Kresanje radničkih prava neće ojačati gospodarstvo

Prijedlozi HUP-a, osim što su neprihvatljivi i neprimjereni, suprotni su europskim direktivama koje Hrvatska mora implementirati u svoje radno zakonodavstvo. U svakom segmentu HUP-ovi prijedlozi, koji režu radnička prava, kose se s 12 europskih direktiva, koje bi Hrvatska trebala što prije početi primjenjivati, upozorava Uranija
Nakon dogovora socijalnih partnera prema kojemu će se Zakon o radu donositi u dvije faze, u prvoj će se uskladiti s europskim direktivama, a u drugoj će se usuglasiti zahtjevi poslodavaca i sindikata, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) krenula je u prvi napad. HUP ima jasne i precizne ciljeve, skraćivanje procedure za otkazivanje ugovora o radu, skraćivanje godišnjih odmora, ukidanje stanke za ručak, odnosno dnevne pauze te smanjivanje radničkih otpremnina, kojima su se oštro usprotivile sve sindikalne središnjice u Hrvatskoj.
Povratak feudalizmu
Pravni zastupnik HSSS-a Vedran Uranija, poput svih hrvatskih sindikalista, prijedloge HUP-a ocijenio je neprihvatljivima i neprimjerenima jer se njima, kako kažu, smanjuju, štoviše drastično režu radnička prava u Hrvatskoj.
– Prijedlozi HUP-a, osim što su neprihvatljivi i neprimjereni, suprotni su europskim direktivama koje Hrvatska mora implementirati u svoje radno zakonodavstvo. U svakom segmentu HUP-ovi prijedlozi, koji režu radnička prava, kose se s 12 europskih direktiva, koje bi Hrvatska trebala što prije početi primjenjivati, dakle prije donošenja konačnog Zakona o radu, što je planirano do kraja 2009. godine, govori Vedran Uranija te ističe da sporni prijedlozi, ni u kojem slučaju neće doprinijeti oporavku hrvatskog gospodarstva, kako to žele prikazati čelnici HUP-a, već idu u suprotnom pravcu, ukidanja stečenih radničkih prava na kojima počiva i europsko zakonodavstvo.
Naime, prijedlogom da iz radnog vremena izbace stanku za ručak, odnosno dnevnu pauzu te da se u računanju godišnjih odmora uzima sedmodnevni radni tjedan, sindikalisti smatraju kako su se poslodavci opredijelili za zastarjeli model proizvodnih odnosa, primjereniji feudalizmu nego današnjici. Stoga će se sindikalisti svim sredstvima boriti protiv uvođenja takvih rješenja te će nastojati podići razinu zakonske zaštite radnika na višu razinu.
– Usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s Europskom unijom ne znači smanjivanje radničkih prava, nego suprotno, zaštitu istih. Ukidanje dnevne pauze značilo bi ukidanje civilizacijske tekovine, dok se računanje nedjelja i blagdana u godišnji odmor kosi s međunarodnim konvencijama. Osim toga, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju broj dana godišnjeg odmora će se povećati, a ne smanjiti, umjesto minimuma od 18 dana, kao sada, imat ćemo najmanje 24 dana godišnjeg odmora, kaže Uranija te navodi kako smanjivanje radnih sati i produženje godišnjeg odmora ide u prilog produktivnosti rada, što se pokazalo vrlo dobrim rješenjem u zemljama Europske unije.
Prema Uranijinim riječima, smanjivanje radničkih otpremnina, što predlažu u HUP-u, neprihvatljivo je iz više razloga, no prije svega zbog nepostojanja adekvatne socijalne zaštite u Hrvatskoj, zbog čega ljudi sve teže preživljavaju. Slična situacija je i s prijedlogom o skraćivanju procedure za otkazivanje ugovora o radu, što bi bilo pogubno za hrvatske radnike.
Europske direktive
– Teško je reći što HUP s ovakvim prijedlozima želi postići, no nije isključeno kako ova cijela predstava služi samo kako bi se skrenula pozornost s ključnih problema u hrvatskom društvu koji su usko vezani uz gospodarstvo, odnosno ulaganja u proizvodnju te socijalnu i pravnu zaštitu. Oživljavanje gospodarstva, koje je nužno u Hrvatskoj, ne može se postići preko noći, osobito ne kresanjem radničkih prava, već dugoročnom, ciljanom strategijom, kaže Uranija te ističe kako HUP-ovi prijedlozi, koji su jedino u funkciji smanjivanja radničkih prava, zasigurno neće doprinijeti oživljavanju, odnosno jačanju proizvodnje u Hrvatskoj, koja vapi za ulaganjima, od strane domaćih i stranih investitora.
Što se tiče postojećeg Zakona o radu, Uranija ocjenjuje kako je riječ o kvalitetnom dokumentu, koji ostavlja prostora za daljnju doradu, što prije svega uključuje ugradnju zaštitnih mehanizama koji bi štitili prava radnika. Upravo takve mehanizme nudi 12 europskih direktiva koje je Hrvatska dužna ugraditi u svoje zakonodavstvo.
– Između ostalog, europske direktive se odnose na skraćivanje radnog tjedna, sa sadašnjih 40 plus 10 prekovremenih sati, na 40 plus 8 prekovremenih sati. Istovremeno, produžuje se godišnji odmor, što za krajnji cilj ima veću produktivnost radnika. No, direktive predviđaju i osigurače za pojedine djelatnosti, što ovisi o dogovoru vladajuće strukture, sindikata i poslodavaca, zbog čega europske direktive Hrvatska treba prihvatiti kao dobru bazu, podlogu za konačni Zakon o radu, dok zaštitni mehanizmi moraju biti rezultat konsenzusa socijalnih partnera, govori Uranija te navodi kako europske smjernice predviđaju i obvezno osnivanje zaposleničkih vijeća, što do sada nije bio slučaj, koja će biti “produžena ruka” sindikata.
Nadalje, europske smjernice, koje Hrvatska što prije treba implementirati u zakonodavstvo, podrazumijevanju i jačanje socijalne zaštite radnika te njihovih sindikalnih sloboda. Direktive oštro osuđuju svaki oblik diskriminacije, ženama i muškarcima jamči se jednakost pri zapošljavanju, a osobita pozornost se posvećuje zaštiti radnih prava invalida.
– Hrvatska je dužna u svoje radno i socijalno zakonodavstvo što prije implementirati direktive Europske unije, temeljem kojih do kraja iduće 2009. godine, treba formirati konačni Zakon o radu. Poštujući europske direktive, Vlada RH, poslodavci i sindikati trebaju postići zajednički dogovor, konsenzus oko bitnih pitanja iz domene radnih i socijalnih prava, koji će rezultirati novim Zakonom o radu, zaključuje Vedran Uranija, vjerujući kako će novi Zakon o radu, utemeljen na europskom zakonodavstvu, uvažavati hrvatske specifičnosti, na dobrobit radnika i poslodavaca u Hrvatskoj, što će u konačnici ojačati hrvatsko gospodarstvo.