Nastavljena sječa šume u Bibinjama - tko je propustio zaštititi šumu?

Slika korisnika valentinam
PRIOPĆENJE EKO ZADRA
O čemu se tu radi, posljednjih nekoliko dana pokušavamo dokučiti. Čekamo još odgovore i očitovanja različitih službi,kažu iz Eko Zadra
Eko Zadar
Fotografija koja je stigla Udruzi Eko Zadar

Iz Udruge Eko Zadar poslali su priopćenje o slučaju sječe šume u Bibinjama, a koje prenosimo u cijelosti.

„Kako je moguće da se zastarjeli katastarski zapis, koji očiglednu šumu i dalje tretira kao pašnjak, koristi kao validan argument za sječu šume?“, pitale smo se u veljači i opet se pitamo sedam mjeseci nakon, kada se sječa nastavlja. Na temelju čega se dopušta sječa šume i kako to da Bio svijet d.o.o. planira ekološku proizvodnju rogača u neposrednoj blizini kamenoloma, a o čijem negativnom utjecaju po okoliš i zdravlje mještana i mještanki Bibinja redovito zaprimamo prijave na Zeleni telefon?

O čemu se tu radi, posljednjih nekoliko dana pokušavamo dokučiti. Čekamo još odgovore i očitovanja različitih službi, a dok isti ne stignu, želimo podijeliti s Vama informacije koje imamo. Nastojat ćemo ih postaviti u odnos spram pitanja „gdje, tko i zašto?“ radi što boljeg razumijevanja, ili bar nastojanja razumijevanja, situacije.

Gdje se siječe šuma?

Na dijelu k.č.zem. 177/1 K.O. Bibinje površine 47,69 ha, na području koje je u vlasništvu Samostana Sv. Marija. Šuma je na tom području njegovana i uzgajana najmanje 60 godina, a za podizanje i održavanje šume izdvajala su se javna sredstva OKFŠ-a (fonda koji je vodio brigu o šumama). Prema podacima dobivenim od Hrvatskih šuma, radi se o šumskom zemljištu kojim su Hrvatske šume - Šumarija Zadar gospodarile do promjene vlasničke strukture. Nakon upisa privatnog vlasnika (Samostan Sv. Marije) na predmetno zemljište, nadležnost upravljanja istim, prema Zakonu o šumama, prešla je s Hrvatskih šuma na vlasnika nekretnine, odnosno na Šumarsko savjetodavnu službu kao krovno tijelo za pitanja šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu. S obzirom na to da spomenuto područje nije na popisu šuma i šumskih zemljišta kojima gospodare Hrvatske šume, iz Šumarije Zadar napominju da nisu sudjelovali u postupku odobrenja ili planiranja sječe šume na predmetnoj nekretnini.

Tko siječe šumu? Trgovačko društvo Bio svijet d.o.o. (Neviđane 160). U prijavi datiranoj 28. 2. 2018. godine navodi se kako je radove tada izvodila slovenska tvrtka Lesnika gozdarstvo d.o.o., koja ima važeće dozvole za radove sječe šume. Glavni izvođač radova bila je tvrtka Ban produkt d. o. o. kojoj Investitor tvrtka Bio svijet d.o.o. isplaćuje novac iz EU fondova. Tvrtka Lipov gaj j.d.o.o. tada je, po ugovoru, trebala vršiti otpremu drva, no otkazali su ugovor i odbili izvođenje radova. Direktor tvrtke Lipov gaj j.d.o.o., inače šumar po struci, nam je u telefonskom razgovoru rekao da nije želio sudjelovati u izvođenju radova jer mu je, po dolasku na teren, bilo jasno da se radi o šumskom kompleksu. Naveo je da je osobno o tome obavijestio Šumarsku savjetodavnu službu, a od koje i mi čekamo odgovor.

Zašto se siječe šuma? Zato što je Samostan Sv. Marija dao koncesiju trgovačkom društvu Bio svijet d.o.o. na to područje u trajanju od 18 godina. Jedan od vodećih problema ovoga slučaja je taj što se katastar desetljećima nije mijenjao pa se sadašnja šuma, koja je ujedno jedan od rijetkih primjera uspješne akcije pošumljavanja u prošlosti, planira posjeći pod opravdanjem prenamjene zemljišta.

Čitanjem Rješenja kojega je Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije (u daljnjem tekstu Upravni odjel) donio 11. 12. 2015. godine nakon provedenog postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, može se zaključiti kako su Upravni odjel, uključujući Ministarstvo zaštite okoliša i Općinu Bibinje, dali zeleno svjetlo za provedbu projekta sadnje plantaže rogača. Naime, u Rješenju se navodi kako nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja

na okoliš, kao ni glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Iz Sektora za procjenu utjecaja na okoliš, odgovorili su nam kako, unatoč donesenim odlukama koje isključuju mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša, Upravni odjel, kao nadležno tijelo, i dalje može putem svojih posebnih uvjeta propisati određene mjere zaštite za sastavnicu okoliša za koju su nadležni. Trenutno čekamo odgovor na upit u vezi toga.

Nadalje, u već spomenutom Rješenju, navodi se kako je Općina Bibinje na upućeni im zahtjev za davanje mišljenja, odgovorila kako su mišljenja da treba ostaviti zaštitni pojas postojeće borove šume počevši od k.č.zem. 177/109 K.O. Bibinje, te oko mjesnog groblja u širini minimalno 50 m i 10 m prema k.č.zem. 177/70 K.O. Bibinje do servisnog puta za dalekovode. U istom odgovoru, načelnik Općine Bibinje, Bruno Bugarija dodao je kako je potrebno da se u postupku rukovodi zakonskim propisima RH o očuvanju šume. Međutim, zakonski propisi o zaštiti šuma se ne odnose i na poljoprivredne površine koje su po načinu uporabe u katastru opisane kao pašnjak. U novom Elaboratu zaštite okoliša kojega je za Bio svijeta d.o.o. izradio Institut za istraživanje i razvoj održivih ekosustava „IRES“, spomenutim zahtjevima Općine je udovoljeno te je obuhvat zahvata smanjen s 50,416 ha na 47,69 ha, a čime je ostavljen traženi zaštitni pojas uz mjesno groblje i sjevernu stranu nasada.

Općina Bibinje oštro demantira informaciju da su dali suglasnost za provedbu ovoga projekta te navode da ni sami ne vjeruju kako je moguće da se šuma i dalje siječe. Navode da još nisu dobili potvrdan odgovor od Ministarstva poljoprivrede na zahtjev za utvrđivanjem da li se k.č.br.: 177/1, k.o. Bibinje smatra šumom. Prema navodima iz Općine, slučaj je trenutno na sudu, no sječa se i dalje nastavlja.

Ovim putem apeliramo na sve službe koje su u nadležnosti ovoga slučaja da po njemu postupaju savjesno i transparentno, imajući na umu zaštitu okoliša i dobrobit ljudi. Za kraj, želimo iskazati svoju podršku mještanima i mještankama Bibinja koji ulažu napore da zaustave sječu šume te ih pozvati da se u svojim budućim prosvjednim akcijama vode načelom nenasilja i pravom javnog okupljanja, stoji u priopćenju kojeg potpisuje Željka Jurlina, suradnica na projektima i Zelenom telefonu.

Ocjena: 
Nije još ocijenjeno