* Hoćete li i kada organizirati sastanak s legalnim iznajmljivačima soba i apartmana?
– Mi smo za sve moguće sastanke gdje bismo se ujedinili u namjerama i idejama, ali nije lako ujediniti sve iznajmljivače kad oni imaju različite interese; nije isti status onih u prvom redu do mora i onih u petnaestom. Ima ljudi koji znaju da nije dovoljno imati samo svoj apartman i popunjavati ga. Važno je imati zajedničku, ali dugoročno postavljenu ponudu na tržištu. Većina turista želi znati gdje dolaze i kakvi ih apartmani očekuju. Važno je konstantno podizati kvalitetu apartmana, postići to da ona bude iznad nužne zakonske norme. Mi jesmo za sastanke, ali teško se dogovarati s velikim brojem ljudi koji imaju različite poglede na koje, uostalom, imaju pravo. To je njihovo vlasništvo.
* Nije na odmet razjasniti kako je uloga Turističke zajednice u zastupanju iznajmljivača različita od one koju može imati njihovo cehovsko udruženje.
– Turistička zajednica Grada Zadra treba zastupati iznajmljivače soba i apartmana u jednakoj mjeri kao i sve druge koji se bave bilo kojom vrstom turističkog biznisa. Mi smo ti koji promičemo i stvaramo ugođaj u našoj sredini i sigurno ćemo s ponosom istaknuti kako imamo dobre apartmane, kao što se ponosimo nekim hotelima, restoranima, plažama i najčistijim morem. To je ono što možemo; sve drugo bi bilo zadiranje u prava ili ingerencije drugih ljudi ili institucija.
Koncerti gratis kontraproduktivni
* Prošle godine ste najavili kako bi se koncert grupe Iron Maiden mogao održati u Zadru, pa je žalosno što je takav spektakl prepušten Splitu, a u Zadar je doveden već pomalo zaboravljeni Lenny, dok Maideni imaju najveću turneju ove godine i svi su im koncerti rasprodani. Hoćete li sljedeći put bolje razmisliti prije nego takav „show” prepustite nekom drugom?
– Ako pričamo o zaboravu, mislim da su, u usporedbi s Lennyjem Kravitzom, Iron Maiden stvar prošlosti. Uostalom, jedno su želje, a drugo mogućnosti. Za Iron Maiden se tražio puno veći prostor, a takav prostor, zbog rekonstrukcije našeg nogometnog igrališta, nismo imali. Mi smo izabrali Kravitza koji je svjetska zvijezda, a što se afiniteta tiče, teško je svima udovoljiti. Inače, kad već govorimo o rasprodanim turnejama, treba naglasiti da je koncert Lennyja Kravitza bio do te mjere rasprodan da smo mi na dan koncerta zaustavili prodaju ulaznica zbog sigurnosnih razloga.
* Koliko je ukupno ulaznica prodano?
– Dobit ćemo točan izvještaj, ali prodano ih je nešto preko 9.000. Važno je naglasiti da je 4.500 ulaznica prodano izvan Zadra, što znači kako je tog dana barem 5.000 ljudi došlo u Zadar zbog koncerta.
* Kome treba pripisati najviše zasluga za dolazak Lennyja Kravitza u Zadar i postoji li mogućnost da u Zadar dovedete grupu U2 besplatno?
– Što se zasluga tiče, one svakako idu na adresu svih naših sponzora koji su nas pomagali prošle godine kad je u pitanju bio koncert Zucchera i ove godine kad je bio Kravitz. Posebice bih zahvalio zadarskim sponzorima. Što se tiče grupe U2, nitko ne bi bio sretniji od mene! Što se tiče koncerta gratis, riječ je o jednom koncertu koji je procijenjen na milijunske iznose, ali mislim da bi bilo kontraproduktivno da bude gratis, jer kad je nešto besplatno, dobijete komentare u kojima se obezvrjeđuju izvođači i nastup. Iz tog razloga mislim da sve ono što je kvalitetno treba i naplatiti. Dat ću vam primjer; mi već godinama dovodimo “Lado” i ne naplaćujemo ulaznice. Svugdje u svijetu se, pa i u pulskoj Areni, ulaznice naplaćuju i prostori se napune, a kod nas, kad napravimo koncert na trgu ispred crkve Sv. Marije, samo zato što se ulaznice ne naplaćuju ne dođe ni deset posto onih koji bi došli da se ulaznice prodaju. To je pouka.
* Tko je zapravo izabrao izvođača; Vi, gradonačelnik, Gradsko poglavarstvo?
– Sve je podložno ponudi i potražnji. Mi informaciju dobijemo od profesionalaca, u ovom slučaju bila je to agencija “Lupa” iz Zagreba. Profesionalci donesu informaciju i ponudu i mi u ponuđenom tražimo sebe, svoj interes. Dogradonačelnik Dražen Grgurović, koji je i sam bio glazbenik, nam je pomogao. Može se reći da smo u tom izboru dogradonačelnik Dražen Grgurović, predsjednik TZ Grada Zadra Branko Ganzulić i ja uži tim, ali sve je prokomentirano na Vijeću Turističke zajednice, pa i na Gradskom poglavarstvu.
Ljudski faktor
* Hoćete li poduzeti nešto kako bi sljedeće godine Mitra zonata protekla bez tehničkih problema? Ideja je odlična, ali duge stanke pokvare ugođaj.
– Ove godine su se te stanke događale slučajno i to ljudskom pogreškom, jer je jedan od izvođača na brodu zapeo za kabel, a tehnički je vrlo komplicirano povezivanje zvuka između broda i kopna, odnosno mikrofona na brodu i razglasa na kopnu. Taj se slučaj s kabelom nije mogao riješiti u tom trenutku, a u generalnoj probi takve probleme nismo imali.
* Ima li Zadar financijska sredstva za organizaciju Red Bull Air Race utrke?
– Teško je reći tko ima toliko novca. Međutim, tako veliki projekti, koje snimaju ili prenose velike TV kuće, obično se rade uz totalnu pomoć velikih sponzora, odnosno Red Bulla. Malo se tko u takvo nešto može upustiti sam.
* Zašto niste skloni Glazbenim večerima u Sv. Donatu? Rijetko Vas se, kao i većinu gradskih dužnosnika, tamo može vidjeti. Zar se TZ Grada Zadra ne bi trebala više uključiti u ovaj projekt koji je jedan od najuglednijih kulturnih događaja u Zadru?
– Tvrdnja čitatelja je samo djelomično točna. Istina je da mene sad nema na Glazbenim večerima, ali je istina i da sam ja pasionirani posjetitelj i redoviti pratitelj Glazbenih večeri u Sv. Donatu. Još dok sam radio u hotelskoj kući “Borik”, a to mogu neki zadarski glazbenici i potvrditi, omogućavao sam smještaj glazbenicima koji su popunjavali Zadarski komorni orkestar u “Boriku” i time je “Borik” doprinosio i samoj kvaliteti Glazbenih večeri. Uvijek sam dolazio na koncerte; jedino me rana glazba nije jako impresionirala. Ima puno razloga zašto netko dolazi ili ne dolazi, a ja se, iz razloga koji za javnost nisu važni, tamo u jednom trenutku više nisam dobro osjećao, pa sam mislio da je možda i bolje da se ni ne pojavljujem. Kod mene se, a i vi ste mi svjedok, u uredu sluša isključivo klasična glazba, a zanima me je li to tako i kod organizatora. Ako jest, svaka čast. Ja nisam toliko stručan ocjenjivač, ali bih volio da je program malo kvalitetniji; nekad sam i mjesecima čekao pojedine koncerte, primjerice onaj Zagrebačkih solista. Također, Turistička zajednica Grada Zadra kvalitetno prati i zastupa programe Glazbenih večeri u Sv. Donatu na svojim web stranicama i u ostalim promidžbenim materijalima, čime ih dodatno promiče širom svijeta.
Glazbeni nastupi 600.000 kuna
* Zašto Petrčane kao jedno od vodećih turističkih mjesta nema mogućnost organizirati pravu feštu uz nekog poznatijeg izvođača? Nedavna feštica je bila sramota za cijelo mjesto, ne trebaju nama bake u fuštanima, nego nam treba zabava s plesom za stare i mlade. Kada to mislite promijeniti, jer Odbor turističke zajednice Petrčane ne može ništa bez vašeg odobrenja?
– To je dezinformacija. Mi smo program posložili na prijedlog ljudi iz Petrčana. Oni su tražili da se stvori malo folklornog ambijenta i da njihovi gosti dožive narodne običaje. Mi smo se potrudili pa smo u jednoj od četiri večeri organizirali i jako dobar koncert zadarskog sastava “Calypso”. Što se tiče onog da se bez nas ne može ništa, Turistička zajednica vodi računa samo o tome da se sredstva utroše na najbolji mogući način, da se dobije ono što Petrčanci žele, ali i da se to plati razmjerno kvaliteti. Mnogi su Turističku zajednicu počeli doživljavati kao vreću bez dna, iako nemamo toliko novca da svaku večer možemo imati Lennyja Kravitza! Nastojimo imati što više događanja, ali nikad nismo nešto organizirali, a da to nije bilo u suradnji i u dogovoru s mjesnim uredima Turističke zajednice. To vrijedi i za Petrčane.
* Po kojem su kriteriju izabrani izvođači koji gotovo svakodnevno u ljetnim mjesecima nastupaju na Narodnom trgu i koliko je novca izdvojeno za taj projekt?
– Izabrani su na temelju iskustava, saznanja o njihovoj kvaliteti i mogućnosti plaćanja tih programa. Vodimo računa o tome da jednom tjedno imamo klapsku večer, tu su i gostovanja skupina iz unutrašnjosti, jer smo vidjeli da publika jako dobro reagira, pogotovo na programe iz Slavonije. Imamo naše feštice, a dodali smo i malo našeg regionalnog folklora. To su tri osnove stvari, a da program ne bi bio suhoparan, nastojimo dodati blues, džez, evergreen. Dogodilo se to da su se izgubili plesnjaci i sastavi za ples, terase, i kad god radimo evergreen program, događa se da netko iz publike zapleše. To se pokazalo jako dobrim. Programe radimo prema sredstvima koje imamo; ti programi za cijelu sezonu dođu oko 500 do 600 tisuća kuna, ali su postigli potpun uspjeh, jer događajući se na trgu odmah pokazuju da je grad živ, da se nešto događa, a poslije gosti otkriju i druge programe; Kazališno ljeto, Glazbene večeri ili Zadar snova, i dok dođu do Orgulja i Pozdrava Suncu, njihov je doživljaj potpun.
* Splitska turistička zajednica već je utvrdila plan i program za cijelu godinu, uključujući novogodišnji doček i karneval. Kad će TZ Grada Zadra raspisati natječaj za organizaciju karnevala i odlučiti koliko će se novca utrošiti?
– Smiješno je uopće uspoređivati splitske i zadarske programe. Mislim da je Zadar u tome daleko ispred. Mi ćemo natječaj za karneval raspisati odmah po završetku sezone; najkasnije za mjesec dana. Nama je tako lakše, ali još nam se ne javljaju oni koji bi karneval organizirali. Treba znati kako Turistička zajednica manjim, a Grad Zadar većim dijelom financira karneval, ovisno o proračunu. Ove godine se dogodilo da nas je, neću reći zateklo, ali je kalendar bio takav da je došao suviše brzo, a nadam se da će sljedeće godine sve biti organizirano kudikamo prije te da će karneval biti i puno kvalitetniji, iako mislim da je ove godine postignut iskorak i da je sve bilo atraktivnije. Nisam stručnjak za karnevale, ali bih volio kad bi se u organizaciju uključili Puntamičani, Arbanasi, Bokanjani i drugi, jer su nadareni i zaljubljenici su u karneval i znaju to raditi. Tada bismo mi mogli biti više tehnička organizacija. Ja bih to odmah potpisao.
Zadar bolji od Dubrovnika
* Zašto u vrijeme dolaska broda “Zadar” iz Italije na rivi nema turističkog djelatnika koji bi pomogao gostima da se snađu, podijelio koji letak, poželio dobrodošlicu, ili jednostavno odgovorio na neka njihova pitanja?
– Mi smo uzorni primjer dijeljenja materijala. Rijetko tko je podijelio toliko planova grada kao naš Info centar i periferni centri. Kao i u svim svjetskim gradovima, gosti znaju gdje mogu dobiti turističke informacije. Kad se ljudi iskrcaju s broda, prvo gledaju kako će proći policiju i carinu i izići iz tog prostora. Na brodove redovito dostavljamo planove grada i info materijale, a njima se u našem skladištu opskrbljuju i sami brodari. Naše djelatnice odlaze na “welcome desk” kod dolaska određenih brodova. Info centar na Narodnom trgu radi do ponoći. Nastojimo i onim noćnim gostima, kojih je puno maje nego danju, biti na usluzi.
* Turističku ponudu treba svake godine osvježiti; pa što nas čeka dogodine?
– Svake godine smo bogatiji iskustvom, a završetkom investicijskih programa grad Zadar svake godine postaje sve atraktivniji. Ono što je za nas kao turistički grad važno, a što će se dogoditi sljedeće godine je raspoloživost preko 2.000 novih kreveta u Turističkom naselju Punta Skala. To će biti veliki zamah i mi ćemo, poučeni dosadašnjim iskustvom, sigurno biti još kvalitetniji.
* Povremeno se u medijima može naići na podatak o tome kako gosti koji dolaze kruzerima malo troše na kopnu. Postoji li podatak o tome koliko takvi gosti troše u Zadru i koliko je izgradnja pristaništa za kruzere doprinijela promociji Zadra kao turističke destinacije?
– Ulaganje u pristaništa za kruzere je vrlo važno za cijelu našu obalu, jer veliki broj gostiju tako dođe u grad. To je bolje nego prezentirati se na nekom sajmu, jer nikad ne možete napraviti tako dobar film kojim biste prikazali grad na bolji način od onoga što čovjek doživi kad vidi grad uživo. Što se potrošnje tiče, tu ima krivih procjena. Gosti s kruzera možda ne troše previše na onaj klasičan način, ali u Zadru, prema ispitivanjima Instituta za turizam, troše dvostruko više nego u Dubrovniku. Razlog tome je ne samo bogata kulturna baština, već i to što je Zadar okužen nacionalnim parkovima i parkovima prirode i ljudi u roku u kojem kruzer stoji mogu otići na izlete. To je također potrošnja. Možda se ne troši na brancine i zubace, ali se troši na drugi način. Ne trebamo voditi računa o tome tko na što troši, nego postati bogatiji u ponudi, pa će se povećati i potrošnja. Moram još napomenuti da su gosti s kruzera daleko zadovoljniji boravkom u našem gradu, jer se za razliku od Dubrovnika iskrcavaju u središtu grada gdje ih dočekuju svjetske atrakcije kao što su Pozdrav Suncu i Morske orgulje, a i sama ponuda trgovina je bogatija.
Na redu su suncobrani
* Planira li se i kada odrediti Mediteranu stilski prilagođen model suncobrana za sve lokale na Poluotoku koji bi zamijenio različite sponzorske suncobrane?
– To će se dogoditi vrlo brzo. To često spominjemo i već dulje vrijeme o tome razgovaramo. Nije uvijek jednostavno dogovoriti i uspješno završiti jedan takav projekt. To se mora napraviti, a sponzorski suncobrani bi sa svojim logom morali biti diskretni, a svakako treba odrediti model i boju suncobrana. Grad Zadar je već s Poluotoka “očistio” plastične sjedalice, i ovo ćemo vrlo brzo riješiti.
* Gdje se stalo s idejom promoviranja Zadra kao odredišta kongresnog turizma koji bi sezonu trebao rastegnuti na čitavu godinu?
– Kongresni turizam jedna je od naših najvažnijih odrednica. Cilj nam je produljiti sezonu kakvu smo nekad i imali; “Borik”,”Kolovare”, “Punta Skala”, “Pinija”. Nažalost, nismo imali velike mogućnosti, ali nisu ni drugi gradovi u Hrvatskoj, pa ni Zagreb. Zadru je sigurno potrebna velika kongresna dvorana s preko 1.000, a još bolje 2.000 mjesta, okružena s manjim kongresnim dvoranama. Kad to budemo imali, moći će se održavati veliki kongresi, a tada neće biti važno u kojem će hotelu gosti biti smješteni; bit će smješteni po cijelom gradu. Idejnim urbanističkim arhitektonskim rješenjem za Ravnice predviđa se izgradnja kongresne dvorane. To, uz gradnju još pet do sedam hotela u centru grada, može učiniti Zadar središtem kongresnog turizma. Kongresna dvorana s preko 1.300 mjesta gradi se u turističkom naselju u Punta Skali, a to će i njima osigurati još nekoliko mjeseci rada izvan turističke sezone.
Turistički Poluotok
* Jesmo li stigli išta bliže javnom konsenzusu oko toga treba li Poluotok biti turističko središte, spavaonica građana koji ne podnose glazbu iz lokala, ili poslovni centar?
– Mislim da je Poluotok već sada turistički opredijeljen u ljetnim danim. Ne možete zaustaviti ljude koji dolaze ne samo iz Zadra, nego i iz cijelog područja od Nina do Biograda. Važno je nastojati podići kvalitetu ambijenata u koje bi građani i gosti željeli doći, ali i stvoriti neke prostore koji će biti vječni.
* Unatoč tome, izgubili smo kavanu “Central”.
– Sami smo neke stvari tako usmjerili, zbog neiskustva ljudi često puta plaćaju ceh. Ali, sve je povezano. Razvoj kongresnog turizma sigurno će utjecati, primjerice, i na stvaranje bolje restoranske ponude i šire galerijske i muzejske ponude, i donijeti Poluotoku veću živost i izvan sezone, a ugostiteljima veći promet.

Bez godišnjeg odmora
* Jeste li, budući da su rijetki vjerovali u vaš reizbor, još jedan mandat direktora Turističke zajednice dobili zahvaljujući političkoj podobnosti?
– Ne znam tko je vjerovao ili nije, niti zašto bi oni bili rijetki. Ja sam vrlo kvalificirana osoba za ovaj posao i vrlo sam radišan. Nikad još u životu nisam bio na godišnjem odmoru, a sigurno je da znam raditi poslove kojima se bavim.
* Kad ćete u mirovinu?
– Kad se za to steknu uvjeti. Pa, zar sličim na umirovljenika?!

Ra(t)ni turisti
* Sjeća li se gospodin Šupe tko je bio prvi s turistima još u Domovinskom ratu u Zadru, i koja to bila godina? Može li kazati u kojem hotelu su bili smješteni?
– Sjećam se toga. Bio je to Jaroslaw Medek, češki turistički djelatnik koji čak po majčinoj lozi vuče obiteljske korijenje iz Hrvatske. On je prvi došao u „Novi Park” preko tadašnje agencije „Sunturist” i doveo četiri ili šest autobusa gostiju. Tada je još i Hrvatska vojska bila smještena u hotelu. On je znao za to. Sigurno ga je vodila i neka želja za dokazivanjem u zemlji svojih predaka. Tada sam bio šef prodaje u Hotelima Borik. To su bili prvi gosti koji nam tada nisu ništa zamjerali, iako hotel baš i nije bio spreman za prihvat gostiju. Bilo je to ’94. ili ’95.