Četvrtak, 25. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

6 C°

Šijavica u “Noći punog miseca”?

Autor:

19.08.2009. 22:00
Šijavica u “Noći punog miseca”?

Foto: Ivan JAMIČIĆ



Znam da i poznati kao što su Thompson i Mate Bulić šijaju, tako da vjerujem da bi i oni rado zaigrali. Kako je šijavica jedan od simbola Dalmacije, željeli bismo da se uvrsti u program “Noći punog miseca”, rekao nam je Šegota
Jedna od tradicionalnih igara u Dalmaciji je šijavica. Zanimljiva igra koja polagano odumire, iako igrači pokušavaju očuvati tradiciju i prenijeti igru na svoje potomke, mladi su više okrenuti računalima i videoigrama.
Seoske olimpijade
U zaleđu Zadra šijavica se još igra u rijetkim mjestima, a turniri se obično održavaju na seoskim olimpijadama. Jedna od klapskih pjesama nosi ime Šijavica, a njeni stihovi najbolje govore koliko je ona ukorijenjena i stara u ovom kraju: “Šijavico, igra mi te ćaća, oću i ja pa osta bez gaća”. Na nedavno održanom turniru u Karinu pobjedu je odnijela ekipa iz Radašinovaca, na čelu s Tomislavom Rakićem i Željkom Bašićem, dok je prijašnjih godina čest pobjednik bio Blaž Šegota iz Vukšića. On se ove godine nije natjecao.
– Šijavica se najčešće igrala po feštama, kada bi bio seoski blagdan, obično se tada skupljalo najviše ljudi i igralo bi se. Sada se igra samo po seoskim olimpijadama i skupi se malo ekipa, ljudi sve manje šijaju. Postoji tendencija oživljavanja ove igre. Mi igrači željeli bismo da se turniri organiziraju po mjestima diljem naše županije i vjerujemo da bi bilo puno gledatelja i natjecatelja. Znam da i poznati kao što su Thompson i Mate Bulić šijaju, tako da vjerujem da bi i oni rado zaigrali. Kako je šijavica jedan od simbola Dalmacije, željeli bismo da se uvrsti u program “Noći punog miseca”, kaže Šegota.
Za samu igru nije poznato kada se počela igrati na našem području. Većina vjeruje da je stigla od Talijana, iako Blaž Šegota kaže kako mu je pričao njegov otac da je igra tu još od vremena Austro-Ugarske Monarhije. U okolici Benkovca igra još uvijek živi, o čemu svjedoči Tomislav Rakić.
– Šijavica je jako interesantna tradicionalna seoska igra. Kod nas se igra u Radašinovcima, Vukšiću, Banjevcima i okolici, u gornjim krajevima se šija malo manje, ali prema Šibeniku svi igraju. U Karinu, gdje smo osvojili prvo mjesto, bila su još samo dva igrača iz Crljenika i Pristega. U mom selu šijavicu igra oko 150 ljudi, a počinju i mlađi od dvadesetak godina, govori Rakić dodajući i kako šijavica ovdje ima veliku tradiciju o čemu nam je više ispričao Blaž Šegota.
Nepisana pravila
– Meni je ćaća pričao kako se šijavica igrala za vrijeme njegovog ćaće u doba Austro-Ugarske i nije istina da su je ovdje donijeli talijanski fašisti, jer ona ima dužu tradiciju. Kod nas se igrala šijavica, kao i briškula i trešeta, priča Šegota, objašnjavajući što je najvažnije za ovu igru.
– Najvažnije je brzo računati i “skužiti” protivnika. Moraš brzo zbrajati i pamtiti, uvjek biti spreman s kojim prstom će ti doć i sačekat ga. Šijavica je igra znanja, brzine i vještine. Ima šporke igre i blefa, pravila su nepisana, ali ide se na poštenu igru iako ima ljudi koji sakrivaju prste, viču moje i kada nije i ako ga ne zaustaviš i ne snađeš se, punat je njegov, kaže Šegota, prisjećajući se kako se šijavica u Vukšiću igrala svakodnevno do rata.
– Prije rata šijavicu smo igrali po cijeli dan i cijelu noć. Bio je kafić “Hajduk” u kojemu smo igrali po zimi i nije bilo mjesta za ući u njega. Najčešće smo igrali po piće, ali nekada je bilo i igara po četiri janjeta i ako izgubiš, ne jedeš. Tradicija u zadnje vrijeme opada i bilo bi mi drago da se vrati u naše krajeve. Treba pronijeti vijest kroz županiju, pozvati i ove iz Šibenske županije. Bilo bi dobro da se organizira turnir u Benkovcu i mislim da bi tu bilo preko 30 ekipa. Mislim da bi bilo više publike nego na bilo kojem nogometnom turniru, govori Šegota.


Zbroj prstiju


Mura, mora, šije-šete ili šijavica je igra u kojoj je osnova brojenje. Osnovnu igru igraju dva igrača. Igra se tako da oba igrača istovremeno pokazuju ispružene prste od ništa do 5 i pritom izvikuju jedan od talijanskih brojeva u dalmatinskom govoru, kao kvatro, šije, šete, pretpostavljajući ukupan zbroj svojih i protivnikovih prstiju. Tko pogodi osvaja punat, a igra se obično do 7 punata.