Zadarska županija povlači najviše novca iz europskih fondova

Stopa ugovaranja projekata u IPARD-u i dalje je niska, a podsjetimo kako je RH sa SAPARD-om izgubila gotovo polovicu novca, odnosno stotinjak milijuna kuna
Grad Zagreb, Zagrebačka, Sisačko-moslavačka te Ličko-senjska županija neslavni su rekorderi prva dva natječaja za novac iz europskog fonda IPARD, namijenjenog unapređenju poljoprivredne proizvodnje i ruralnom razvoju. Prema službenim podacima, u prva dva kruga natječaja koji su provedeni od siječnja do ožujka, a potom u svibnju i lipnju, iz te četiri jedinice regionalne samouprave nije stigla niti jedna prijava.
Ispada da iz šire okolice Zagreba, Siska i u Lici ni jedno obiteljsko gospodarstvo ili poljoprivredna tvrtka nije prepoznala mogućnost da unaprijedi svoju proizvodnju novcem koji im se daje bespovratno, pod uvjetom da njihov projekt bude prihvaćen na natječaju i odrađen do kraja prema strogim europskim pravilima.
Neki su prestrašeni
Razloge za to možemo tek nagađati. Moguće je da na terenu vlada mali interes za europske natječaje jer proizvođači imaju premalo informacija o tome što im IPARD omogućuje. Jednako tako, moguće je da nemaju ljude i sredstva da izrade projekt za koji vjeruju da bi mogao proći na natječaju i biti financiran europskim novcem. Sudeći, pak, prema iskustvima iz ranije korištenih fondova poput SAPARD-a, izgledno je i da su neki proizvođači jednostavno prestrašeni europskom birokracijom koja je, prema mišljenju i iskustvima mnogih, vrlo rigidna kad je posrijedi poštovanje pravila natječaja.
O tome svjedoči rečenica koju smo prije dvije godine čuli od jednog proizvođača iz okolice Zagreba koji je pokušao dobiti novac iz SAPARD-a: “Nikad više ne želim imati posla s njima”, kazao nam je tada naš sugovornik.
Vrijedni projekti
Ipak, za razliku od spomenutih županija i Grada Zagreba, u nekim dijelovima Hrvatske obiteljska gospodarstva i poljoprivrednici očito smatraju da vrijedi riskirati i “imati posla” s europskim birokratima. Iz Osječko-baranjske županije na natječaje je prijavljeno uvjerljivo najviše projekata, čak devet.
Novac je tražen za različita ulaganja, primjerice, za kupnju specijalizirane opreme za transport gnoja. No, unatoč brojnosti, projekti iz tog dijela Hrvatske male su vrijednosti pa se tražene potpore po projektu kreću od 90-ak tisuća do najviše 2,3 milijuna kuna. Nasuprot tome, iz Zadarske županije za europski novac konkurira manje projekata, njih pet, ali potpora koju, primjerice, traži samo jedna tvrtka iz Stankovaca (Ostrea) premašuje ukupan iznos potpora za sve projekte iz Osječko-baranjske županije.
Vrijedne projekte prijavile su i tvrtke iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Primjerice, Zdenka – mliječni proizvodi d.o.o. iz Velikih Zdenaca želi uložiti 22 milijuna kuna kako bi opremili postojeće objekte za poslovanje s mlijekom.
Potpora koju bi za taj projekt trebali dobiti – dakle, novac kojim će sufinancirati opremu, a da ga nikad neće morati vratiti – iznosi nešto manje od 11 milijuna kuna.
Niska stopa ugovaranja
U dosadašnja dva natječaja ima još pozitivnih primjera obiteljskih gospodarstava i poljoprivrednih proizvođača koji su se javili i dobili novac na oba natječaja. Takav svijetli primjer je Kozlović obrt za vinogradarstvo, proizvodnju vina i destiliranih alkoholnih pića iz Buja koji je na prvom i na drugom natječaju dobio po milijun kuna potpore. I farma Tomašanci iz Slavonije prijavila je dva projekta, za svakog tražeći potporu od nešto više od dva milijuna kuna. Tu je još tvrtka Žuvela d.o.o. s Hvara, mesarsko-trgovački obrt Paleka iz Zemunika Donjeg i tako dalje.
Unatoč pozitivnim primjerima, stopa ugovaranja projekata u IPARD-u i dalje je relativno niska.
Iako su u Ministarstvu poljoprivrede uvjereni da će s vremenom broj prijavljenih i ugovorenih projekata rasti, ne treba zaboraviti ne baš ohrabrujuće iskustvo sa SAPARD-om: u tom je fondu Hrvatska nepovratno izgubila gotovo polovicu novca, odnosno stotinjak milijuna kuna.

Najbolje županije (prema ukupnom iznosu potpore)

1. Zadarska županija: 25,088,956.17 kuna
2. Bjelovarsko-bilogorska županija: 20,429,020.07 kuna
3. Međimurska županija: 15,361,561.90 kuna

Najbolje županije (prema broju projekata)

1. Osječko-baranjska županija: 9
2. Bjelovarsko-bilogorska županija: 5
3. Zadarska županija: 5

Šansa za općine

Krajem godine trebala bi se otvoriti mogućnost i općinama do deset tisuća stanovnika da konkuriraju za novac iz fonda IPARD. Takva mogućnost bila je najavljena i u okviru fonda SAPARD, gdje je za tu svrhu u početku bilo rezervirano deset milijuna eura. Međutim, natječaj na kraju nikada nije raspisan i od te mjere se odustalo. Sada bi općine kroz IPARD ipak trebale dobiti šansu da europskim novcem urede, primjerice, nerazvrstane ceste i protupožarne puteve za što mogu dobiti najviše tri milijuna kuna. Za izgradnju i uređenje kanalizacijskog sustava, za pročišćavanje otpadnih voda te izgradnju toplana mogu, pak, računati na najviše sedam milijuna kuna.