Zdrava dica odrastaju na drenjinama

Slika korisnika admin
Autor: 
Ana GRGAS

U Zadarskom zaleđu, u Ravnim kotarima i posebice u našoj prelijepoj Bukovici u svako godišnje doba priroda nudi svoje darove koji nas privlače svojom hranjivom vrijednošću, obiljem vitamina i minerala, ili samo ljepotom, pa čak i za ovih ljetnih vrućina priroda se ne da, upravo rude drenjine, otporne i dugovječne voćke.

Nema otkupa

- Malo kasni dozrijevanje, kaže Ankica Paić iz Rodaljica, dok pokazuje nekoliko boca soka i pekmeza koje je upravo napunila. Dok čuva stado od osamdesetak ovaca i koza Ankica ubere dobro zrele drenjine jer kaže, ako nisu zrele moram dodati puno šećera, a to onda nije prirodni sok i naravno više košta.

Na pitanje ima li berača drenjina, Ankica se nasmijala i dodala: - A nema, ne će to niko. E, da se vrši otkup ka smilja onda bi bilo, ali da doma prešaju i vade košticu po košticu kod vrućeg štednjaka, slabo bi ko. Radije će poći na more s bocom kakvog gaziranog soka, a u trgovačkim centrima ima svega, pa još ako je akcija, soka i pekmeza u izobilju, a nitko ne čita sastav, poglavito ne mari na sitna slova i aditive, ozbiljno je zaključila Ankica.

Potrošači nerijetko aditive poistovjećuju s konzervansima što proizvođači hrane vješto koriste pa na etiketama proizvoda ističu „bez konzervansa", što se može pogrešno razumjeti kao da u proizvodu uopće nema aditiva. Međutim, konzervansi su samo jedna od dvadesetak različitih kategorija aditiva u koje se ubrajaju i bojila, antioksidanti, emulgatori, stabilizatori, zgušnjivači, modificirani škrobovi, učvršćivači, pojačivači arome, regulatori kiselosti, tvari za tretiranje brašna, za rahljenje, za zaslađivanje, tvari za sprječavanje zgrudnjavanja, tvari protiv pjenjenja, za povećanje volumena, tvari za želiranje, za poliranje, za zadržavanje vlage, nosači, potisni plinovi, plinovi za pakiranje i dr., a neki aditivi imaju čak više različitih namjena.

 Kupnjom mnogih osvježavajućih napitaka skupo se plaćaju i brojni aditivi koji su dodani običnoj vodi. Bojila tim napitcima daju privlačan izgled, arome i sladila tipičan okus, ugljikov dioksid osvježavajući karakter, a konzervansi osiguravaju dugotrajnost na policama prodavaonica. Slično je i s pekmezima, džemovima, voćnim sladoledima, pudinzima i desertima čiju privlačnost pojačavaju dodane arome i bojila. Time proizvođač štedi na voćnim pripravcima jer su umjetna bojila i arome jeftiniji, a veća dobit.

Berači iz Zadra i Zagreba

Zato, treba ići u Bukovicu od ranog proljeća pa sve do kasne jeseni, jer šume i redine Bukovice obiluju samoniklim ili davno uzgojenim i zaboravljenim biljnim vrstama, od kojih mnogi imaju značajnu prehrambenu vrijednost i ljekovitost, što vrlo dobro znaju oni koji su odrastali upravo na toj bazi.

 Neki su ta iskustva prenijeli naraštajima i sa njima obilaze poznate im lokacije. Tako se na lokalitetu Draga u Rodaljicama našla ekipa Kambera, Katarina i Antonio iz Zadra, te Tokići, Anđela i Petar iz Zagreba kako bi nabrali drenjine za sok. Super se snalaze oni u berbi, ne smeta im ni vrućina, ni drača, a kada su opazili drenjine uz suhozid bio je to pun pogodak, iako Katarini nije smetao ni pojedinačni visoki dren.

Katarina je studentica na dva fakulteta, Psihologije u Zadru i Kineziologije u Splitu, te trenerica i sudac ritmičke gimnastike, ali uvijek nađe vrijeme za posjetiti dida Antu i boraviti u selu.

- U Rodaljicama su rođeni i odrasli moji roditelji i njihovi i tako petstotina godina unazad i vjerojatno mi je to u genima, kaže Katarina i dodaje: - Priroda je ovdje magična, ovdje cvijeće ljepše miriše, ptice jače pjevaju, zrak je bolji jer više je kisika od sveg tog drveća i raslinja. Brojne su divlje voćne vrste, poput: bazge ( zove ), kupina, malina, šipaka, jabuka, krušaka, oskoruša, drijena i još puno toga, samo treba ubrati ili pokupiti, te po mogućnosti pripremiti, a kako ovisi o znanju, domišljatosti i vještini. Postoji puno načina: od pripreme sokova, pekmeza i đemova, sušenja za čajeve ili spravljanja slatka, likera i kompota, ali i onog drugog i žestokog - rakije drenovače, što više drenjina pa ćeš biti " zdrav ko dren ", a svakako bez primjene prehrambenih aditiva zbog zdravstvenih rizika poglavito kod osjetljivih osoba, djece i bolesnika.

Mali Mitrovići iz Tinja, Luca i Marko jako dobro prepoznaju domaći sok i pekmez.

- Njima se ne može podvaliti industrijski, kaže baka Bosiljka koja ih priprema od rane mladosti. No sada imam dvije nevjeste na kućanstvu pa će i proizvodnja biti veća. Nekada se u polje i za blagom nosila bevanda, a danas ipak najviše prolazi domaći ohlađeni sok, pojašnjava Bosiljka i dodaje:- Moju djecu sam podigla bez gaziranih napitaka i industrijski proizvedenih sokova i osobito mi je drago da se i moji unuci tako podižu.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno