Na “bubnju” 329 kuća i 102 stana

Iako je broj nekretnina za dražbe u padu, procjenjuje se da se situacija ne popravlja, već da su banke shvatile da ih nemaju kome prodati

Čak 329 kuća i  102 stana prodavat će se  sljedećih tjedana na  dražbama jer su ih njihovi  vlasnici izgubili u ovršnim  postupcima zbog toga što  nisu bili u stanju plaćati  obveze za koje su ih založili. Pokazuje to Očevidnik nekretnina kojeg vodi  Hrvatska gospodarska komora (HGK) i u kojem su  jučer bile evidentirane čak  932 nekretnine koje su  njihovi vlasnici izgubili u  ovrhama i sada ih sudovi  prodaju na javnim dražbama. Međutim, ako se te  brojke usporede s onima s  kraja svibnja onda ispada  da broj nekretnina ponuđenih na dražbama pada. Krajem svibnja bilo je  naime ponuđeno 346 kuća,  te 133 stana.
Pragmatične banke
Predsjednik Nezavisnih  hrvatskih sindikata (NHS)  Krešimir Sever, međutim,  smatra da se u ovom slučaju  nikako ne radi o poboljšavanju gospodarske situacije  već o shvaćanju banaka da  im se ne isplati pokretati  ovršne postupke i dolaziti u  posjed nekretnina koje onda  na dražbama nemaju kome  prodati.
– Radi se tu o pragmatičnom ponašanju banaka, a  ne o znaku da je kriza prošla.  Svi pokazatelji govore o tome da još uvijek tonemo i da  nismo dosegnuli dno. Stvar  je tu puno prozaičnija. Nakon što su jedno vrijeme  masovno pokretale postupke za zapljenu kuća, stanova  i automobila, banke, koje su  najveći vjerovnici, su shvatile da im je najgora varijanta  razriješiti dužnika duga i  krenuti u ovrhu koja će rezultirati prodajom stana ili  automobila. I to zbog toga  što za njih naravno u ovom  trenutku nema kupaca, rekao je Sever.
Nekadašnji sindikalist, a  sada predsjednik Hrvatskih  laburista – stranke rada, Dragutin Lesar, kaže da se manji  broj nekretnina na dražbama  može pripisati promjeni ponašanja banaka, ali dodaje  da vjerojatno postoji i prozaičniji razlog.
– Državne i sudske službe  koje se bave ovrhama naprosto su većinom još uvijek  na godišnjim odmorima.  Moguće je da se broj nekretnina na dražbama poveća s krajem ljeta, rekao je  Lesar.
U ovom trenutku u Hrvatskoj su blokirani računi  oko 165.000 građana koji  nisu u stanju ispunjavati  svoje obveze. Sever smatra  da bi se ovaj broj uskoro  mogao povećati, među ostalim i zbog ponašanja banaka koje su za vrijeme gospodarske krize povećale kamate na već postojeće kredite.
Dodatni udar
– Bankama se naime smanjila dobit nakon što je sve  manje ljudi zbog teške gospodarske situacije uopće  pomišljalo uzimati kredite. I  onda su banke da bi sačuvale  svoj profit krenule naplaćivati veće kamate na već  postojeće kredite. Pošto je to  došlo kao dodatni udar na  ljude čije su plaće već bile  opterećene, došlo je do povećanja broja nenaplativih  kredita. Ali banke ne pokazuju volju da smanje kamate. No, sve dok banke ne  progledaju i učine nešto po  tom pitanju sigurno neće  doći do smirivanja situacije,  rekao je Sever. I Lesar smatra da će se ujesen povećati  broj građana s blokiranim  računima jer se povećavaju  računi komunalnih usluga  dok istovremeno realne  plaće padaju, a dio ljudi se  istrošio tijekom ljeta.