Protiv brzoplete mirovinske reforme

Mirovinski sustav je podložan stalnim promjenama i vrlo je važan čimbenik političkog sustava. Međutim, činjenica je da se taj sustav nikako ne pokušava stabilizirati da bude jedna solidna osnova za kompletno rješavanje mirovinske reforme. Treba se povesti kvalitetna rasprava i pokušati riješiti probleme. Trebali bismo se ugledati na naše susjede, primjerice Austriju, koja ima vrlo kvalitetan mirovinski sustav, kaže Jelenić
Vladin prijedlog mirovinske reforme podignuo je puno medijske prašine. Prema najavama iz Vlade žene će moći u punu mirovinu sa 65 godina, kada i muškarci, a smanjuju se naknade za nezaposlene te se uvodi niz novih restrikcija u području socijalnih prava. Također prijedlog zakona dokida praksu prijevremenog umirovljenja.
Rez na povlaštenim mirovinama
Žene danas odlaze u starosnu mirovinu sa 60 godina, a muškarci sa 65 godina. Vlada predlaže da se od 2011. do 2019. ženama ta dob svake godine povećava za šest mjeseci, pa bi se dob za odlazak u starosnu mirovinu za žene i muškarce izjednačila 2020. godine. U istom bi se roku izjednačila dob za žene i muškarce i za prijevremenu starosnu mirovinu, pa bi za deset godina i žene mogle u prijevremenu starosnu mirovinu s navršenih 60 godina i 35 godina mirovinskog staža.
Branislav Jelenić, predsjednik zadarske Županijske organizacije HSU-a smatra kako je Vladin prijedlog mirovinske reforme napravljen nepromišljeno i brzopleto.
– Premijerka je obećala da neće dirati radničke mirovine, no pitam se što će biti s mirovinama stečenima po drugim osnovama, primjerice invalidskim ili obiteljskima. Naime, to je dosta nedorečeno te zapravo još uvijek ne znamo što će s tim biti. Pretpostavljam da će se rezovi raditi na tzv. povlaštenim mirovinama. Naša stranka ne podržava odluku o izjednačavanju dobi za odlazak u starosnu mirovinu za žene i muškarce. Ta odluka je donešena “ad hoc”, a ona se ne može tako donositi, već treba uvažavati sve relevantne društvene čimbenike, a pritom mislim i na znanost koja bi o tome dala svoju ocjenu te onda vidjeti što bi se trebalo napraviti. Mislim da će to imati određene posljedice na sve ono što žena donosi i znači u pozitivnom smislu riječi, kao žena i kao majka, roditeljica i kao osoba koja drži tri ugla kuće. To se ne može tako brzopleto donositi, ističe Jelenić dodajući da bi po njegovom mišljenju trebalo sagledati kompletan društveni kontekst prije same odluke.
– Vjerujem da će oko ovog prijedloga biti još dosta problema i žestokih reakcija, istaknuo je Jelenić.
Vlada predloženim izmjenama, koje bi stupile na snagu 1. listopada, povećava i postotak penalizacije za ranije umirovljenje i s dosadašnjih 1,8 posto po godini to diže na 4,08 posto, pa bi za umirovljenje pet godina prije zakonskog roka za odlazak u starosnu mirovinu to smanjenje bilo 20,4 posto.
Austrijski model
– Stranka umirovljenika je zauzela stav da povećanje penalizacije za ranije umirovljenje nije u redu. O tom problemu se treba razgovarati kako bi se iznašlo adekvatno rješenje. Ne mogu biti isti uvjeti za starosnu mirovinu kada se radi o 40 godina ili o 20 do 30 godina. Činjenica je da su to veliki postoci, a preveliki rezovi vode dalje u još dublje socijalne probleme. Država je svojevremeno redovno stimulirala odlazak u mirovinu mlađih ljudi, i to je veliki postojeći problem. S obzirom na socijalnu situaciju u kojoj se nalazimo, postoji bojazan da će i dalje biti navala ljudi za odlazak u prijevremenu mirovinu, te bi se tu stvorio veliki problem u socijalnom smislu. Imali bismo masu ljudi koji bi postali socijalni slučajevi. Mirovine su male i kada se u njih ide s punim radnim stažom, a kad se još oduzme 20 posto zbog odlaska u prijevremenu mirovinu, to je onda veliki socijalni problem, kazao je Jelenić.
HSU zastupa stajalište kako se ne smiju dirati već stečena prava žena te da se rezanja u proračunu ne bi trebala provoditi na takav neprikladan način. Osim toga, navode da postoje velike razlike između umirovljenika koji su išli ranije i onih koji idu sada u mirovinu što, kako kažu, nije u redu te se time automatski zadire u ljudska, pa čak i ustavna prava čovjeka.
– Mirovinski sustav je podložan stalnim promjenama i vrlo je važan čimbenik političkog sustava. Međutim, činjenica je da se taj sustav nikako ne pokušava stabilizirati da bude jedna solidna osnova za kompletno rješavanje mirovinske reforme. O svim ovim problemima se treba povesti jedna kvalitetna rasprava da se pokušaju ti problemi riješiti. Usporedbe radi, trebali bismo se ugledati na naše susjede, primjerice Austriju koja ima vrlo kvalitetan mirovinski sustav, te se pitam zašto ne želimo pokupiti tuđa pozitivna iskustva te ih primijeniti u svojoj zemlji, navodi Jelenić dodajući kako je veći broj zastupnika HSU-a u Saboru jamstvo značajnijih pozitivnih pomaka vezanih za dolazak do kvalitetnog mirovinskog sustava.