Bogatstvo koje imamo u otocima je skriveno i do sada ga nismo dovoljno koristili

Slika korisnika admin
Filip BRALA/PIXSELL

Predsjednik RH Ivo Josipović javno je upozorio da još uvijek nisu riješeni osnovni problemi koji će otoke povezati s ostatkom Hrvatske. Na proširenoj sjednici Otočnog sabora održanoj u Salima, na Dugom otoku, rekao je da su otoci naše neiskorišteno blago koje treba oživjeti, jer od ljepote se ne da živjeti. U tom kontekstu glavna tema sjednice bilo je stavljanje državne imovine na otocima u svrhu otočnog oživljavanja te kulturna baština na otocima u svrsi turističke prezentacije hrvatskih otoka.

Upravo na tome se zasnivaju projekti koji su predstavljeni Josipoviću: otoci i turizam Slavka Vitlova, LOTI život otočana i uređenje spomen-kuće Marka Marulića u Nečujmu na Šolti.

- Problem je kako na otocima uspostaviti istu kvalitetu života kakvu imamo i na kopnu. Riječ je o prometnoj infrastrukturi, povezanosti otoka s kopnom, zdravstvu, obrazovanju, vodi koja je često problem. Dok se te stvari ne riješe, teško je očekivati da će otoci biti integrirani u naš gospodarski, kulturni i svaki drugi život. Velika je zadaća naših razvojnih planova da otoke inkorporiraju u ostatak Hrvatske, rekao je Josipović te dodao:

- Vjerujem kako će Vlada RH i druga tijela učiniti sve da podrže ove i druge razvojne projekte na otocima. Bogatstvo koje imamo u otocima je skriveno i mi ga do sada nismo dovoljno koristili. Upravo u izgradnji koncepta mediteranske Hrvatske, na kojem treba još raditi, otoci igraju i igrat će važnu ulogu. Možda vremena u kojima se gospodarstvo nalazi nisu najsretnija za velike razvojne projekte, zbog toga u planiranju razvoja treba razmišljati izvan klišeja i sasvim sigurno će se naći zainteresirani investitori u zemlji i inozemstvu.

Rektor Sveučilišta u Zadru i član Otočnog sabora Ante Uglešić predstavio je projekt Arhipelogos, koji bi Zadarsko sveučilište jednim dijelom izvukao sa zadarske rive u zadarski i šibenski arhipelag, proces stjecanja znanja i vještina prenijeti izvan matične ustanove u radnim i stambenim prostorima koji bi se konkretno nalazili na Molatu i Istu. Za Uglešića ovaj projekt ne znači samo oživljavanje otoka kroz znanost, nego i vraćanje nade starosjediocima kad vide dolazak visokoobrazovanih, mladih ljudi. Takvo nešto je potrebno da se zaustavi devastiranje otoka.

- Pritisak kupaca iz inozemstva i zemlje na otoke je velik. Dovoljno je vidjeti neke do jučer netaknute uvale na našim otocima, upozorava Uglešić.

Iako je kasnio s protokolom dvadeset i pet minuta, predsjednik Josipović u Salima je našao vremena za razgovor s lokalnim stanovništvom, talijanskim gostom koji već pedeset godina dolazi na Dugi otok i naravno za obilazak čuvene čitaonice u Salima. Tom prilikom ravnatelj čitaonice Ante Mihić uručio mu je člansku iskaznicu i upisao Predsjednika u knjigu članova.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno