Rana dijagnoza – bolji ishod

Visoka temperatura, glavobolja, osip po tijeku, ukočenost šije, povraćanje, osjetljivost na svjetlo… simptomi su koji prate meningokoknu sepsu. Čim se takvi simptomi pojave, hitno treba zatražiti liječničku pomoć
Osamnaestogodišnja djevojka, koja je prije nekoliko dana primljena na Odjel za infektologiju u Općoj bolnici Zadar sa simptomima meningokokne sepse, oporavlja se u jedinici intenzivnog liječenja. Epidemiolozi su utvrdili da je meningokokna sepsa kod mlade Zadranke posljedica bakterijskog meningitisa, koji je zbog teške kliničke slike i brzog napredovanja bolesti, mnogo opasniji od virusnog. Kako se meningitis ne bi širio, članovi obitelji oboljele djevojke, ali i svi oni koji su bili u njezinoj blizini odmah su dobili profilaksu. Novih slučajeva oboljenja, kako nam je potvrdio dr. Miro Morović, u međuvremenu nije bilo, tako da nema razloga za paniku.
Djevojka, koja se sada oporavlja u jedinici intenzivnog liječenja, na Odjel za infektologiju zaprimljena je s visokom temperaturom, jakom glavoboljom i osipom po tijelu. To su, kako pojašnjava dr. Alan Medić, voditelj Službe za epidemiologiju u zadarskom Zavodu za javno zdravstvo, najčešći simptomi meningokokne sepse. Uz njih, obično se javlja i ukočenost šije, povraćanje te osjetljivost na svjetlo. Kako meningokokna sepsa može završiti i smrtnim ishodom, dr. Medić ističe kako pri pojavi ovakvih simptoma treba hitno zatražiti liječničku pomoć.
– Visoka temperatura, glavobolja, osip po tijeku, ukočenost šije, povraćanje, osjetljivost na svjetlo… simptomi su koji prate meningokoknu sepsu. Čim se takvih simptomi pojave, hitno, u što kraćem roku treba zatražiti liječničku pomoć. Meningokokna sepsa, osobito ona koja je bakterijskog porijekla, napreduje munjevitom brzinom, i ukoliko se na vrijeme ne reagira, može završiti i smrću, govori dr. Medić te ističe kako rana dijagnoza i početak liječenja pogoduju boljem ishodu.
Sepsu može biti posljedica bakterijskog ili virusnog meningitisa. U slučaju ove zadarske djevojke, utvrđeno je kako je u pitanju bakterijski meningitis, koji se liječi intravenski antibioticima širokog spektra. Inače, bakterijski, mnogo je opasniji od virusnog meningitisa jer razvija teže kliničke simptome bolesti i napreduje munjevitom brzinom. Ako bakterija, koja prirodno živi u sluznici nosa, zbog nekih razloga pređe nosnu barijeru i uđe u krv razvija se meningokokna sepsa. Virusni meningitis ima blage simptome, tako da ga ljudi, kako navodi dr. Medić, nerijetko prebole neznajući ni da ga imaju.
– U zadarskoj Općoj bolnici godišnje imamo nekoliko slučajeva meningokokne sepse. Globalna statistika govori kako 50 posto slučajeva, kada je u pitanju meningokokna sepsa, završava smrću. Posljednji smrtni slučaj u Zadru imali smo prije nekoliko godina, kada je od meningokokne sepse preminuo jedan dječak. Djevojka, koja se sada oporavlja u jedinici intenzivnog liječenja izvan je životne opasnosti, a kako su profilaksu preventivno dobili i svi koji su bili u njezinoj blizini, tako da se bolest nije proširila, kaže dr. Medić, pojašnjavajući kako profilaksa podrazumijeva uzimanje dvodnevne terapije.
Za oboljele od meningokokne sepse najkritičniji su prvi dani. Nakon što prođu ključna, 48 do 72 sata, mogu se davati prognoze za daljnji ishod bolesti odnosno oporavak. Tijek oporavka, kako navodi dr. Medić je individualan, a traje između 10 i 30 dana.
 

Često dovodi do smrti

Uzročnik meningokokne sepse je bakterija službenog naziva Neiserria meningitidis, no poznatija je pod imenom meningokok. Bakterija se nastanjuje u gornjem dišnom traktu, a njen boravak u ždrijelu ne mora uzrokovati bolest. Aktivacijom određenog okidača, pada imuniteta ili prethodne virusne upale gornjeg dišnog sustava, može doći do prelaska bakterije sa sluznice ždrijela u krvotok, čime dolazi do pokretanja imunološkog mehanizma organizma i stanja koje nazivamo menigokokna sepsa. Iako meningokok nije jedina bakterija koja može uzrokovati sepsu, meningokokna sepsa je ozbiljno stanje koje nerijetko završava smrtnim ishodom.