Očistimo i uredimo bunare Zadarske županije

Više od milijun hektara hrvatskih njiva stoji u ledini, gotovo trećinu tla se ne obrađuje, a od površina koje se obrađuju navodnjava se manje od jedan posto, kako u cijeloj državi tako i u Zadarskoj županiji

U svim mjestima i poljima na području Zadarske županije postoje poljski bunari. Većina ih je zapuštenih s devastiranim vijencima zaraslim u šikare, drače i redine, a usljed dugotrajnih suša gotovo svi su i presušili. Izuzetak nije ni stoljetni bunar Ivana Kovačevića u briševačkom polju za koji ni najstariji mještani ne pamte da je ikada dosad ostao bez vode.
– Evo, nema ni za skuvati jaretinu, kaže Dragan Čulina, poznatiji po nadimku Škrce.
Povratak prirodi
Ovaj poduzetni Briševljanac, podrijetlom iz Pridrage, došao je ovih vrućih dana na zanimljivu ideju. Umjesto kod sebe kući ili u neku od gostionica Škrce je svoje poznanike i prijatelje pozvao na “ljudikanje” u polje, točnije na nekadašnje botunske livade. Na proplanku, u debeloj hladovini pod jasenjem i bristima, u neposrednoj blizini spomenutoga Kovačevićeva bunara postavio je drvene stolove i banke. – Kao nekada u stara vrimena. Povratak prirodi, zadovoljno su komentirali uzvanici pristižući na odredište iz različitih pravaca i mjesta, iz Briševa, Murvice, Poličnika, Lovinca, Pridrage, Jovića kod Ražanca, Zadra… U prirodi je, rekoše, sve lipše posebice uz domaću spizu, verduru iz polja i vino iz seoskih konoba. Ukusna je bila i jaretina “s kuželja” skuhana na ‘Zrmanji’ iz jedne od briševačkih špina.
– A kakva bi tek bila na vodi iz bunara!? – dometnuo je poznati sveučilišni profešur Ante Kolega Bage, gušticir koji ovakve prigode obično ne propušta.
Milijun hektara u ledini
Zalogaj po zalogaj, gutljaj po gutljalj, riječ po riječ i ubrzo se kao glavna nametnula tema o poljodjelstvu, PDV-u na hranu, elementarnim nepogodama i štetama od suše. Čulo se da više od milijun hektara hrvatskih njiva stoji u ledini, gotovo trećina tla se ne obrađuje, a od površina koje se obrađuju navodnjava se manje od jedan posto. Kako u cijeloj državi tako i u Zadarskoj županiji.
– Strašno, a suša će spržiti i ono malo što je proizvedeno, kaže Zvonko Čulina iz Pridrage. Sad se vidi koliko vridi voda. Svaka kap iz pokojeg još nepresušenog izvora ili bazena kao i spremljena kišnica spas je usahnulim biljkama i žednim životinjama.
Ali, ne treba očajavati, od kuknjave nema vajde. A nije ni svako zlo za zlo.
 – Ako za išta, sušu možemo iskoristiti za čišćenje bunara. Kad su već presušili sada je idealno vrijeme za njihovo čišćenje i uređivanje, predložio je novinar Nedjeljko Jusup, novopečeni briševački maslinar. Ideja je jednoglasno prihvaćena i svi nazočni su se obvezali da će u svojim mjestima i općinama inicirati akciju pod radnim naslovom: Očistimo i uredimo naše bunare. Ako uzme maha i provede se temeljito, po mogućnosti prije jesenskih kiša, ubrzo bi mogli biti očišćeni svi bunari na području Zadarske županije.
Očuvanje nematerijalne baštine
Pri čišćenju valja, dakako, voditi računa o sigurnosti ljudi pri spuštanju u bunare. Osigurati alat, ljestve i eventualno pumpe gdje je potrebno ispumpati ostatak vode. Treba ozidati i sanirati urušene vijence, urediti okoliš jer je većina bunara zarasla u šikari tako da je nekima, poput Žbanjevca u Briševu, praktički nemoguće prići. Ako se prihvati, osim ekološkog, ova akcija ima za cilj i očuvanje nematerijalne baštine jer, podsjetio je Nedjeljko Jusup, osim što su služili za potrebe kućanstava i za pojenje stoke, bunari su oduvijek bili i mjesto okupljanja ljudi. Osobito za blagdana kada se oko bunara bućalo, plesalo, zabavljalo, zagledalo, ljubovalo…
Akcije čišćenja i uređenja prigoda je i za podsjećanje na stare običaje iz vremena odlaska na bunar po pitku vodu. Zato, očistimo naše bunare i okoliš kako bismo se opet mogli napiti hladne i besprijekorno čiste bunarske vode, poruka je s neformalnog druženja na livadi pod jasenjem kod bunara Ivana Kovačevića u Briševu.

Voda za nadnicu

U godinama suša i visokih temperatura, dok se još koristila za piće, voda iz živih bunara bila je posebno dragocjena. Vlasnik bunara, dugovječni Ivan Kovačević za života je bio poznat kao širokogrudan čovjek. Davao je mještankama i mještanima da natoče vode. Ipak, znao je na poseban papir napisati tko je, kada i koliko nalivao, pa su neki zauzvrat bili dužni odratiti i pokoju nadnicu na njegovu imanju, prisjeća se Ivanov sin Ante Kovačević, poznati urar koji je za život zarađivao u Njemačkoj. Sada u zasluženoj mirovini uživa u Briševu i Ljupču gdje je sagradio kuću.

Prof. Kolega: Akcija za opće dobro

– Bunare treba čistiti kako bi uvijek pritjecala zdrava voda. Osim bunara nužno je čistiti i vodotoke, jaruge, jarke i kanale za navodnjavanje, potočiće, potoke i rječice, kako bi se voda bolje koristila za opće dobro, a ne odlazila u nepovrat. Rekao bih još da bunari nisu samo velika kulturološka vrijednost našega naroda, nego i potreba suvremenog ekološkog poljodjelstva, istaknuo je  prof. dr. sc. Ante Kolega Bage, dugogodišnji profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Potpora predsjednika Masline

Među sudionicima “ljudikanja” kod bunara Ivana Kovačevića u Briševu našao se i Nado Butić, predsjednik Masline – Udruge maslinara i uljara Općine Poličnik:
– Triba iskoristi ovu sušu za čišćenje i uređivanje bunara. Uvjeren sam da tako misle i svi članovi naše udruge. Osobno ću predložiti da ovo bude i naša inicijativa s kojom ćemo upoznati vodstvo Općine Poličnik. Poznavajući načelnika Davora Lončara vjerujem da će se on i osobno založiti, osigurati sve potrebne preduvjete kako bi akcija u potpunosti uspjela u svim našim mjestima, rekao je Nado Butić.