Do polovice kolovoza premašeni turistički dolasci iz cijele prošle rekordne godine

Kažimir ŠKRBIĆ
Tempom započetim od početka 2018. godine turistički Vir statistički i dalje melje – do 16. kolovoza na otoku je noćilo ukupno 1.762.815  turista s ostvarenih 129.841 turističkih dolazaka, što je za 5.557 dolazaka  više nego u cijeloj prošloj godini, ili već sada više noćenja nego u 2016.  godini, dok se dvomilijunsko noćenje, razmjerno dosadašnjem rastu  noćenja, može očekivati već oko 25. kolovoza. To bi za oko tri mjeseca  bilo ranije ostvarenje brojke od dva milijuna u usporedbi s rekordnom  2017. (tada su dva milijuna bila zabilježena 17. studenoga), koja je priču  s noćenjima na Viru zaključila s ukupnom brojkom 2.077.796.
Gledano od 1. siječnja do polovice kolovoza, Vir je ujedno ostvario  značajan rast noćenja za 30,3 posto (lani 1.353.382) i dolazaka za 22,7  posto (lani 105.796), što je i dalje najveći zabilježeni porast u Hrvatskoj.  Službeni podaci Hrvatske turističke zajednice i sustava eVisitor govore o  šestpostotnom povećanju dolazaka i noćenja u dosadašnjem dijelu sezone na razini cijele Hrvatske, dok su se pojedinačne destinacije u jačem  srpnju kretale u najboljem slučaju od 8 do 14 posto – Zagreb je imao 11,2  posto rasta noćenja i 9,2 posto rasta dolazaka, Labin 9,50 posto rasta u  noćenjima i 13,8 posto rasta dolazaka, Rovinj 8,87 posto više noćenja i  11,4 posto više dolazaka turista itd.

Novi rekordi i godina za pamćenje
– Vir je top destinacija u neprekidnom razvoju i rastu. Već na polovici  kolovoza rasturili smo prošlogodišnju sezonu s podacima noćenja i dolazaka, a po porastu smo daleko nadmašili sve destinacije u Hrvatskoj. S  ovim rezultatima lovimo milijun noćenja u kolovozu, a ako do kraja godine ponovimo prošlogodišnje rezultate iz posezone, a trebali bi biti i  bolji, sigurno smo u 'top 5' hrvatskih turističkih destinacija. Možemo  očekivati nove turističke rekorde i godinu za pamćenje – kaže virski  načelnik Kristijan Kapović. Nije nepoznanica: Vir se iz godine u godinu  ubrzano uspinje prema pet najboljih turističkih destinacija; prvo kao  destinacija u nacionalnih "top 50", potom u "top 20", pa od prošle godine u "top 10", a sada kao deveta najuspješnija turistička destinacija od  siječnja do kraja srpnja. Cilj koji je načelnik Kapović postavio najjednostavnije je sažeti u sintagmi – rame uz rame s najboljima, odnosno s Dubrovnikom, Rovinjem i Porečom ili među vodećom petorkom. Medulin s  oko 1, 5 milijuna noćenja ostvarenih do kraja srpnja, Umag s nešto manje od milijun i pol, Zagreb i Split s gotovo 1,4 milijuna te Mali Lošinj s  nešto manje od 1,3 milijuna noćenja, dohvatljive su destinacije za ambiciozni otok. Ukazuju na to i nešto slabije brojke rasta noćenja i dolazaka  u samom kolovozu za većinu domaćih destinacija, a u nekima poput Poreča, Šibenika ili istarskog Novigrada čak i pad u srpnju, dok se na Viru  istovremeno bilježi dodatni rast iz mjeseca u mjesec. Posredno na to  ukazuje i primjer destinacijske menadžment kompanije "Vir turizam",  pionirske DMO u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, koja se na virskom tržištu nametnula kao vodeća turistička razvojna snaga. Indikativan je i fascinantan podatak da je "Vir turizam" već u prvoj polovici godine – daleko izvan špice i sezone godišnjih odmora – ostvario prihod od  7,2 milijuna kuna (gotovo jednako cjelogodišnjem prihodu ranijih nekoliko godina), što je za oko pola milijuna kuna više nego prošle godine koja je bila rekordna, ili jednostavnije – vrhunski rezultat za otočne prilike.
– Mi imamo svoje ciljeve koji ne staju na organizaciji događaja, manifestacija ili promidžbe otoka diljem Europe. Rezidencijalnom 'Villom  Lanternom' podigli smo standard turističkog smještaja i ukupne kvalitete turističke usluge na cijelom otoku, dok ćemo budućim projektima,  poput kompletnog uređenja južne obale i gradnje hotela, komunalni i  obalni standard podići na najviši nivo – govori direktorica virske destinacijske kompanije Kristina Perić. Primjer "Vir turizma" zapravo je pogled  unutar sadržaja turističkog rasta i suživota cijelog otoka s događajima,  manifestacijama, novom turističkom ponudom i turističkim trendovima, kao i na kvalitetu smještajnih kapaciteta ili uređenost i komunalnu  opremljenost plaža. Brojke su možda samo statistički pokazatelj, ali ih  svakako vrijedi istaknuti u analizi.
Tako od dosadašnjih ukupno 1.762.815 turističkih noćenja do 16. kolovoza, domaći i inozemni gosti ostvarili su gotovo u dlaku isti rezultat:  Hrvatili su imali 891.894 (50,6 posto) noćenja, a stranci 870.971 (49,4 posto), dok su u dolascima strani turisti premašili udio od 70 posto. Ostvarili su 91.592 turističkih dolazaka (70,5 posto), a domaći 38.249 (29,5 posto). Evo i brojki rasta: domaći turisti rasli su u noćenjima za 29,8 posto  (lani 686.970), a u dolascima za 24,3 posto (lani 30.768), dok su inozemni  turisti jači u noćenjima za 30,7 posto (666.412 prošle godine) te u dolascima za 22,1 posto (75.028 u 2017.).

Najveći kolač pripada Slovencima, Mađarima i Nijemcima
Slovenci su zadržali broj jedan u noćenjima (208.474 noćenja) s porastom od 35,4 posto i udjelom u noćenjima stranaca od 23,9 posto. Zapravo, riječ je o istom poretku kao do kraja srpnja; slijede Nijemci (165.511  noćenja) s porastom od 35,7 posto i udjelom od 19 posto te Mađari kao  treća turistički najuspješnija nacija na otoku (136.252) s rastom noćenja  od 34,1 posto i udjelom u noćenjima inozemnih turista od 15,6 posto. To  su uz Hrvate tri jedine nacije s više od 100 tisuća ostvarenih noćenja i  najznačajnijim udjelom u turističkom prometu, a one od 50 do 80-ak tisuća noćenja predvode Slovaci (81.302) s rastom 20,2 posto, Česi  (70.443) s rastom 28,9 posto, Poljaci (51.636) s rastom 22,8 posto te Bosanci i Hercegovci (50.231) s rastom 12,3 posto. Među deset najjačih na  Viru još su osmi Austrijanci (45.483 noćenja) s ostvarenim rastom 37,9  posto, deveti Šveđani (10.135) s najvećim rastom od 64,7 posto i kao deseti Švicarci (8.803) s rastom 26,6 posto. Srbi, Talijani, Nizozemci i Francuzi predvode sljedeću skupinu na listi 70-ak nacija koju zaključuju  Čileanci, Tunižani, Marokanci, Brazilci i od ove godine prvi put stanovnici posebne kineske upravne regije Hong Konga.
Mađari su tijekom polovice kolovoza dodatno pojačali dolaske – čak  za 26,5 posto bolji su od sljedećih najboljih u kolovoškim dolascima, Nijemaca, pa su i dalje najjači u tom segmentu turističkog prometa: od  početka 2018. godine ostvarili su 18.722 dolazaka (udio 20,4 posto u dolascima stranih turista) s rastom od početka godine od 30,2 posto. Slijede  Slovenci (16.163) s udjelom 17,6 posto i rastom 20,4 posto, a veliku virsku  turističku trojku zaokružuju Nijemci (14.306) s udjelom 15,6 posto i rastom 22,6 posto. Iznad 10 tisuća dolazaka još su jedino Slovaci (10.189) s  rastom 19,2 posto, dok skupinu nacija od najmanje četiri tisuće dolazaka  predvode Česi (8.054) s rastom 21,4 posto, Bosanci i Hercegovci (7.180) s  najmanjim rastom od 7,03 posto, Poljaci (6.307) s rastom 18,2 posto te  Austrijanci (4.256) s rastom 27,1 posto. Dva posljednja mjesta u virskih  "top 10" drže Talijani (812 dolazaka uz rast 20,7 posto) i Šveđani (800 dolazaka s najvećih rastom 54,4 posto).
U zaključku: najveći turistički kolač pripada Slovencima, Mađarima i  Nijemcima (zajedno ostvaruju 58,6 posto noćenja i 53,7 posto dolazaka  stranih turista) uz značajan doprinos Slovaka, Čeha, Poljaka, Bosanaca i  Hercegovaca te Austrijanaca, dok su unutar virskih "top 10" Šveđani u  najvećem porastu (64,7 posto noćenja i 54,4 posto dolazaka). Švicarci su  deseti u noćenjima, a Talijani, iznenađujuće, deseti u dolascima. Tradicionalni ferragosto gurnuo ih je tako tijekom prve polovice kolovoza čak  i na devetu poziciju po turističkim dolascima, pa su se nakon dužeg vremena talijanske registarske oznake mogle vidjeti u značajnijem broju na  otoku.
Evo još kako izgledaju noćenja u prosjeku na razini cijele destinacije i  njezinih ukupnih brojki po kojima je Vir svake godine hrvatski rekorder:  na otoku se ostvaruje nacionalno rekordnih 13,6 noćenja u prosjeku, odnosno za 0,8 više nego na kraju srpnja ili 1,6 više nego na koncu lipnja.

Cilj milijun noćenja u komercijalnom  smještaju i 150 tisuća komercijalnih  dolazaka do 2020. godine
Kada je riječ o raspodjeli turističkog prometa na komercijalni i nekomercijalni  smještaj, na Viru je u nekomercijalnom smještaju ostvareno 1.198.697 noćenja  (porast 34,8 posto) uz udjel od 68 posto u ukupnim noćenjima, dok je u komercijalnom smještaju zabilježeno 564.118 noćenja (porast 21,6 posto) uz udio od 32 posto u svim noćenjima ostvarenima na Viru. Što se dolazaka tiče, jači je komercijalni  smještaj sa 75.448 dolazaka (udjel od 58,1 posto u ukupnim turističkim dolascima)  i rastom u odnosu na isti prošlosezonski period od 18,4 posto. Nekomercijalni  smještaj sa 54.393 dolazaka (udjel od 41,9 posto) ima porast 29,3 posto.
– Cilj nam je u razdoblju do 2020. godine ostvariti milijun komercijalnih noćenja  te 150.000 turističkih dolazaka u komercijalnom smještaju – ukazuje virski načelnik  Kapović na postavljene ciljeve.
Zanimljiv je i odnos domaćih i stranih turista u komercijalnom i nekomercijalnom  smještaju. Stranci su dominantni u dolascima (64.635 ili 85,7 posto udjela) i  noćenjima (407.348 ili 87,8 posto udjela) u komercijalom smještaju, dok u nekomercijalnom smještaju domaći ljudi dominiraju u noćenjima (817.171 ili 68,2 posto  udjela u ukupnim nekomercijalnim brojkama smještaja). Hrvati su jači i u dolascima  u nekomercijalni smještaj, ali tek za nijansu: ostvarili su 27.436 dolazaka, odnosno  50,4 posto. Ove su brojke također donijele i rast unutar smještajnih kategorija: komercijalni smještaj jači je za 20,1 posto od prošlogodišnjeg kada su noćenja u pitanju te za 18,4 posto kada su u pitanju dolasci. Nekomercijalni smještaj bilježi rast  od 34,8 posto u kategoriji noćenja, dok je za 29,3 posto porastao u turističkom prometu izraženom dolascima.
Pogled na nacije u komercijalnom smještaju ukazuje na dominaciju Nijemaca u  noćenjima (35.563 i rast 8,5 posto), drugi su Mađari (29.424 i rast 21,3 posto), a  treći Hrvati (28.959 i rast 25,6 posto). Preko 10 tisuća noćenja ostvaruju još Slovenci (23.937), Slovaci (18.531), Poljaci (14.229) i Česi (12.661). U dolascima su  najbolji Mađari (4.021 i rast 15,9 posto), potom Hrvati (3.756 i rast 15,9 posto) te  Nijemci (3.139), Slovenci (2.561), Slovaci (2.215), Poljaci (1.436), Česi (1.341)  itd. I posljednje: komercijalni smještaj bilježi 7,47 noćenja u prosjeku, a nekomercijalni čak 22,03 noćenja.

507 tisuća turističkih noćenja u 16  dana kolovoza, do kraja mjeseca past  će i milijun
Zadrži li turistički Vir tempo noćenja iz prve polovice kolovoza (dnevno 31.708  noćenja), do njegovog kraja uhvatit će milijun noćenja u samo jednom mjesecu, dok  bi do ukupno dva milijuna noćenja mogao doći već 24. kolovoza. Sa sadašnjih  1.762.815 ostvarenih noćenja matematički bi precizno skočio na 2.016.479. Tijekom 16 dana kolovoza Vir je imao i 1.978 turističkih dolazaka dnevno, pa se i ukupni dolasci do 24. kolovoza mogu predvidjeti istom metodom – očekuje se oko 145,6  tisuća dolazaka, odnosno 159,5 tisuća do početka rujna. No, to je tek projekcija  zasnovana na rezultatima u prvoj polovici kolovoza, a evo o kojim se brojkama radi:  noćilo je 507.324 turista (rast 20,8 posto) uz 31.651 turistički dolazak (rast 13,3  posto). Inozemni turisti bili su jači u obje kategorije – ostvarili su 260.159 noćenja  (51,3 posto od svih noćenja u kolovozu uz rast 19,1 posto) i 23.959 dolazaka (75,7  posto od svih dolazaka uz rast 9,7 posto). Domaći imaju 48,7 posto u noćenjima s  rastom 22,7 posto te 24,3 posto u dolascima s rastom 26,1 posto. Najviše je noćilo  Slovenaca (56.970), ali su Nijemci ozbiljno tijekom kolovoza ugrozili naše susjede  (55.064) sa porastom od 17,3 posto, treći su Mađari (43.983), četvrti Slovaci  (24.099), potom slijede Česi (17.135), Poljaci (15.204), Austrijanci (14.564), Bosanci i Hercegovci (13.776) te Talijani (4.021) i Švicarci (2.094).
U dolascima su i dalje najjači Mađari (5.270) ispred Nijemaca (4.163) i Slovenaca (3.792), a potom je poredak ponešto drukčiji nego kod noćenja: četvrti su Slovaci  (2.614), peti Bosanci i Hercegovci (2.015), šesti su Česi (1.621), sedmi Poljaci  (1.548), osmi Austrijanci (1.194), deveti Talijani (522) i deseti Srbi (178). Odnos  komercijalnog i nekomercijalnog smještaja govori kako je u nekomercijalnom  smještaju ostvareno 323.019 noćenja (63,7 posto) uz 10.395 dolazaka (32,8 posto), dok je komercijalni smještaj zabilježio 184.305 noćenja (36,3 posto) i 21.256  dolazaka (67,2 posto).