HDZ i SDP nisu pretplaćeni na vlast

Stvara se dojam da postoje HDZ i SDP, a sve druge stranke valja uništiti. No, HDZ će teško dobiti izbore, a Kukuriku koalicija neće imati dovoljno mandata za parlamentarnu većinu. Hrvatski laburisti ne žele sa svakim ići u vlast

Dragutin Lesar napustio  je HNS u travnju 2008.  godine . Danas je taj  nekadašnji sindikalist  predsjednik Hrvatskih laburista i  uvjeren je da odlazak iz stranke  Radimira Čačića bio pravi potez.  “Kad sam ulazio u HNS, to je bila  narodna stranka bez nekih ideoloških okvira, no u trenutku kad  sam izašao bili su liberali. S narodnjaštvom više nisu imali veze, a  ja nisam liberal. Međutim, ne  odričem se ničega što sam napravio  u tih 11 godina koliko sam bio u  HNS-u.”
Prvo ste neko vrijeme bili nezavisni zastupnik, a onda ste osnovali stranku, Hrvatske laburiste.  Zašto?
– U proljeće 2009., otprilike godinu dana nakon što sam napustio  HNS, počelo se okupljati nas desetak, razgovarali smo o politici i  bistrili neke ideje. Na petom ili  šestom sastanku konstatirali smo  kako se slažemo oko dosta stvari i  da je, ako želimo nešto učiniti,  nešto promijeniti u Hrvatskoj, jedini alat za to politička stranka.  Stavili smo na papir naše ideje i  tako se krajem 2009. rodila osnivačka deklaracija Hrvatskih laburista. S vremenom se taj naš  kružok širio i kad smo donijeli  odluku o osnivačkom saboru, bilo  nas je 83, a mjesec dana kasnije na  tom skupu bila su 124 čovjeka.  Danas imamo 77 ogranaka, 11  županijskih organizacija i 3.780  članova.
Što ste u startu htjeli?
– Naša je ocjena bila da u Hrvatskoj ne postoji stranka koja bi  snažno zastupala interese isključivo svih onih koji žive od svojeg rada. Nismo htjeli zastupati interese svih društvenih slojeva, kao  što to čine ostale stranke.
I SDP tvrdi da zastupa radno  zavisno stanovništvo.
– SDP je u svojoj transformaciji  prema liberalnoj stranci usput izgubio radnike. Kad je to SDP predložio u Saboru nešto što bi ih  legitimiralo kao stranku koja zastupa radnike? Oni imaju jako malo  veze sa socijaldemokracijom. Ako  su u pitanju, primjerice, plaće, onda između HDZ-ovih ministara i  ljudi iz SDP-a koji su bili ili pretendiraju biti ministri, vrlo su male  razlike.
Vi ste, dakle, ljeviji od  SDP-a?
– Za mene nečija politička pozicija ovisi o njegovom odnosu prema raspodjeli BDP-a, govorili samo  o rastu ili i o društvenom razvoju.  Rast je moguće postići i ako se  otpusti pola milijuna ljudi, naša  stranka zalaže se, međutim, za razvoj društva, za pravednu raspodjelu BDP-a.
Hrvatski izuzetak
Otkud naziv Hrvatski laburisti? Kad se kaže laburisti, asocijacija je engleska stranka koja se  tako zove, a vi nemate skoro nikakve veze s njima.
– Izvorno smo se željeli nazvati  Hrvatska stranka rada, ali nismo  mogli jer je već bilo formirano desetak stranaka sličnog imena. Onda  smo se odlučili za laburiste jer smo  znali da će to izazvati interes.
Engleski laburisti su danas  stranka takozvanog trećeg puta, a  vi ste protiv takvog političkog  smjera.
– Skandinavske radničke stranke  nikad nisu prihvatile taj treći put,  mi smo slični njima, jednaki su nam  stavovi o ulozi države u ekonomiji.  Mi nismo u sukobu s kapitalistima,  svaka država koja ima puno bogatih kapitalista ima uvjete za razvoj i napredak. Hrvatski laburisti  su protiv lopova i neoliberalnog  modela na koji su pristale skoro sve  druge stranke, premda se pokazao  neuspješnim. U Hrvatskoj su zakoni tržišta svetinja o kojoj se ne  može niti raspravljati, a mi tvrdimo  da je uloga vlasti korekcija pogrešaka tržišta. U ovoj globalnoj  krizi u skoro svakoj državi vlasti su  se tako ponašale, osim u Hrvatskoj.  Porez za siromašne što ga je uvela  hrvatska Vlada nije ispravljanje devijacija tržišta.
Koji su to uzorni poduzetnici u  Hrvatskoj protiv kojih vi nemate  ništa?
– Takvih ima strašno puno, to su  svi oni koji redovito isplaćuju plaće  i uplaćuju doprinose, imaju kolektivne ugovore sa sindikatima i ne  zloupotrebljavaju državna sredstva  za poticanje zapošljavanja, podmiruju državi porezne obveze… No, ti  ljudi uglavnom nisu javno poznati.
Ankete su povoljne za vašu  stranku, koji vam je izborni cilj?
– Činjenica je da ankete pokazuju  konstantni rast potpore našoj  stranci. Primarni cilj nam je parlamentarni status, o broju mandata  prerano je govoriti, ali siguran sam  da će naš rezultat za mnoge biti  iznenađenje.
Ne HDZ-u
Vama je zapravo prilično lako,  pričate što mislite da bi ljudi željeli  čuti jer nemate nikakvu posebnu  odgovornost.
– Jesu li neodgovorni prijedlozi  zakonskih izmjena što sam ih ja  predstavljao u Saboru?
Mislim na činjenicu da vi nemate ambiciju biti vlast, pa stoga  imate vrlo širok manevarski prostor, nitko poslije izbora neće uspoređivati ono što radite s onim što  ste ranije pričali. Nećete biti u situaciji da morate ispunjavati svoja  obećanja.
– Zar oporba ne mora ispunjavati  data obećanja? Uostalom, tko vam  je rekao da mi nismo pretendenti na  vlast?
Cilj vam je tek parlamentarni  status, kako ste onda pretendenti  na vlast?
– O vlasti se odlučuje nakon izbora. Mi smo zasad samo rekli da  nećemo sa svakim ići u vlast, što je  jasna poruka da s HDZ-om ne dolazi u obzir koalicija. Ni s drugima  nećemo eventualno razgovarati o  suradnji samo da bismo neke naše  smjestili u fotelje u izvršnoj vlasti.  Kad budu poznati izborni rezultati,  mi ćemo objaviti našu pregovaračku platformu u kojoj će biti desetak točaka od kojih ne namjeravamo odustati jer želimo utjecati  na promjenu smjera gospodarske  politike u Hrvatskoj.
Dakle, zanima vas vlast.
– Zašto bismo inače osnovali  stranku? Ali, ne vlast pod svaku  cijenu.
Predizborni trik
Što vi mislite o gospodarskim i  socijalnim reformama?
– Pojasnite mi pitanje.
Gotovo je opće prihvaćeno kako su Hrvatskoj nužne krupne reforme, a one u pravilu podrazumijevaju štednju, smanjivanje  državnih troškova, rezanje…
– Hrvatskoj su svakako potrebne  promjene. Ali, prvo ću nabrojit pet  vrijednosti koje sada nedostaju hrvatskoj politici, a Hrvatski laburisti  na njima inzistiraju. Prva je istina.  Jadranka Kosor dogovorila je s europskim pučanima da će nekoliko  dana prije parlamentarnih izbora  potpisati pristupni ugovor Europskoj uniji, što bi bila točka na i  njezine tobože uspješnosti u pregovorima. Ostalim strankama, tako  su barem rekli, to ne smeta, nama  takav scenarij strašno smeta. Zbog  istine taj bi ugovor trebao biti objavljen barem 15 dana prije potpisa  jer nije dobro ako se od birača  skriva dokument koji složi kao predizborni trik. Zasad su objavljena  samo stajališta s kojima je Hrvatska krenula u pregovore, ali ne i ono  što je ispregovarano. Zapamtite,  građani će biti razočarani kad na  kraju vide što piše u tom ugovoru.  Idemo dalje, druga naša vrijednost  je poštenje, moralnost u politici. U  Saboru su odbijeni moji zakonski  prijedlozi prema kojima bi prestao  mandat svim onim zastupnicima,  članovima vlade i regionalnim  dužnosnicima kojima je utvrđen  sukob interesa. S tim se nisu složili  ni HDZ ni SDP.
Ne može se zastupniku kojeg je  izabrao narod oduzimati mandat  samo zato što je neko povjerenstvo  izglasalo da je bio u sukobu interesa.
– Predlagao sam da konačnu  odluku donosi upravni sud.
Svejedno.
– Ja sam uvjeren da mora otići  onaj dužnosnik koji je u sukobu  interesa. Kao što sam uvjeren da  nije moralno da dužnosnik koji se  nalazi u bijegu ili u zatvoru i dalje  prima punu plaću. Tražio sam od  premijerke Jadranke Kosor da to  promijeni, nije ništa napravila. I  danas dužnosnici koji su u sukobu  interesa sudjeluju, primjerice, u donošenju zakona kojima se zamrzavaju mirovine uime bolnih rezova kojima će se Hrvatska navodno oporaviti. Odlučuju o sudbini četiri i pol milijuna ljudi, iako  za to nemaju moralno pravo. Treća  naša vrijednost je društvena pravednost. Prije 12 godina udio masa  plaća u BDP-u bio je 51,8 posto.  Zadnji podatak do kojeg smo uspjeli doći je onaj za 2007., tada je taj  udio bio 47,8 posto. Procjene naših  konzultanata su da je 2009. udio  plaća u BDP-u pao ispod 46 posto.  U EU se to kreće oko 70 posto.  Nadalje, tvrdi se da su u Hrvatskoj  plaće previsoke.
Neefikasna birokracija
Govori se da je visoka cijena  rada jedan od glavnih razloga što  nema više stranih investicija.
– Tako je, tako se govori.
I MMF to tvrdi.
– MMF nije institucija koja zagovara društvenu pravednost,  njihov je jedini cilj da zemlja  dužnik ostane kreditno sposobna  kako bi mogla vraćati svoje dugove.  No, mene ne zanima visina plaća  nego jedino kupovna moć ljudi.  Hrvatske prosječne plaće su više od  onih u Mađarskoj za 300 eura, ali  kupovna moć naših susjeda je 40  posto veća. A kad ste spomenuli  strane investicije, reći ću samo da je  prema istraživanju jedne međunarodne institucije glavna prepreka  ulaganjima u Hrvatskoj – neefikasna državna birokracija. Radno zakonodavstvo i plaće su tek na petom mjestu. To je istina. Nedavno  sam u nekim novinama vidio tekst  o, kako su napisali, pet smrtnih  grijeha hrvatskih radnika, pa su  onda nabrajali neefikasnost, velika bolovanja, visoke plaće, nedovoljnu stručnost… Takvi su tekstovi baražna priprema za daljnja  smanjivanja radničkih prava.
Znači, s hrvatskim radnicima  sve je u redu, ako postoji krivnja  za situaciju u kojoj se nalazimo  ona je na poduzetnicima i vlasti,  državnoj administraciji?
– Naravno. Zašto Hrvati dobro  rade u inozemstvu, zašto tamo  vrijede? Navest ću još tri temeljne  vrijednosti Hrvatskih laburista,  to su omogućavanje neposredne  demokracije koja je sada odlukom  političkih elita i Ustavnog suda  zabranjena, znanje i rad. E, sad,  rekli ste reforme. Ne može reforme nametati i provoditi korumpirana politička elita, bez  ikakvih vrijednosti. Ne smije, nema na to moralno pravo. Zato se  ljudi s razlogom bune protiv tih  reformi. Politička elita viče da trebaju bolni rezovi. Narod ove zemlje već se 60 godina suočava s  tim bolnim rezovima, stalno smo  u nekakvim reformama. Ali, za  početak ajmo reformirati hrvatsku političku elitu, pa neka nova  elita dogovara s građanima  nužne, kako to oni kažu, bolne  rezove. Nisu krizu izazvali radnici.
Vi ste, znači, protiv reformi  odnosno bolnih rezova?
– Da. Dosada je svaki taj bolni  rez donio više društvene štete nego koristi.
Slaba kupovna moć
Politička pozicija vaše stranke mogla bi se definirati kao socijalni populizam?
– To nije istina. Mi se zalažemo  za oporavak proizvodnog dijela  gospodarstva. Za to je potrebna i  nova monetarna politika koja će  omogućiti jeftiniji kapital za  proizvodnju, nova radna mjesta  ne mogu se otvarati u sektoru  usluga.
Nije dovoljno proizvoditi,  netko bi to trebao kupiti. Kome  ćemo mi prodati naše proizvode?  Što mi možemo proizvoditi, a da  bude konkurentno?
– Na hrvatskom tržištu 60 posto  proizvoda je podrijetlom iz uvoza.
To je sasvim normalno.
– Ako je tako, onda se postavlja  pitanje čemu uopće Hrvatska.  Zar je naša sudbina da budemo  kolonija bez prava na vlastito gospodarstvo, proizvodnju? Važno  je i to da kupovna moć stanovništva snažno utječe i na razvoj  nacionalnog gospodarstva.
Hrvatska može proizvoditi  hranu, imamo turizam, a što još?  Možemo imati, recimo, neke male poduzetnike koji će za svjetske  proizvođače automobila raditi  stakla, međutim Hrvatska nema  uvjeta biti nekakva proizvodna  sila koja će konkurirati na svjetskom, ali i domaćem tržištu. Što  da sada počnemo proizvoditi, a da  je isplativo i može otvoriti puno  novih radnih mjesta?
– Zadaće je vlasti definiranje  industrijske strategije. Nikad to  nije napravljeno, pa da znamo  proizvodnju čega ćemo poticati.  Najviše što se uspjelo osmisliti je  to da imamo turizam i poljoprivredu.
Kad je to istina.
– Nije. Ponavljam, proizvodnja i  jeftiniji kapital.
Svatko može imati takav program koji otprilike glasi – mi smo  za to da nam svima bude bolje.
– Ja vam sada samo dajemo  natuknice onoga što naša stranka  smatra da bi u Hrvatskoj moralo  napraviti. Inzistiramo, primjerice, na energetskom suverenitetu,  zaustavljanju privatizacije prirodnih resursa, prometne i komunalne infrastrukture. Kao i na jakoj nacionalnoj banci u vlasništvu države.
Znamo kako to funkcionira,  direktor HPB-a je završio u zatvoru zato što je kredite dijelio  kako su mu političari sugerirali.
– HPB je očito bio projekt koji je  trebao dokazati da Hrvati nisu  sposobni imati niti svoju banku.  Ali, to nije argument da nam ne  treba jaka nacionalna banka. Evo,  francuska država je u ovoj krizi  postala vlasnica najvećeg dijela  svojih banaka. Ako je netko kriminalac to ne znači da nismo u  stanju upravljati bilo čime i da sve  moramo prepustiti strancima.  Nadam se da će sadašnja uprava  HPB-a vratiti povjerenje u domaće bankarstvo.
Vi vjerujete, dakle, da je moguće iz krize izaći bez bolnih  rezova?
– Moguće je. Ako najprije te  bolne rezove napravi politička elita među sobom.
Pravo na vlast
Ove stvari što ste ih pobrojili  su vaši uvjeti za eventualnu postizbornu suradnju?
– Tako je.
Može li Kukuriku koalicija  izgubiti izbore?
– Mislim da HDZ teško može  dobiti izbore. Ali, vaše je pitanje  posljedica bipolarističkog shvaćanja hrvatske političke scene.  Postoje HDZ i SDP, a sve ostalo  što je izvan toga mora se uništiti.
Mislite da još netko osim te  dvije opcije ima izglede za izbornu pobjedu?
– Reagirao sam na činjenicu da  se u Hrvatskoj pokušava uspostaviti pravilo da samo HDZ i  SDP imaju pravo na vlast.
Nemaju samo oni pravo, ali,  iskreno, ne vidim tko bi osim te  dvije stranke, odnosno njihovih  blokova imao ozbiljne šanse obnašati vlast.
– Evo, onda ovako, mislim da  Kukuriku koalicija neće imati dovoljno mandata da budu parlamentarna većina.
Tu onda nastupati vi i postavljate svoje uvjete za koaliciju.  Tome se nadate?
– Pitali ste me za procjenu, moja  je da neće osvojiti apsolutnu  većinu zastupničkih mjesta. Koliko sam čitao i njihove su procjene otprilike takve. A zašto se  onda ne bi otvorila mogućnost za  njihovu veliku koaliciju s  HDZ-om? Bilo bi to čak i prirodno jer su i jedni i drugi neoliberalno raspoloženi.
I laburisti bi mogli utjecati da  Kukuriku koalicija ne osvoji  većinu, oduzimate im glasove?
– Ne, oni nama uzimaju glasove.  Opet to, trebaju postojati samo  HDZ i SDP, sve druge mora se  eliminirati. Ne pristajemo na to i  gotovo.
Je li Zoran Milanović za premijera?
– Nije na meni da prosuđujem.
Pametno, zašto zatvarati vrata koaliciji s njim?
– Mogu samo reći da bi bilo jako  zanimljivo vidjeti vladu u kojoj bi  zajedno bili Milanović i Čačić.
Mislite da njih dvojica ne bi  mogla funkcionirati?
– Zadržat ću se kod ocjene da bi  bilo jako zanimljivo to vidjeti.
A kako biste ocijenili Jadranku Kosor i njezine dvije godine  premijerskog mandata?
– Ta žena ne zna da ništa ne zna.  To je veliki problem.
Što će biti s HDZ-om?
– Ako će se poštovati hrvatski  zakoni, onda bi osim pojedinca i  cijela stranka morala biti predmet  istrage. Prema svim tim iskazima i  javnosti dostupnim informacijama dio novca kojem je izvor korupcija završio je u HDZ-u. Zato  stranka ne može biti amnestirana.
Hoćete li izaći na referendum  za EU?
– Prije objave ugovora nemam  nikakav stav o pristupanju Uniji.  Preporučujem i građanima da  odluku o tome hoće li sudjelovati  na referendumu i kako će glasovati donesu tek nakon što se  upoznaju s ugovorom.