Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

One stvaraju povijest Odjela za turizam i komunikacijske znanosti

19.09.2011. 22:00
One stvaraju povijest Odjela za turizam i komunikacijske znanosti


Josip Vidaković, pročelnik Odjela, kaže kako su tri domaće doktorice njihov brend te da one stvaraju povijest jednog od najmlađih odjela Sveučilišta u Zadru.


Odjel za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru od ovoga ljeta ima tri profesorice koje su stekle doktorate iz društvenih znanosti na poljima ekonomije, informacijskih sustava i informacijskih znanosti. Božena Krce Miočić, Ljiljana Zekanović Korona i Vesna Kalajžić su uz zahtjevan posao i brigu o svojim obiteljima našle vrijeme i za karijeru, a njihove znanstvene uspjehe hvali i Josip Vidaković, pročelnik Odjela, koji kaže kako su tri domaće doktorice njihov brend te da one stvaraju povijest jednog od najmlađih odjela Sveučilišta u Zadru.
Više od 6000 novinskih članaka
Vesna Kalajžić doktorirala je u kolovozu na Izvandoktorskom studiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s temom rada “Zadarske novine i kulturni život Zadra od 1990. do 2000. godine”. Trenutno u zvanju asistenta sudjeluje u nastavi iz predmeta Uvod u turističku kulturu i Turistička kultura te se nada dobrom ishodu izbora za višeg asistenta, a nakon toga i docenta.
 – Rad je proizašao iz prilično opsežnog istraživačkog korpusa koji se sastojao od 6700 novinskih članaka zadarskih novina, a koje sam istražila između ostalih, metodom kvalitativne i kvantitativne analize sadržaja. Prikupljanje i selekcija građe je trajala dvije godine i još otprilike toliko na obradu rezultata istraživanja i pisanje rada, govori Kalajžić. Dosta materijala za doktorat koristila je i iz novinskih članaka objavljenih u Zadarskom listu, koji je pokrenut 1994. godine.
– Zadarski list je pokrenut krajem ’94 kao tjednik i na statističkoj analizi može se vidjeti porast broja članaka iz kulture, koji je još intenzivniji prelaskom Zadarskog lista iz tjednog u dnevno izlaženje krajem 1998. godine. Broj novinskih članaka o kulturi se za vrijeme rata smanjio, ali daleko od toga da kulture nije bilo ili da se o njoj nije pisalo.
– U ratu je bilo kulturnih zbivanja i to značajan broj s obzirom na okolnosti. Vrijedna je, između ostalih, aktivnost Samostalnog kulturnog voda, koji je za vrijeme rata pokrenuo naš poznati publicist Tomislav Marijan Bilosnić, a koji je okupio entuzijaste za podizanje duhovnog života grada – kaže Kalajžić.
Bilo je teško uskladiti sve obveze kako bi u kratkom vremenu uspjela kvalitetno obraditi kompleksnu temu zadarskih novina i kulturnog života Zadra za vrijeme Domovinskog rata i nakon njega.
– Upravo zbog tako opsežnog korpusa za potrebe obrade građe izradila sam u Microsoft Acces i aplikaciju ZD-istraživač novina; radi evidencije, selekcije, klasifikacije i analize potrebnih podataka. Na aplikaciji i dalje radim kako bi je unaprijedila za istraživanje novina ne samo u pogledu kulture, nego i u pogledu ostalih područja o kojima novinari pišu. Ostale poteškoće pri izradi rada su mi bile i brojne obiteljske obveze, Naime, prije godinu dana postala sam mama i drugog dječačića, tako da mi posla nije nedostajalo. Bez pomoći cijele obitelji, posebice supruga i roditelja mislim da ne bih uspjela. Veliku zahvalnost dugujem svojoj mentorici doc. dr. sc. Marini Čizmić Horvat, prof.dr.sc. Josipu Vidakoviću prof. dr. sc. Stjepanu Maloviću i drugima koji su uvijek imali vremena za moja brojna pitanja i nedoumice, kaže Kalajžić.
Temom medija i kulture planira se baviti i u budućnosti.
– Kultura predstavlja važan dio života, posebice u izvanrednoj situaciju kao što je rat i poslijeratno razdoblje. S obzirom na značaj medija u današnje vrijeme vrijedno je istražiti i odnos medija, posebice lokalnih medija prema kulturi i u drugim ratom pogođenim područjima. Stoga će moja daljnja istraživanja i biti usmjerena u tom pravcu.
Upitali smo je i kakva je perspektiva mladih znanstvenika i znanstvenica u Zadru, odnosno u Hrvatskoj?
– Teško mi je govoriti o situaciji na drugim Sveučilištima, ali što se tiče primjerice Odjela na kojem radim, gdje je vecina mladih znanstvenika i znanstvenica, mogu reći da je politika Odjela usmjerena na omogućavanje uvjeta svima, a posebice mladima za rad i usavršavanje, u ne baš lakim znanstvenim vodama, kaže Kalajžić.
Obrazovanje u udobnosti vlastitog doma
Ljiljana Zekanović-Korona u srpnju je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranila doktorat iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvene grane informacijskih sustava i informatologije na temu “Model evaluacije sustava za e-učenje” pod vodstvom mentora prof.dr.sc. Vladimira Mateljana
– I moj magistarski rad je iz područja informacijskih znanosti i područje moga interesa je udaljeno učenje tako da je logično bilo da i u doktoratu nastavim s istraživanjem učenja na daljinu. Nakon obrane magisterija 2007. godine počela sam prikupljati materijal za doktorat, kaže Zekanović-Korona dodajući kako je u današnjem ubrzanom ritmu života čovjeku neophodno cijeloživotno obrazovanje, a e-učenje nam omogućava da se usavršavamo i dodatno obrazujemo u udobnosti vlastitog doma u vrijeme kada nam to najviše odgovara.
Prilikom pisanja doktorata morala je uskladiti svoje obveze na poslu, kao i obiteljske obveze koje ima kao majka dvoje djece osnovnoškolske dobi. Veliki problem bio je animirati kolege koji koriste sustave za e-učenje da odgovaraju na anketni upitnik.
– Za ovo istraživanje trebala sam osobe koje koriste sustave za e-učenje da bi mogli vrednovati takve sustave. Ovim putem zahvaljujem se svim kolegama sa Sveučilišta u Zadru, Splitu i Zagrebu, kao i kolegama iz CARNET-ove E-learning akademije koji su mi pomogli da provedem istraživanje. Problem je bio animirati kolege i korisnike sustava za e-učenje da mi odgovore na anketne upitnike. U svim istraživanjima najveći problem je dobiti odgovore na poslane anketne upitnike. Ja sam svoje istraživanje provodila putem online anketnog upitnika i imala sam veliki broj ispitanika što mogu zahvaliti dobroj animaciji i razumijevanju kolega za  ovakav vid istraživačkog rada. Svatko tko je koristio e-učenje sigurno će ga poželjeti ponovno koristiti jer ima mnogo prednosti i to je obrazovanje budućnosti. Pritom ne mislim da će e-učenje u potpunosti zamijeniti tradicionalno učenje već treba poslužiti kao nadopuna tradicionalnom učenju. Živa riječ nastavnika je nezamjenjiva, ali radi motiviranosti učenika i poticanja kreativnosti i aktivnosti učenika u nastavnom procesu trebalo bi se koristiti e-učenje kao nadopuna tradicionalnoj nastavi, govori Zekanović-Korona.
S obzirom da je područje njenog interesa, što se može zaključiti i iz magisterija i doktorata, udaljeno učenje upitali smo je i koji je njen stav o studiranju putem interneta te da je dosta ljudi tim putem završilo vrhunske fakultete u raznim zemljama diljem svijeta.
– Udaljeno učenje primjenjuje se dosta u Kanadi i Australiji, tj. u zemljama gdje postoje velike udaljenosti od centara obrazovanja i to je obrazovanje kod njih jednako vrijedno kao tradicionalno obrazovanje, ali kod nas još nije rasprostranjeno. E-učenje je puno pristupačnije i jeftinije od tradicionalnog obrazovanja jer u ovakvom obliku učenja ne postoje troškovi putovanja ili stanovanja. Usavršavate se u vrijeme kada vam to odgovara. Osobno sam polaznik CARNET-ove akademije i u noćnim satima, nakon obiteljskih i poslovnih obveza, izvršavala sam obveze koje je diktiralo takvo obrazovanje. Na visokoobrazovnim ustanovama pokušavamo sva predavanja postaviti kroz sustav za e-učenje i to danas radi sve više nastavnika. Ovakva praksa postoji i u naprednim osnovnim i srednjim školama, kaže Zekanović Korona dodajući kako je to najbrži način obrazovanja te da je istraživanje pokazalo da je takvo obrazovanje uspješno. Problem u udaljenom učenju je provjera znanja koja se mora provoditi pod nadzorom, ali se radi na rješavanju takvog problema.
Na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti među prvima na zadarskom Sveučilištu započelo je korištenje sustava za e-učenje.
– Na početku smo koristili komercijalni sustav za učenje tvrtke Cognita, koji smo plaćali i prvi smo provodili provjeru znanja putem sustava za e-učenje. Kada je posredstvom CARNET-a  omogućen besplatan softver za e-učenje MOODLE počeli smo ga koristiti te sve naše nastavne materijale stavljamo na web. To još ne koriste svi nastavnici, nego većinom mlađi nastavnici koji su spremni na korištenje novih tehnologija. Na sustav se mogu logirati samo naši studenti s kojima na taj način komuniciram dosta brzo, kaže Zekanović -Korona dodajući kako se još ne koristi maksimum mogućnosti MOODLE-a te da će s razvojem tih nastavnih sadržaja nastaviti i dalje primjenjujući rezultate istraživanja doktorskog rada.
Sve više i zadarske škole idu u korak s vremenom, pa čak i ispred njega. Nedavno je tako medicinska škola ušla u projekt e-dnevnika, a rade se i mnogi drugi projekti, što Zekanović-Korona kao stručnjak u tom području podržava.
– To su pozitivni primjeri i zasad ide polako. Medicinska škola je mala škola u kojoj su nastavnici voljni prihvaćati nove ideje i primjena projekta nije iziskivalo prevelike troškove. U većim školama bi bio problem krenuti s ovakvim projektom kako zbog materijalnih sredstava, tako i zbog velikog broja nastavnika koji nisu svi spremni na korištenje novih tehnologija, ali mislim da će se s projektom nastaviti i  uvoditi će se e-dnevnik u sve više škola, kaže Zekanović Korona.
Za kraj je poručila kako u skorijoj budućnosti osim poslovnih obveza planira i nova istraživanja te objavljivanja znanstvenih radova u zemlji i inozemstvu, a radit će i na pripremi prijave projekata Odjela za pristupne fondova EU.
Prekrasna obala, slabi rezultati
Božena Krce Miočić doktorirala je u srpnju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebus temom rada “Valorizacija ekonomskih komponenti razvoja nautičkog turizma”.
 – Naš Odjel se osim komunikologije bavi i turizmom. Na turizmu mi počivamo i kao zemlja, a u Zadru bi se i znanost trebala okrenuti prvoj djelatnosti naše regije i normalno je da se usmjerimo prema tom pravcu. Ja sam ekonomista i bio je logičan slijed da doktoriram na onom čim se bavim. Zašto nautički turizam? On je motiviran osnovnom željom da se bude na moru, a zadarska i šibenska regija predstavljaju najbolji prostor na Mediteranu za plovidu, jer su struje, vjetrovi, plima i oseka i sve ostalo pogodni za plovidbu gotovo pa cijelu godinu. Logično mi je bilo baviti se tim, a mentor mi je prof. dr. sc. Nevenka Čavlek, koja je priznati svjetski stručnjak iz područja turizma. Laički rečeno kao temeljni problem istraživanja definirano je to što Hrvatska ima prekrasnu obalu, a bolje ekonomske rezultate ostvaruju Francuska, Italija i Španjolska, a sada čak i Turska, kazala je Krce Miočić.
Rad je koncipirala u tri različita dijela za što je bilo potrebno dosta truda, ali i vremena.
– Prvi dio pokazao je da nautički turizam ostvaruje prihode, ali ako bi ga se povezalo s drugim njemu komparativnim oblicima turizma kao kulturnim ili gastro turizam ostvario bi se veći učinak. Nakon toga istraživala sam da li uređeni nautički turistički sustavi pojedinih zemalja imaju razliku u raznim elementima sustava te sam napravila komparaciju konkurentnosti nautičkog turizma istražujući sve mediteranske destinacije te posebno komparirajući uspjehe talijanskih, španjolskih i francuskih marina s hrvatskim marinama. Utvrđeno je da zemlje koje imaju usklađene strateške odrednice razvoja na svim razinama ostvaruju bolje rezultate u turističkom poslovanju. Nažalost, istraživanje je pokazalo da Hrvatska nema usklađenu sustavnu stratešku razvojnu politiku na različitim razinama sustava. U zadnjem dijelu istraživano je kako marketinška orijentiranost pojedinih marina utječe na njihove poslovne rezultate i uspiješnost na tržištu.
Prvi dio istraživanja daje značajan znanstveni doprinos, dok zadnji dio istraživanja osim znanstvenog ima i snažan doprinos hrvatskoj turističkoj privredi, kaže Krce Miočić dodajući da se s nautikom stvara imidž turizma zemlje.
Na radu je aktivno radila više od četiri godine, jer je provodila tri različita istraživanja. Prvo je napravila intervjue s devet eksperata, nakon toga istraživanje na hrvatskim marinama te potom na marinama u tri europske zemlje – Francuskoj, Španjolskoj i Italiji.
– Zadarska škola turizma je drukčija od drugih u Hrvatskoj i ne promatra turizam samo kao čisto ekonomsku kategoriju, nego se on promatra i kroz ekološki, sociološki i društveni aspekt, promatrajući ga kao globalni fenomen Imamo specifičnost da smo prvi u tome. Uglavnom, još prije 35 godina u Zadru je održana konferencija Humanističke vrijednosti turizma koja bi naslovom, ali i izloženim radovima bila jednako zanimljiva i vrijedna, kao i danas, kaže Krce Miočić.
U Zagrebu je prije koji dan održana konferencija “Turizam i Mediji” i ističući da je to prva konferencija svjetske turističke organizacije na tu temu. Naš Odjel proučava ove međuodnose i obrazuje stručnjak iz tog područja još od ’95. godine. Kao najveći problem zadarskog turizma navela je nedostatke strategija.
Apsolvirano je kako je turizam prioritetna djelatnost Hrvatske, a cilj dr.sc. Krce Miočić je u Zadru osnovati Istraživački centar za turizam.
– U budućnosti se zaista planiram baviti samo turizmom i cilj mi je u Zadru napraviti Istraživački centar za turizam. Mislim da je to Zadru potrebno i zbog toga ćemo ići prema europskim fondovima te se truditi da se lokalna zajednica probudi i iskoristi ono što mi znamo. Za to je potrebno malo dobre volje i mislim da onda nijedan cilj nije neostvariv, kazala je Krce Miočić.


 VESNA KALAJŽIĆ




Vesna Kalajžić diplomirala je 2001. godine na Odjelu za Kulturu i turizam Filozofskog fakulteta u Zadru, zvanje diplomirani turistički komunikolog. Nakon toga se zapošljava na mjestu znanstvenog novaka-asistenta gdje radi na znanstvenim projektima vezanim uz medije na zadarskom području, a 2006. godine završava poslijediplomski magistarski studij Kultura i turizam s radom “Putopisi Narodnog lista u drugoj polovici XIX. stoljeća”. Doktorsku radnju “Zadarske novine i kulturni život Zadra od 1990. do 2000. godine”, na Izvandoktorskom studiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prijavila je 2009. godine, a doktorirala je u kolovozu 2011.


 LJILJANA ZEKANOVIĆ-KORONA


Ljiljana Zekanović-Korona je u srpnju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranila doktorat iz znanstvenog područja društvenih znanosti, znanstvene grane informacijskih sustava i informatologije na temu “Model evaluacije sustava za e-učenje” pod vodstvom mentora prof. dr. sc. Vladimira Mateljana. Fakultetsko obrazovanje stekla je na Prirodoslovno matematičkom fakultetu u Zagrebu, smjer profesor matematike i informatike, nakon čega je i magistrirala u području informacijskih znanosti. Na Sveučilištu u Zadru izvodi nastavu iz sljedećih kolegija – Osnove informatike, Osnove statistike, Istraživanja u turizmu, Matematika za poduzetnike, Elektroničko poslovanje i Osnove matematike.


 BOŽENA KRCE-MIOČIĆ


Božena Krce Miočić doktorirala je u srpnju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stekla doktorat iz društvenih znanosti, polja ekonomije grana trgovina i turizam na temu “Valorizacija ekonomskih komponenti razvoja nautičkog turizma”. Na istom fakultetu diplomirala je 1992. godine, a magistrirala 10 godina nakon toga. Na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti radi od 2004. kao viši predavač na ekonomskoj grupi predmeta kao što su Osnove ekonomike turizma, Marketing i Poduzetništvo u turizmu.


 SEZONSKI TURIZAM


Smatram da je problem sezonski karakter turizma, nisu za to krivi samo turistički djelatnici i institucionalni faktori su takvi da raspored godišnjih odmora utječu na to. Zamjeram i to što u Zadru nemamo kapaciteta za organizaciju velikih kongresa, posljednja dva koja su organizirale moje kolege završili su u Opatiji i Solarisu. U Zadru nedostaje hotela, koji mogu biti i izvan grada, ali istovremeno je potrebna dobra prometna povezanost. Nisu svi segmenti koji čine turističku ponudu destinacije dovoljno povezani, jasno postavljen strateški cilj turističke ponude zadarske regije možda i je u nečijim glavama, ali nije jasno napisan. Kada budemo znali kamo idemo onda će sve biti jasno i moći ćemo tamo i stići. Potrebne su usklađene strategije županije i grada, koje će za cilj postaviti i smanjenje sezonalnosti. Poboljšanju turističkog prometa zasigurno su pridonijeli i avio prijevoznici koji su Zadar prepoznali kao kvalitetnu receptivnu destinaciju, ali nažalost i oni voze samo sezonu. Smatram i da smo nedovoljno povezani s brodovima, jer putovanje uz obalu i s obale je totalno drukčiji. Naravno da je i autoput je pridonio rastu turističkog prometa. Ali kvalitetan rast poštujući ograničenja koju zahtijeva koncepcija održivog razvitka destinacije nije moguć dok nemamo jasnu strategiju i cilj. Temeljni cilj nam treba biti postići sinergiju u ponudi turističkih usluga na način da 2+2 budu 5, odnosno da ukupnost svih ponuđenih usluga ostvari bolji rezultat u destinaciji nego one pojedinačno, zaključila je Krce Miočić.